U svijetu se svake godine 4. veljače obilježava Svjetski dan borbe protiv raka kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije. Tim se obilježavanjem nastoji podići svjesnost i znanje o raku i tražiti od vlada i pojedinaca u cijelom svijetu da poduzmu što učinkovitije mjere u borbi protiv raka. Od 2019. do 2021. godine Svjetski se dan borbe protiv raka obilježava krilaticom „Jesam i hoću”, uz poruku da svatko osobno može učiniti mnogo kako bismo smanjili breme malignih bolesti u društvu.
Rak je izraz za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički svaki dio tijela. Nastaje iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz predmalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje, ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i u druge organe, glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti.
Broj osoba oboljelih od zloćudnih bolesti u stalnom je porastu, što je u najvećoj mjeri posljedica povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba starije dobi u kojoj se rak češće pojavljuje. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati sa 14 milijuna u 2012. godini na 24 milijuna 2035. godine, dok će broj umrlih porasti s 8,2 milijuna na 13 milijuna godišnje.
Najčešći uzroci smrti od raka u svijetu su: rak pluća, rak debelog crijeva, rak želuca, rak jetre i rak dojke.
Otprilike jedna trećina smrtnih slučajeva od raka uzrokovana je djelovanjem pet vodećih faktora rizika rizika ponašanja i prehrane:
- visokim indeksom tjelesne mase (ITM),
- nedovoljnim unosom voća i povrća,
- nedostatnom tjelesnom aktivnošću,
- konzumiranjem duhana i alkohola.
Upotreba duhana je najvažniji čimbenik rizika za rak i odgovorna je za otprilike 22% smrti od raka.
Infekcije koje uzrokuju rak, kao što su hepatitis i humani papiloma virus (HPV), odgovorne su za do 25% slučajeva raka u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Oko 70% smrtnih slučajeva od raka javlja se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.