Asirijski kralj Senaherib (704. - 681. pr. Kr.) uveo je zabranu parkiranja kola sa i bez zaprege, na 'svetom putu' kroz Ninivu, prijestolnicu Asirije, koju nije bilo uputno prekršiti...

Gdje sve vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo, definirano je člancima 82.i 83. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Kazna je 300 kn, a u slučaju parkiranja na mjesto rezerviranom za invalide 700 kn. 

Česti su slučajevi krajnje nekorektnog i nepropisnog parkiranja na obilježenim parkinzima, za što treba imati odgovornosti poštivanja propisa, ali i vještine vožnje. No, ako vam, po nalogu policijskog službenika ili službenika jedinice lokalne samouprave vozilo odnese 'pauk', što je definirano člankom 84., ukupni je trošak, s kaznom, veći od tisuću kuna.

Ako vam to djeluje prestrogo, premda pogrešno parkirana vozila, osim što smanjuju protočnost vozila i pješaka, mogu izazvati tešku i tragičnu nesreću (sudar s drugim vozilom, nalet na pješaka...), korisno se upoznati s činjenicom da je prva zabilježena kazna za nepropisno parkiranje bila - nabijanje na kolac!

Kako javlja Povijest.hr, asirijski kralj Senaherib (704. - 681. pr. Kr.) uveo je zabranu parkiranja kola sa i bez zaprege, na 'svetom putu' kroz Ninivu, prijestolnicu Asirije. Iz vjerskih je razloga 'sveti put' stalno trebao biti slobodan.

Tko bi na njemu ostavio kola, bio bi kažnjen nabijanjem na kolac ispred vlastitog doma! To je prva zabilježena kazna za pogrešno parkiranje u povijesti. Brutalni kralj Senaherib u povijest je zapisan i rušenjem Babilona, 689. godine prije Krista.

No. 1 Auto portal