Koliko su trgovački centri postali sastavni dio našeg svakodnevnog života možda ponajbolje ilustrira podatak da manje ili više učestalo u ovim objektima kupuje čak 98,2% hrvatskih građana  -

Kada je riječ o frekvenciji posjeta, najveći udio građana, točnije jedna trećina njih (33,2%), u trgovačkim centrima kupuje nekoliko puta mjesečno. Daljnjih 26,2% to čini nekoliko puta tjedno, 11,9% kupuje svakodnevno, a 5,6% njih u trgovačkim centrima kupuje samo vikendom.

Nešto više od jedne petine (21,3%) hrvatskih građana u trgovačkim centrima kupuje jednom mjesečno ili rjeđe, dok vrlo mali broj građana uopće ne kupuje u trgovačkim centrima (1,8%). Asortiman hrane i kućnih potrepština kupuje se najčešće u trgovačkim centrima (60,7%), dok jedna trećina kupaca (33,1%) u trgovačkim centrima kupuje odjeću i obuću. Tehničku robu, pak, u ovim prodajnim objektima kupuje manji broj kupaca, njih ukupno 6%.

Zanimljivo je da čak 69% ispitanika tvrdi da u trgovačke centre ne odlaze radi zabave i druženja. Oni, koji u trgovačke centre ipak odlaze radi druženja i zabave, u najvećoj mjeri čine to jednom mjesečno (12,5%) i nekoliko puta mjesečno (8,6%).

Kada su upitani o namjeri kupnje božićnih poklona, nešto više od jedne petine kupaca (21,7%) ističe kako ih ne namjerava uopće kupovati. Većina kupaca će za te poklone potrošiti između 200 i 500 kn (34,8%), a njih 23% kani potrošiti do 200 kn. Izdašniji iznos, od 500 do 1.000 kn, za kupnju će poklona izdvojiti 18,4% hrvatskih građana, a onih koji uistinu neće štedjeti i planiraju potrošiti više od 1.000 kn ima uistinu malo, svega 2,2%.

U usporedbi s prošlom godinom, gotovo tri četvrtine kupaca (72,9%) planira potrošiti jednako, dok jedna petina (20,1%) planira smanjenje potrošnje. S druge strane, da će potrošiti više nego lani ističe 7% ispitanika.

Istraživanje su tijekom rujna 2018. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana RH starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.