Požeški biskup Antun Škvorčević uputio je Pismo svećenicima u kojem je najavio program Dana obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika, kako se on u Požeškoj biskupije već godinama slavi na „Žalosni petak“ prije Cvjetnice a koji ove godine pada 3. travnja. Zbog okolnosti nastalih opasnošću zaraze koronavirusom i potresom on se ove godine slavi kao Dan molitve, pokore i žrtve, kajanja i obraćenja.
Na početku Pisma biskup podsjeća kako se ovih dana brojni ljudi u Hrvatskoj žrtvuju da bi pomogli u zaštiti od zaraze koronavirusa, liječenju oboljelih, pomaganju potrebitima, među njima i onima koji su ostali bez domova u nedavnom potresu u Zagrebu i okolici. Kazao da im dugujemo duboku zahvalnost te da nas oni svojim primjerom potiču na razmišljanje o povezanosti čovjeka s cjelokupnom stvarnošću kojoj on pripada i njegovu utjecaju na prirodni i društveni okoliš. U vremenu kada se puno priča o fizičkoj dezinfekciji, biskup je istaknuo važnost duhovne dezinfekcije te piše: „Dok svakodnevno slušamo o važnosti čovjekove fizičke dezinfekcije i sredstvima kojima se ona postiže, istodobno trebamo svratiti pozornost na naše duhovno stanje i pronalaženje putova za njegovu dezinfekciju. Valja nam poslušati Isusa, najizvrsnijeg poznavatelja čovjeka koji kaže: ‘Ta iznutra, iz srca čovječjega, izlaze zle namisli, bludništva, krađe, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. Sva ta zla iznutra izlaze i onečišćuju čovjeka’ (Mk 7, 21.23)“. Dodao je da zla koja su nas pogodila po Isusovu tumačenju nisu Božja kazna, nego poziv na obraćenje te nastavlja: „Prigodom Pilatova ubojstva Galilejaca i iznenadnog pada kule u Siloamu pod čijim je ruševinama skončalo 18 ljudi, Isus je zanijekao uzročno posljedičnu povezanost između počinjenih grijeha i stradanja koja su ih pogodila, ali je te događaje protumačio kao Božji poziv na obraćenje: ‘Mislite li da ti Galilejci, jer tako postradaše, bijahu grešniji od drugih Galilejaca? Nipošto, kažem vam, nego ako se ne obratite svi ćete slično propasti’ (Lk, 13, 2-3). Dok ljudi fizički ginu, Isus upozorava na propast koja svakom čovjeku prijeti iz njegova nečista srca.“ Stoga je biskup pozvao svećenike i vjernike da petak, 3. travnja bude Dan molitve, pokore i žrtve, kajanja i obraćenja u Požeškoj biskupiji te učine korak prema duhovnom ozdravljenju, koje se može dogoditi samo ako svatko od nas uvidi vlastita zla opredjeljenja, prizna ih sebi i Bogu te se za njih pokaje i odlučno odrekne kako bi vjerni Bogu nastavili hoditi s njime putem života.
No, time nije dokinut Dan obnove čišćenja pamćenja, te će se svećenici i vjernici u sadašnjim okolnostima na „Žalosni petak“ spomenuti zlodjela koje su totalitarni sustavi tijekom XX. stoljeća nanijeli brojnim nedužnim ljudima i moliti Božje milosrđe za zločince, a zahvaliti Bogu za one koji su bile žrtve, ali će ga „povezati sa sadašnjim stanjem, te toga istoga dana molitvom, postom, pokorom i žrtvom posvjedočiti iskreno kajanje i odluku da promijenimo svoj život, zatražimo Božje smilovanje i praštanje za naše vlastite grijehe i grijehe čovječanstva, za koje smo zaslužili kaznu. Dok Bogu upravljamo vapaj ‘usliši i oprosti’ (1 Kr 8,30), molimo ga da nam se u svojoj bezgraničnoj ljubavi smiluje, te odvrati od nas opasnost koronavirusa, potresa i drugih zala, ozdravi oboljele, dadne snagu onima koji im služe, utjehu nastradalima u zagrebačkom potresu, otvoreno srce i pruženu ruku pomoćnicu u obnovi materijalne štete, mudrost vodstvu naše Domovine u donošenju gospodarskih mjera kojima će sačuvati radna mjesta, te da nam Gospodar ljudskih srdaca i svemirskih prostranstava udijeli mirna vremena, oslobođena straha i ispunjena nadom“.
Biskup Antun dao je potom konkretne upute o proslavi navedenog Dana. Napomenuo je da će se u požeškoj Katedrali slaviti sveta misa koju će izravno prenositi platforma na web-stranici Požeške biskupije tijekom koje će se biskup s nazočnim svećenicima u Pokajničkom činu i Molitvi vjernih spomenuti svih povijesnih i sadašnjih stradanje te moliti Božje milosrđe za žrtve totalitarnih sustava i naše obraćenje, i završiti slavlje Činom povjere Isusovoj Majci. Navedenog dana u svakoj župi župnici će slaviti svetu misu po obrascu „Za oproštenje grijeha“, poslužit će se građom za pojedine dijelove slavlja te izmoliti Čin povjere Isusovoj Majci. Taj čin imat će posebno značenje u Marijanskom svetištu u Voćinu i Pleternici, gdje će voditelji svetišta zapaliti i biskupijsku zavjetnu svijeću. Biskup je istaknuo: „Neka u tom činu Isusova Majka prepozna našu odanost i pouzdanje u njezin zagovor, te nam u sadašnjim nevoljama pritekne u pomoć.“ Pozvao je svećenike da upoznaju vjernike s duhovnim programom toga dana, te se oni u skladu sa svojim mogućnostima u njega uključe, ispune uvjete za postizanje potpunog oprosta u skladu s Dekretom Apostolske pokorničarne, te zaključio: „U nemogućnosti sakramentalnim putem postići oproštenje grijeha, spomenutim načinom u pripravi za Uskrs postajemo u našoj Biskupiji dionici plodova Isusove muke i smrti te njegova slavnog uskrsnuća.“ Još je biskup pripomenuo važnost slavlja navedenog dana u Jasenovcu, a prethodnog dana u Staroj Gradiški, kada će se župnici svetom misom u svim župama spomenuti svećenika koji su u komunističko vrijeme bili ondje zatočeni, te će u svim crkvama toga dana uputiti Isusu Kristu „Molitvu za utamničene svećenike“.
Na kraju Pisma biskup Škvorčević je uputio svećenicima sljedeće riječi: „Zahvaljujem vam što u izvanrednim okolnostima i ograničenim mogućnostima sa svom strpljivošću i razumijevanjem nastojite njegovati međusobnu povezanost uzajamnom molitvom i provodite zajedničke pastoralne programe koji nas ne ostavljaju samima, nego snažno potvrđuju u zajedništvu naše mjesne Crkve. Zahvaljujem vam za zauzeto i požrtvovno pronalaženje načina održavanja povezanosti s vjernicima svoje župe i pružanja duhovne potpore preplašenim dušama, napose po svakodnevnom slavljenju svete mise u župnim crkvama. Naime, „kad god se slavi spomen Kristove žrtve, vrši se djelo našeg otkupljenja“ (Druga nedjelja kroz godinu, darovna molitva). To se ostvaruje i onda kad svećenik slavi svetu misu bez naroda, koja nikada nije njegov privatni čin, nego djelo Crkve. Zahvalnost upućujem i vjeroučiteljima koji zajedno sa župnicima putem e-maila dostavljaju vjernicima građu korizmenih kateheza a kandidatima za prvu pričest i svetu potvrdu kateheze u pripravi za navedena slavlja.“ Zaključio je: „Neka Božji blagoslov krijepi i ispunja mirom svakog svećenika i vjernika Požeške biskupije i neka Isusova Majka bdije nad svima nama da se u sadašnjim izvanrednim okolnostima duhovno ne izgubimo.“
Požeška biskupija