Breadcrumbs

Nedjelja, 16 Kolovoz 2020 10:54

Obljetnica najstarije muzejske institucije u jugoistočnoj Europi

Ocijeni sadržaj
(8 glasova)

NOVA MARKA - 200 godina Arheološkog muzeja u Splitu  - 

 – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 17. kolovoza 2020. novu prigodnu poštansku marku u povodu 200. obljetnice Arheološkog muzeja u Splitu. Motiv na marki je sarkofag dobrog pastira, koji potječe iz Solina, iz 4. stoljeća. Autor marke je Duje Šegvić, dizajner iz Splita. Vrijednost marke označena je slovom oznakom „A“ što odgovara iznosima poštarina za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marka je otisnuta u nakladi od 100 000 primjeraka te je izdana u arku od 20 maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Žig prvog dana bit će u uporabi 17. i 18. kolovoza 2020. na izdvojenom šalteru filatelije u Poštanskom uredu 10000 Zagreb.

MARKA 200 godina Arheološkog muzeja u SplituArheološki muzej u Splitu osnovan je 22. kolovoza 1820. godine. To je vrlo važan datum ne samo za hrvatsku arheologiju i čitavu hrvatsku muzejsku djelatnost nego i za grad Split, cijelu regiju, ali i za Republiku Hrvatsku. Ujedno, Arheološki muzej u Splitu najstarija je muzejska institucija u jugoistočnoj Europi. Zgrada Muzeja nije se odmah nalazila na današnjem mjestu, nego je do 1868. postojala zgrada koja se naslanjala na istočni zid Dioklecijanove palače, od koje danas ništa nije sačuvano. Današnja muzejska zgrada sagrađena je netom pred Prvi svjetski rat. U ožujku 1912. počela je gradnja novog Muzeja prema nacrtima bečkih arhitekata Augusta Kirsteina i Friedricha Ohmanna, koja je trajala do lipnja 1914. godine. Time je zgrada Arheološkog muzeja u Splitu, uz zgradu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu iz 1888. i djelomično Strossmayerove galerije starih majstora HAZU iz 1880., postala najstarija zgrada namjenski, tj. isključivo građena za neki muzej u Hrvatskoj. U novoj zgradi uređena je velika izložbena dvorana za manje predmete, vrt s lapidarijem bio je predviđen za kamene spomenike, dok su u podrumu bili depoi. Raspoloživi prostor zadovoljavao je potrebe Muzeja sve do šezdesetih godina 20. stoljeća kada se počelo razmišljati o njegovu proširenju gradnjom nove zgrade u stražnjem vrtu.

Sve do 1910., kada je osnovan Etnografski muzej, u Splitu nije bilo druge muzejsko-galerijske ustanove osim Arheološkog muzeja, pa su u njemu sabirana i ona svjedočanstva naše prošlosti koja mu inače po tematici ne bi pripadala, marom njegovih ravnatelja koji su bili zainteresirani ne samo za arheologiju nego i za povijest, stare i rijetke knjige, karte, arhivalije, umjetnine itd.