POVIJESNO DRUŠTVO POŽEGA ORGANIZIRALO PREDAVANJE O OSMANSKOM RAZDOBLJU -
POŽEGA – Povijesno društvo Požega uistinu aktivno kada su u pitanju organizacije predavanja i promoviranja i predstavljanja knjiga, organiziralo je jedno zaista zanimljivo i korisno predavanje, njihove članice, profesorice povijesti Mihaele Markovac. Riječ o osmanskom razdoblju pod nazivom „Turci u hrvatskoj kulturi pamćenja“ s posebnim osvrtom cijelog predavanja na područje Zlatne doline, gdje još uvijek možemo čuti priče, kaže prof. Markovac - U kojima su mnogobrojni i vrlo složeni segmenti reducirani na dva ili tri jednostavna aspekta uzdignuta na razinu cjeline. Ovaj problem prisutan je i u redovima jednoga dijela znanstvenika i publicista. Tako jedni pišu i govore isključivo ili stavljaju naglasak na nedvojbene civilizacijske tekovine osmanskoga perioda poput higijenskih navika i suzbijanja alkoholizma, a drugi ovo važno razdoblje prepoznaju samo po raznim oblicima povremenih progona, zastrašujućih oblika nasilja i pritisaka nad kršćanskim stanovništvom.
- Kolegica Mihaela Markovac pokazala je da problemi nisu jednostavni, posebno kada je riječ o kolektivnim predodžbama ukorijenjenima u svijesti jednoga dijela naših sugrađana. Mitovi proizašli iz ratova protiv Osmanlija predstavljaju poseban problem. Sami po sebi mitovi su zanimljivi. Problem dolazi njihovim nametanjem kao jedine i neupitne istine o prošlosti cijeloj društvenoj zajednici uključujući i stručnjake. Kada političke elite stave mitove u funkciju realizacije određenih ciljeva onda dolazi do sukoba i problema koji dugo traumatiziraju društvo. Smatram da hrvatski nacionalni identitet trebamo razvijati i njegovati na činiteljima koji naš odnos prema drugima i drugačijima neće dovoditi u stanje napetosti i sukoba, nego suživota, dijaloga, tolerancije te međusobnoga oplemenjivanja i napretka u miru, socijalnoj sigurnosti, gospodarskom razvoju, slobodi i demokraciji – istakao je predsjednik Povijesnog društva prof. povijesti Vinko Tadić.
Kako zapravo Hrvati doživljavaju period osmanske vlasti i boravak Turaka u našem prostoru, prof. Markovac kaže uglavnom negativno i sjećanja nisu pozitivna. - Zbog višestoljetnih borbi koje smo imali s njima, stav o Turcima u kolektivnom sjećanju je negativan. U predavanju se osvrćem i na suvremeni kontekst, odnosno zašto mi Turke smatramo drugačijima iako gledište s druge strane pokazuje kako su oni itekako utjecali na razvoj naše kulture i baštine. Njihov utjecaj vidljiv je u arhitekturi, kulturnoj baštini, književnosti, hrani i kuhinji te u našem vokabularu u kojem je puno turcizama. U toponimima naših mjesta su ostale turske riječi kao npr. selo Ašikovci, ašikovati u turskom znači ljubovati, ašik je ljubav, Arslanovci Dervišaga i dr. Prema jezikoslovcima, čak tri tisuće riječi našeg jezika potječe iz turskog - priča prof. Markovac a posebno pojašnjava tragove u našoj sredini: -Turci su ostavili velikog traga na Požegu jer je ona bila sjedište sandžaka, (Požeški sandžak obuhvaćao je prostore današnjih nekoliko županija i bio veliko administrativno središte), dakle imala je istaknuto mjesto u tom razdoblju hrvatske povijesti, kada govorimo o 16. stoljeću. Turci su većim dijelom Slavonije upravljali upravo iz Požege, a naš grad je tada, bio centar Slavonije.
Zašto Turke percipiramo negativno, kaže prof. Markovac, dok nas danas po nekim stvarima izuzetno privlače: - Prihvatili smo dosta njihovih običaje vezano za hranu, hedonizam, ispijanje kave, pušenje, gledamo njihove televizijske sapunice, a istovremeno zbog krivih predodžbi o Turcima kao neprijateljima vjere, krvožednima, porobljivačima imamo odbojnost prema njima. Zovem to konflikt privlačenja i odbijanja. I inače kada govorimo o prošlosti i povijesti, treba ju sagledavati i proučavati iz više aspekata, ne samo crno-bijelo. Kada govorimo o nastavi povijesti, uglavnom prevladavaju vojno-političke teme. Mislim da bi u školama više trebalo provoditi kulturnu povijest, utjecaje stranih naroda i stranih vlasti na hrvatsku kulturnu baštinu.
Ovim predavanjem, ali i dosadašnjim aktivnostima Povijesnoga društva Požega, pokušali smo makar malo oslabiti osjećaj nelagode, straha i tjeskobe jednoga dijela građana kada dođu u situaciju da otvoreno i slobodno izraze svoj stav. Bojim se da će razdoblje u kojem živimo biti označeno u našoj lokalnoj povijesti kao vrijeme straha koji ponekad oslabi, a onda opet još jačom snagom zatire prostor slobode i kritičke misli. Ovo je problem koji traje godinama, a možda i desetljećima. Nikako da ga zajedničkim naporima trajno prevladamo te stvorimo poticajno i ugodnije ozračje u našoj sredini. To je naša ljudska i građanska dužnost – dodao je predsjednik Tadić na kraju predavanja.
