Ukupno 62,3% građana planira štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs, a najviše njih (25,6%) na uskršnje namirnice planira potrošiti između 200 i 300 kn
Najveći broj građana planira napraviti tradicionalni uskršnji doručak ili ručak ove godine (86,6%). Namirnice za Uskršnje blagdane građani u najvećem broju namjeravaju kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima (68,2%).
Slijede građani koji namirnice neće kupovati, nego imaju domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (14,1%), dok će ostatak građana namirnice kupiti u malim prodavaonicama i supermarketima (9,7%) ili na tržnici (7,6%).
Proizvodi koji će se najčešće naći na uskršnjem stolu su kuhana jaja (98,1%), kuhana šunka (89%), mladi luk (84,1%) i hren (66,8%). Polovica građana će na uskršnjem stolu imati rotkvice (49,6%), a nešto više od trećine njih će poslužiti orehnjaču (36%) i pincu ili sirnicu (34,9%).
Pečena svinjetina će se naći na uskršnjem stolu 30,8% građana, dok će se purica s mlincima naći kod njih malo manje od četvrtine (23,1%). Pečenu janjetinu će konzumirati 19,5% građana, pogaču 18,6%, dok će najmanje građana na uskršnjem stolu imati sarmu (13,5%) i šunku u kruhu (9,2%).
Zanimljivo je kako 62,3% građana planira štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs. Najviše njih na uskršnje namirnice planira potrošiti između 200 i 300 kn (25,6%) i između 500 i 600 kn (18,8%). Slijede oni koji će potrošiti između 300 i 400 kn (14,2%) i između 400 i 500 kn (13,2%).
Manje je onih koji će na kupovinu za Uskrs potrošiti između 100 i 200 kn (8,6%) i između 600 i 700 kn (7,3%). Najmanje građana će za Uskrs potrošiti iznad 1.000 kn (samo 2,5%), dok 8,2% njih još uvijek ne zna koliko će točno potrošiti.
Istraživanje su tijekom veljače 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.