DOČASNIČKA ŠKOLA HRVATSKOG VOJNOG UČILIŠTA NOSI NOVO IME PO JUNAKU DOMOVINSKOG RATA -
POŽEGA – Dočasnička škola Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman u Požegi nosi novo ime po junaku Domovinskog rata, stožernom brigadiru Damiru Tomljanoviću Gavranu. Škola je smještena u Vojarni 123. brigade u Požegi, a u krugu vojarne uz zgradu Dočasničke škole otkrivena je i spomen bista Damiru Tomljanoviću Gavranu uz nazočnost njegove majke Marije, članovi obitelji, ratnih drugova i visokih vojnih i državnih dužnosnika.
Uz pripadnike Hrvatske mornarice, Klape sv. Juraj koji su otpjevali himnu i nekoliko domoljubnih pjesama, svečanosti su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, zamjenik načelnika Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik ministara branitelja, general Marijan Mareković, požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, požeški gradonačelnik Darko Puljašić i drugi visoki časnici, pripadnici 1. gardijske brigade Tigrovi, članovi Udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije i dočasnici koji su trenutno u školi.
Skupu su se obratili zapovjednik Dočasničke škole, pukovnik Zdenko Šakota, izaslanik ministra branitelja general Marijan Mareković i ministar obrane Damir Krstičević. Nakon otkrivanja spomen obilježja i polaganja vijenaca, spomenik je blagoslovio i održao molitvu don Marko Medo, generalni vikar Vojnog ordinarijata RH.
Majka Marija Tomljanović, koja je sa suzama otkrila spomen poprsje svoga sina Damira, zahvalila se svima koji ga se sjećaju i ne dozvoljavaju da ga se zaboravi. – Sretna sam što ga se svi sjećaju, zahvaljujem svima što ga nisu zaboravili. Ja još uvijek i nakon 25 godina imam osjećaj da će doći, još se nisam navikla da je otišao na put bez povratka. Dok sam ja živa i on će živjeti sa mnom u mislima.
Stožerni brigadir Damir Tomljanović – Gavran, junak je Domovinskog rata, koji se u obranu domovine uključio 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje te potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta – od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske. Od 1993., kao zapovjednik 2. bojne gbr Tigrovi ujedno zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu. U jednom od obilazaka velebitskih položaja pogiba od neprijateljskog snajperskog metka. Njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali, hodočašća.
