Vladimir

Vladimir

Utorak, 08 Ožujak 2022 09:34

Žene u vatrogastvu

Uz Dan žena istražili smo koliko je žena u hrvatskom vatrogastvu te koja je općenito percepcija žena u ovom zanimanju -

Vatrogastvo je opasna djelatnost čemu svakodnevno svjedočimo stoga ne čudi što je ovo zanimanje uvijek pri vrhu najstresnijih poslova. Hrvatski vatrogasci godišnje odrade više od 30.000 intervencija, a danas praktički da ni nema događaja u kojem ne sudjeluju. Još donedavna ovo je zanimanje smatrano isključivo muškim, no brojčani pokazatelji govore kako se stavovi posljednjih godina itekako mijenjaju. Hrvatska vatrogasna zajednica provela je istraživanje u svrhu analize broja žena u vatrogastvu, percepcije radne sredine i okoline, ali i ukupnog zadovoljstva vatrogasnim poslom te došla do zanimljivih rezultata.

Prvenstveno su vidljivi brojčani pomaci u ukupnom broju žena u vatrogastvu kao i povećanju broja vatrogaskinja zaposlenih u vatrogasnim postrojbama. U ovome je trenutku prema podacima Vatroneta, središnje baze Hrvatske vatrogasne zajednice o postrojbama, članovima i opremi, u Republici Hrvatskoj upisano 89.966 vatrogasaca te 26.699 vatrogaskinja. Od te je brojke 25.571 operativnih vatrogasaca i 2.495 operativnih vatrogaskinja dok je profesionalnih vatrogasaca 3.074, a profesionalnih vatrogaskinja upisanih u Vatronet ukupno 37.

Kada uspoređujemo razliku između ove i 2016. godine, tada je vidljivo kako je broj muškaraca u proteklih šest godina na ukupni broj muškaraca i žena u vatrogastvu povećan za 13% , a žena 50%. U kategoriji operativnih vatrogasaca broj vatrogasaca povećao se gotovo 2.5 puta, dok se broj vatrogaskinja povećao skoro 5 puta. U profesionalnom vatrogastvu zabilježen je značajan rast pa je tako kod vatrogasaca došlo do porasta za gotovo 60%, dok se broj profesionalnih vatrogaskinja učetverostručio. Ukratko, u hrvatskom vatrogastvu žene čine gotovo 23%, što je u odnosu na 2016. godinu kada je udio žena iznosio 18% vidljiv porast. Također, i u operativnom vatrogastvu je broj vatrogaskinja narastao sa 5% na 9%, a u profesionalnom vatrogastvu s 0,41% na 1,19%.

Kada se uspoređuju podaci po županijama, tada je vidljivo kako u kategoriji operativnih vatrogasaca po broju vatrogaskinja prednjači Grad Zagreb, slijede Koprivničko-križevačka, Istarska, Virovitička, Međimurska i Zagrebačka županija dok je u kategoriji profesionalnih vatrogasaca najveći udio žena u Virovitičko-podravskoj županiji. Slijede je Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavačka i Osječko-baranjska županija.

Anketa o percepciji žena u vatrogastvu

Hrvatska vatrogasna zajednica provela je početkom ožujka ove godine anketu kojom se željela ispitati percepcija žena u vatrogastvu kao i općenito zadovoljstvo vatrogasnim poslom. U anketi je sudjelovalo 1.017 ispitanika, od čega 52,7 % žena i 47, 3 % muškaraca, većinom pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih društava, a manjim dijelom pripadnika javnih vatrogasnih postrojbi i vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu.

Uspoređujući odgovore vidljivo je kako 82,3 % ispitanika te čak 97 % ispitanica podržava zapošljavanje žena u vatrogasnim postrojbama. S tvrdnjom da bi žene u vatrogastvu trebale raditi samo pomoćne poslove ne slaže se 66,9 % ispitanika te 85 % ispitanica, dok njih 76,3 % smatra da su žene jednako stručne u obavljanju vatrogasnih poslova s čime se slaže 92% ispitanica. Također, 70 % ispitanika kaže kako ne bi imali ništa protiv toga da im djevojke ili supruge rade vatrogasni posao, dok je 87,7 % ispitanica odgovorilo kako ne bi imale ništa protiv toga da su im dečki ili supruzi u vatrogastvu. Da se ženama teže zaposliti u vatrogastvu misli 61 % ispitanika i 77,1 % ispitanica, a 50 % ispitanica se ne slaže s tvrdnjom da bi radije da im je zapovjednik muškarac. Odgovori ispitanika na ovo pitanje su šaroliki: 23,9 % se slaže s tom tvrdnjom, 36,4 % se ne slaže, a ostali su neodlučni. S druge strane, ispitanici se u 70 % slučajeva slažu kako su žene jednako hrabre kao i muškarci kada su u pitanju vatrogasni poslovi, s čime se slaže čak 88,2 % ispitanica. O tome da je okolina iznenađena kada na intervenciji vidi vatrogaskinju misli 72 % ispitanika te 83 % ispitanica.

Naposljetku, i muški i ženski ispitanici slažu se u postotku koji se tiče zadovoljstva vatrogasnim poslom. Njih 50 % u obje kategorije zadovoljni su poslom, ispitanici su u 36,4 % potpuno zadovoljni poslom dok su ispitanice potpuno zadovoljne poslom u 22,2 %. Manji postotak anketiranih je neodlučan, a tek 2,9 % ispitanika i 3,1 % ispitanica je nezadovoljno vatrogasnim poslom. To i ne čudi budući da se često kaže da je vatrogastvo jedna velika obitelj u kojoj se članovi uvijek brinu za dobrobit drugoga, a upravo dobri međuljudski odnosi bitan su faktor u zadovoljstvu poslom.

Kompletna analiza ove ankete s osvrtom psihologa na njezine rezultate, bit će objavljena u sljedećem broju časopisa „Vatrogasnog vjesnika“.

Priče vatrogaskinja

U sklopu ovog istraživanja napravljeni su i razgovori s 23 vatrogaskinje zaposlene u vatrogasnim postrojbama diljem Hrvatske. One su pripadnice javnih vatrogasnih postrojbi, vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu ili dobrovoljnih vatrogasnih društava koje profesionalno zapošljavaju vatrogasce. Neke od njih su vatrogaskinje, neke su voditeljice smjene, operativni dežurni koji zaprima pozive građana, a jedna je i zapovjednica postrojbe. Raspon godišta je velik pa su tako neke od njih nedavno zaposlene na ovim radnim mjestima dok su druge već dugi niz godina na ovim radnim mjestima. Nerijetko su one prve vatrogaskinje koje su ikada radile u postrojbama u kojima sada rade, i to je slučaj od Zagreba, Zaprešića, Rijeke, Opatije, do Osijeka i Varaždina. Njihove su karijere različite i njihovi su putevi raznoliki. Neke dolaze iz obitelji kojima je vatrogastvo druga tradicija i u njemu su od malih nogu te će reći kako su se još kao djeca „zarazile“ vatrogastvom i sudjelovale su u svim njegovim etapa: natjecanjima, druženjima, a kasnije vježbama i operativi te nisu mogle dočekati da se vatrogastvom počnu baviti profesionalno. Ima i vatrogaskinja koje su pak imale potpuno druge karijere pa ćemo među sugovornicama naći i one s diplomama iz ekonomije, krimanlistike, arhitekture... Ali životni ih je put u nekome trenutku doveo do vatrogastva i ljubav prema ovom pozivu je prevladala. Neke od njih su i svoje partnere pronašle upravo u vatrogastvu što je ponekad mana zbog smjenskog rada i malo vremena koje preostaje, pogotovo kada dobiju djecu. No, s druge strane, podrška koju dobivaju od nekoga tko je i sam upoznat sa svime što vatrogastvo nosi, velika je i to je nešto ih jako povezuje.

Većina sugovornica je kazala kako su se susrele s predrasudama u vatrogastvu, ponekad i s ružnim komentarima kolega kako ženama tu nije mjesto, no takvi su ipak u manjini. Svakako treba skrenuti pozornost i percepciju javnosti kojoj je i dalje neobično vidjeti vatrogaskinju na intervenciji. Posebno to dolazi do izražaja kod posla vatrogaskinja koje primaju pozive građana jer su neke od njih doživjele da druga strana kada čuje ženski glas od njih traži muškog kolegu. No, ono u čemu su sve naše sugovornice suglasne je da ih takvi komentari nikada nisu pokolebali, dapače, često su im dali upravo dodatni poticaj da dokažu onima koji tako razmišljaju da nisu u pravu.

„Ovim poslom se ne bave žene koje predrasudama daju previše važnosti, jer da je drugačije - ne bi bile tu“, zaključila je jedna od njih. 

Utorak, 08 Ožujak 2022 09:06

Danas obilježavamo Međunarodni dan žena

Danas je Međunarodni Dan žena koji se obilježava 8. ožujka svake godine. Dan žena je poseban dan za sve pripadnice ženskog spola. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u, kada je održan štrajk radnica u tekstilnoj industriji zbog iznimno loših uvjeta rada. a kasnije se dan žena obilježavao  19. ožujka 1911. godine u Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj i Danskoj. a između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena. Nekoliko godina kasnije, 1917. godine, Dan žena obilježen je velikim prosvjedima u Rusiji, kada su žene 8. ožujka marširale i zahtijevale rodnu jednakost u društvenim, ekonomskim i političkim aspektima. 

Međunarodni dan žena kakav danas poznajemo proglasio je UN 8. ožujka 1975. godine koji se ustalio kao datum obilježavanja Međunarodnog dana žena. Danas se dan obilježava širom svijeta. Dan žena je državni praznik u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima.  Danas mnoge organizacije u svijetu obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u kojima to još nije. Na Dan žena se ne poklanja cvijeće samo partnerici nego svim voljenim ženama. 

Dan žena obilježava i poziv na akciju za jednakošću i ravnopravnošću.

Od 2016. godine u Hrvatskoj se Dan žena obilježava prosvjednom manifestacijom "Noćni marš". Tradicionalno se održava u večernjim satima 8. ožujka, prvih godina samo u Zagrebu, a od 2019. godine i u Splitu, Rijeci, Puli i Zadru. Prvi Noćni marš organizirao je organizacijski odbor "Noćnog marša - 8. mart" kojeg su sačinjavale članice inicijative “Preuzmite odgovornost za ubojstva žena”.

 

Nepoznati počinitelj otuđio gorivo preko vikenda -

U razdoblju od 4. do 7. ožujka 2022. u Pakracu u Ulici Aleja kestenova, nepoznati počinitelj (ili više njih) je iz teretnog automobila u vlasništvu trgovačkog društva s područja Požege otuđio gorivo.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Dragovoljna predaja u Pakracu -

U ponedjeljak 7. ožujka 2022. na području Pakraca, anonimni građanin je policijskim službenicima predao 250 komada streljiva koje je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

U prometnoj nesreći lakše ozlijeđen 20-godišnjak -

U utorak 8. ožujka 2022. oko 0.35 sati između mjesta Kuzmica i Dervišaga, 20-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola 1,51 promila upravljao osobnim automobilom marke „Opel“ požeških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine prednjim dijelom vozila je udario u prednji dio teretnog automobila marke „Ford“ požeških registarskih oznaka, a koji se nalazio zaustavljen na prometnoj traci jer su djelatnici trgovačkog društva s područja Požege u navedeno vozilo stavljali privremenu prometnu signalizaciju. U prometnoj nesreći 20-godišnjak je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. 

POŽEGA - Zamjenik županice Ferdinand Troha u Velikoj vijećnici županije danas je ugostio učenike i  profesore iz tri države: Turske, Portugala i Litve, koje zajedno sa Gimnazijom Požega sudjeluju u projektu programa Erasmus, a prijemu je sudjelovala i ravnateljica požeške Gimnazije dr. sc. Vesna Vlašić.

7ad1bc4bf40bceffc470ffe3aab1a249 3 XLDobrošlicu u Županijsku palaču poželio je zamjenik županice Ferdinand Troha. - Nalazite se u jednoj od najstarijih županija u Republici Hrvatskoj koja svoj prvi spomen ima od davne 1210. godine, a koja uz izvjesne prekide, razne okolnosti, promjene vlasti, i dalje zadržava svoj kontinuitet. Također, nalazite se u istočnom dijelu Hrvatske, u Slavoniji koja je poznata po mnogočemu, a prije svega bih istaknuo dobre ljude, gostoljubivost te vjerujem kako ćete boraveći ovdje kod nas to i osjetiti. Ponosimo se svojom kulturom, povijesti, prirodnim potencijalima s kojima ćete se vjerujem ovih dana bolje upoznati, a također mi je drago što ste u posjeti i jednoj od najstariji Gimnazija u Republici Hrvatskoj u kojoj ćete imati što vidjeti, a isto tako upoznati se i s njezinim posebnostima.

Ravnateljica Vlašić zahvalila se na današnjem prijemu te istaknula kako uz navedene partnere projekta koji su sinoć došli u posjet našoj županiji, Njemačka kao glavni koordinator i četvrti partner istoga nije bila u mogućnosti doći u posjet našemu gradu radi trenutne situacije s korona virusom. - Našu mobilnost započeli smo na najbolji mogući način, u ovoj prekrasnoj županijskoj palači koja, kako je zamjenik Troha prethodno istaknuo, ima i povijesno značenje, jer upravo ovdje prvi puta hrvatski jezik uveden je kao službeni jezik u Hrvatskoj.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 86 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 14 osoba je hospitalizirano, 72 osobe nalaze se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 40 osoba, a ukupno je testirano 98828 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 95 uzoraka, od kojih je 18 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne epidemiološke situacije na području županije COVID ambulanta u Požegi ponovno je započela s radom. Izdvojena ordinacija nalazi se na prvom katu Doma zdravlja Požeško – slavonske županije, s radnim vremenom od ponedjeljka do petka od 07,00 do 20,00 sati, a subotom i nedjeljom od 07,00 do 15,00 sati,  a kontakt telefon je 034/311-915.

Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana, Medicinsko-biokemijski laboratorij Ljerka Sablek te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Saborska zastupnica iz redova SDP-a za Požeško-slavonsku županiju Martina Vlašić Iljkić, povodom 8. 3. kada obilježavamo Međunarodni dan žena istakla je samo jednu od neravnopravnosti koju doživljavaju žene ne samo u RH nego i u cijeloj Europi. Iznijela je niz podataka u svom priopćenju zašto žene u EU zarađuju u prosjeku za 14% manje nego muškarci ?

Prema podacima zaposlena žena u EU-u zaradi u prosjeku 14 posto manje nego muškarac. Neki od razloga su vezani su uz vrstu posla, muškarci rade na bolje plaćenim radnim mjestima, imaju više radnog staža, razlike se odnose i na obrazovanje. Potrebno je smanjivati razlike od najranije dobi – edukacijom protiv stereotipa od vrtićke dobi, sustav obrazovanja razvijati u smjeru jednakih mogućnosti, kako bi djevojčice i dječaci imali slobodu izbora oko razvoja interesa prema određenim područjima zanimanja. Trendove oko izbora zanimanja je još uvijek teško promijeniti, žene se više obrazuju za zanimanja koja su slabije plaćena ili sa porastom obiteljskih obaveza se zapošljavaju više na određeno vrijeme, skraćeno radno vrijeme, imaju manje radnog staža, više su na bolovanjima radi skrbi za druge članove obitelji, razvoj karijere je često otežan i sl. Veliki je broj sati neplaćenog rada kojeg žena obavlja u okviru kućanskih poslova. U većini slučajeva se još uvijek očeve percipira kao one koji „čuvaju djecu“ dok je majka odsutna, umjesto ravnopravne skrbi jednog od roditelja. U lokalnim sredinama su usluge nedostupne – od vrtića do organiziranih igraonica i sl. U vrtićima nema mjesta, a i pandemija korona virusom je dodatno otežala boravak djece u vrtićima, samoizolacije, kao i sklonost učestalim sezonskim bolestima i prehladama. Jedan od roditelja je primoren uzeti bolovanje (najčešće je to žena, majka), što joj otežava planiranje poslovnih obaveza.cf82a2c2f5c7893ffebc1f6bf0c923c8 L

Diljem Europske Unije su zabilježene razlike u plaćama. U 2019. godini najveće razlike zabilježene su u Estoniji (21,7 posto), Latviji (21,2 posto), Austriji (19,9 posto), Njemačkoj (19,2 posto), Češkoj (18,9 posto), Slovačkoj (18,4 posto) i Mađarskoj (18,2 posto). Najmanje razlike u 2019. bile su u Poljskoj (8,5 posto), Sloveniji (7,9 posto), Belgiji (5,8 posto), Italiji (4,7 posto), Rumunjskoj (3,3 posto) i Luksemburgu (1,3 posto). Razlozi zašto je tome tako su brojni - manja razlika može biti uzrokovana manjim brojem žena na tržištu rada, a velike razlike mogu biti povezane s velikim brojem žena koje rade skraćeno ili koje su zastupljenije u određenim zanimanjima. Kod nas su plaće niske, minimalna plaća također, a onda i plaća za skraćeno radno vrijeme je izuzetno niska. Nadalje, žene provedu puno više vremena radeći poslove za koje nisu plaćene, a to su kućanski poslovi, briga za djecu, starije i bolesne članove obitelji. Žene imaju manje vremena za plaćeni rad, a prema podacima iz 2018. godine gotovo trećina žena (30 posto) radi skraćeno, u odnosu na samo 8 posto muškaraca. Kad se u obzir uzme i neplaćeni i plaćeni posao, žene rade više sati tjedno od muškaraca. 

Prema podacima DZS-a, razlike između plaća žena i muškaraca u Hrvatskoj znatno su manje. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome za prvo tromjesečje 2021. iznosila je 9.770 kuna za muškarce, a za žene 9.141 kunu, što znači da je razlika iznosila 6,4 posto.

DZS je objavio i podatke o muškim i ženskim plaćama po djelatnostima. Najveće razlike u korist muškaraca prisutne su u bankarstvu i osiguranju, djelatnostima u kojima žene u prosjeku primaju 23,9 posto nižu plaću. Ogromne razlike su i u zdravstvu i socijalnoj skrbi (22,1 posto), ostalim uslužnim djelatnostima (19,1 posto) i trgovini (16,9 posto). Također prema podacima u siječnju 2022. godine značajna je razlika u broju obrtnika (45.740 muškaraca, naspram 24.075 žena), broj poljoprivrednika (12.756 muškaraca naspram 5.961 žena) ili rad samostalne profesionalne djelatnosti (11.297 muškaraca naspram 6.687 žena). Ovi podaci pokazuju na veliki broj sati neplaćenog rada, u okviru obiteljskog obrta, poljoprivrednog gospodarstva. U 2020. godini žene su bile nositeljice ukupno 30 posto obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te je potrebno dio aktivnosti usmjeriti i jasnije odrediti provedbene mehanizme vezano za edukaciju i cjeloživotno učenje i poboljšanje obrazovne strukture. Žene nositeljice OPG-a mlađe životne dobi su bolje obrazovane, svakako predstavlja pozitivan trend koji treba nastaviti i u budućnosti. I dalje je broj osiguranika, odnosno zaposlenih muškaraca dominantan u sektoru poljoprivreda, šumarstvo, prerađivačke djelatnosti, opskrba vodom, energentima, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje, informacije i komunikacije, poslovanje nekretninama; dok žene su žene brojčano zaposlene više na poslovima trgovine, turizmu, uslužnim djelatnostima, financijske djelatnosti i osiguranje; a najznačajnije razlike su u poslovima obrazovnog i zdravstvenog sektora, te sustava socijalne skrbi u kojem je broj žena i četiri puta veći od broja muškaraca. Što se tiče visina mirovine, prosječna starosna mirovina koju žena prima iznosi 2.925,11 kuna (za otprilike 30 godina radnog staža), a prosječna starosna mirovina koju prima muškarac je 3.604,77 kuna (za 34 godina radnog staža), što čini razliku od 679,66 kuna manju mirovinu koju žena prima naspram muškarca.

Sve ovo dovodi do nepovoljnog položaja žena, nejednake uvjete i mogućnosti, te dovodi do povećanog siromaštva žena naspram muškaraca. Žene su žrtve obiteljskog nasilja, studije su pokazale da više od četvrtine žena mlađih od 50 godina diljem svijeta je doživjelo obiteljsko nasilje muškog partnera tijekom svog života. Hrvatsku sve češće potresaju stravični događaji ubojstava žena i to na javnom mjestu. Ako usporedimo posljednje tri godine – najveći broj ubojstava se dogodio 2020. godine (36), u 2019. godini 30 i 2021. godini 28 (podatak za 11 mjeseci). U 2020. godini je ubijeno 14 žena od čega su 9 ubojstava žena od muškaraca s kojima su bile u intimnim vezama. Žene su višestruko neravnopravne samo zato što su žene, bilo u području obrazovanja, zapošljavanja, obiteljskih obveza, izloženije su nasilju u obitelji i izvan nje, diskriminirane su na radnom mjestu i sve su to područja u kojima treba jačati angažman i usmjeravati politike. Obiteljsko nasilje nije problem žene nego je to javno društveni problem, a jednake mogućnosti žena i muškaraca je jedini smjer u kojem treba ići daljnji razvoj društva - stoji u priopćenju koje nam je poslala Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica iz Požege.

Autor: R.K.

Analiza vatrogasnih intervencija u veljači i usporedba s istim razdobljem prošle godine -

Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog središta u veljači je zabilježeno 709 požara otvorenog prostora i 507 požara raslinja. Ukupno je zabilježeno 1.216 požara, od čega 474 na objektima i 33 požara na prometnim sredstvima. U usporedbi s istim razdobljem u prošloj godini, došlo je do smanjenja ukupnog broja požara za oko šest posto, a broj požara na otvorenom prostoru smanjio se za oko pet posto.

Nažalost, došlo je do povećanja ukupne opožarene površine s 3.545 na 4.038 hektara, što je povećanje za gotovo 14 posto. Također, prošle je godine jedna osoba smrtno stradala dok ih je ove godine čak četvero.

 - Građani se i dalje najčešće odlučuju na spaljivanje biljnog otpada kao načina zbrinjavanja ostataka što dovodi po požara. Podsjećamo kako je napuštanje mjesta loženja i spaljivanja kojim je prouzročen požar kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom, a ukoliko zbog požara nastane materijalna šteta ili netko pogine, odgovorni za požar izlažu se prekršajnim i kaznenim prijavama te zatvorskim kaznama - rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković i podsjetio da u slučaju uočavanja požara odmah nazovete vatrogasce na broj 193 ili Centar 112. info 2 2022

Povodom najave o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, udruge, strukovne udruge i sindikati pozivaju vas na prosvjedne akcije: DIJETE NIJE I NE SMIJE BITI BROJ U PRAVILNIKU MINISTRA!

koje će se održati

u utorak, 08. ožujka, 2022. u šetališnoj zoni grada Požege, preko puta zgrade suda u 18:00 sati.

Ovim prosvjednim akcijama želimo iskazati veliko nezadovoljstvo radnica i radnika dječjih vrtića s prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju!

Odlučno kažemo NE ukidanju odredbi Državnog pedagoškog standarda i odlučno NE učiteljima u dječjim vrtićima pod uvjetima kojima je to predviđeno izmjenama i dopunama Zakona.

Gradovi u kojima će se održati prosvjedne akcije, oko 50-gradova i općina, te kontakti u vezi prosvjeda su u nastavku:

Požega
Ulica sv. Florijana, šetališna zona preko puta suda, kontakt: Saša Soukup SIDRO 0989067127

U Kući piva u Slavonskom Brodu okupili su se prijatelji Marijinih obroka iz raznih razdoblja, država i s intrigantnim životnim pričama. Moglo se naići na dame i profinjenu gospodu 40-ih i 50-ih godina, no zalutali su i pokoji „hippijevci“ i „charlestonica“. Pojavile su se i značajne te kontroverzne ličnosti poput britanske kraljice Elizabethe, Fride Kahlo i Justina Biebera koje je bilo zanimljivo vidjeti u razgovoru s rokerom, Masajkom, menadžericom i medicinskim tehničarom.

Kako bi kreativnost gostiju bila nagrađena, organizirano je i natjecanje za najbolju masku a nagrade su osigurali brojni sponzori iz Slavonskog Broda.

Marijini obroci ponosni su što se još jednom pokazalo kako druženje i humanitarno djelovanje savršeno funkcioniraju zajedno, jer je upravo sav prihod od prodaje ulaznica, tombola, hrane i pića osigurao tople obroke za djecu na mjestu obrazovanja.

Zahvaljuju svima koji su zajedničkim snagama odlučili podržati njihovo djelovanje u stvaranju boljeg svijeta kakvog svako dijete zaslužuje. Marijini obroci trenutno hrane preko 2 milijuna djece svakog školskog dana, a prosječna globalna cijena prehrane djeteta Marijinim obrocima tijekom cijele školske godine iznosi samo 132 kn.

Za sve dodatne informacije javite nam se na info@marysmeals.hr ili na broj telefona 01 5509 250.

IBAN: HR7923600001102102666, SWIFT: ZABAHR2X

Više o Marijinim obrocima saznajte na www.marysmeals.hr te na Facebook i Instagram stranici.