Svaki spomen srednjovjekovne utvrde Ružice grada, kod šire javnosti ali i užih znanstvenih krugova, izaziva poštovanje i divljenje prema ostacima tih velebnih zidina koje i danas prkose zubu vremena, te čuvaju tajne srednjovjekovnoga života papučkih obronaka, slavonske ravnice, ali usudili bismo se reći i europskog srednjovjekovnog prostora.
Kao što je već poznato Park prirode Papuk je već krenuo u smjeru očuvanja utvrde Ružice grada od daljnjeg propadanja. Sredstvima Ministarstva kulture u iznosu od 140.000,00 kn, 2019. godine smo izradili „Konzervatorsku studiju sa programom obnove Ružice grada“. Ove godine smo unatoč nemilim vremenima i Covidu-19, uspjeli dobiti nova novčana sredstva u iznosu od 100.00,00kn i počeli smo sa arheološkim istraživanjima dvorske kapele Ružice grada. S obzirom da se planira kapelu revitalizirati i obnoviti do pod krov, u ovim početnim fazama, najbitnije je arheološki istražiti njen prostor a zatim krenuti sa konzervatorskim radovima na istoj.
U suradnji sa Arheološkim muzejom Osijek, pod stručnim vodstvom arheologinje Danimirke Podunavac i prof. Zvonka Bojčića, od 17. kolovoza do 11. rujna 2020., istraženi su istočni dio dvorske kapele i južni dio sakristije. - Tri dana prije završetka planiranih arheoloških istraživanja dvorske kapele, otkriven je najznačajniji dosadašnji nalaz na Ružica gradu. Uz južni zid kapele, u svetišnom dijelu, otkriven je ukop odrasle osobe, nekadašnjeg stanovnika ovih zidina. Antropološkom analizom je utvrđeno da se radi o muškoj osobi, koja je u vrijeme svoje smrti imala između 40 i 45 godina, nije se previše u životu naradio u smislu teških fizičkih radova koji prate život običnog srednjovjekovnog čovjeka, a ono što je najsenzacijonalnije jesu dva mala zareza na lijevoj zdjeličnoj kosti koji upućuju na perimortalne traume. Drugim riječima – ubijen je! Kako bismo bili sigurni u to, skelet su kolege sa Instituta antropologije u Zagrebu i Antropološkog centra HAZU također pogledali te potvrdili da se radi o ubojstvu. S obzirom na položaj perimortalnih trauma, osoba je ubijena sa leđa, najvjerojatnije sabljom ili mačem. Daljnjim kemijskim analizama ovoga skeleta, dobit ćemo približno točnu dataciju kada je živio, što će nam dati odgovor je li on bio svjedok ali i žrtva napada Osmanlija na Ružicu grad ili pak nekih dinastičkih borbi. Također se planira 3D rekonstrukcija lica osobe jer je odlično očuvan. O svim novim saznanjima ćemo obavijestiti javnost, jer oživljavanje prošlosti Ružice grada, sa vrlo osobnim trenutcima njenih stanovnika, je vijest koja se ne smije čuvati samo u znanstvenim krugovima“- objašnjava arheologinja Parka prirode Papuk Marijana Lukačević, koja je radila antropološku analizu jer je doktorandica iz područje bioarheologije.
Također, u ovogodišnjim arheološkim istraživnjima otkriveni su ostaci izvorne, žbukane podnice iz druge polovine 15. stoljeća i masivni poprečni zid koji je kasnije dodan na sami sklop kapele, no njegova uloga će se novim istraživnjima tek otkriti. Također, istraživanjem južnog dijela sakristije otvorilo je novo pitanje funkcije ove prostorije, jer su u istočnome dijelu pronađeni ostaci strukture koja nalikuje bazi oltara što otvara mogućnost da je sakristija bila privatna kapelica plemstva, za osobnu molitvu. Novim istraživanjima sjevernoga dijela sakristije i zapadnoga dijela dvorske kapele, a za čija smo se novčana sredstva aplicirali na novome natječaju Ministarstva kulture, dobit ćemo nova saznanja i dogovore o ovoj bitnoj građevni unutar velike utvrde Ružice grada.
- Park prirode Papuk zaista ima sreću što se ovakvo velebno srednjovjekovno zdanje nalazi u granicama Parka jer potencijal koji utvrda Ružica grad daje, u vidu stvaranja kulturnog bisera Slavonije, svakako treba ostvariti. Obnovom i revitalizacijom Ružice cijela slavonska regija bi izuzetno obogatila svoju ponudu kulturnoga turizma jer bi hrvatskoj ali i europskoj javnosti otvorili vrata ovoga srednjovjekovnoga zdanja koje je bilo svjedokom naše bogate povijesti. Utvrda Ružica grad je bitan arheološki srednjovjekovni lokalitet našeg područja, te njena nova uloga ne bi bila samo u vidu kulturnog turizma već i znanstveno-edukativna za međunarodne suradnje, skupove, kulturna događanja, lepeza onoga što se može ponuditi na Ružica gradu je zaista široka. Dobar primjer prakse su obnovljene utvrde u Šibeniku, koje su izuzetno dobro posjećene i zanimanje javnosti je veliko. Sigurno smo da bi i Ružica grad imala odličnu posjećenost, s obzirom na njen položaj u prostoru, iznad poznatog orahovačkog jezera sa cjelokupnim kompleksom, ali i oživljavanjem njene prošlosti na ovakav vrlo osoban način kao što je otkriće muškog skeleta.“ – riječi su ravnatelja Parka prirode Papuk Alena Jurenca.