Na raspravi je Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom. Važna tema je oporaba organskog otpada koji se kompostira i fermentira. To je doprinos raspravi kako bi se razjasnile pojedinosti kompostiranja i fermentiranja. S posebnim osvrtom na oporabu plastike tim postupcima. Dvije su vrste industrijskih postrojenja koje prerađuju organski otpad: postrojenje za kompostiranje i postrojenje za fermentaciju. Kompostiranjem se stvara kompost, a fermentacijom bioplin i digestat.
Kompost se prodaje poljoprivrednicima, tvrtkama ili pojedincima. Bioplin se pretvara u električnu struju ili biogorivo, a digestat se prodaje poljoprivrednicima kao gnojivo ili se šalje u postrojenje za kompostiranje. Oba procesa rabe bakterije i mikroorganizme koji jedu i probavljaju otpad. Nema potrebe za dodavanjem bakterija u postrojenju za kompostiranje jer se bakterije nalaze uorganskom otpadu. No, novo postrojenje za fermentaciju za početak rada treba “novi” digestatuz drugog postrojenja za fermentaciju kako bi započelo s radom.
Kompostiranje je aeroban proces – kisik je nužan i dodaje se tijekom kompostiranja. Fermentacija je anaeroban proces, ne treba kisik, te se isti ne dodaje tijekom procesa. Tijekom kompostiranja kućnog organskog otpada stvara se bioplin koji se ne sakuplja, no moguća je uporaba uređaja koji će ga sakupljati. Bioplin može izgarati izravno u motoru kako bi se stvorila električna energija ili se može, što je skuplje, dodatno prerađivati kako bi se pretvorio u biogorivo.
Ecowerf je industrijsko postrojenje za kompostiranje koje se nalazi u Leuvenu, u Belgiji. Postrojenje prerađuje 47 000 tona organskog otpada i proizvodi 16 000 tona komposta godišnje. Stopa pretvorbe kompostiranja je jedna trećina: jedna trećina biomase se pretvori u kompost, jednatrećina u vodu, a jedna trećina je ostatak koji se ponovno kompostira ili uporabi kao biomasa.
Kompostiranje se sastoji od četiri faze: predobrada, kompostiranje, naknadna obrada i sazrijevanje. Proces je aeroban i odvija se u zatvorenom prostoru. Dobar proces kompostiranja zahtijevazrak, odnosno kisik (prisilno uvođenje zraka), vodu, temperaturu i dobru razinu pH-vrijednosti. Bakterije trebaju visoke temperature, vlažnost, kisik i vrijeme kako bi probavile organski otpad. Prosječno vrijeme kompostiranja za sve četiri faze traje 10 do 12 tjedana.
Bolesne biljke također se dopremaju na kompostiranje. Stoga su nužne visoke temperature kako bi se izbjegla kontaminacija komposta patogenima. Organski otpad mora odležati barem 4 dana pri 60 °C ili 10 dana pri 55 °C u cilju higijenizacije (uništenja bolesti i sjemenja korova).
Maja Rujnić Havstad za ZGmagazin