Vladimir

Vladimir

Nema te fotografije ili YouTubea koji vas može pripremiti za ono što je planina spremna podariti, a ni staze kojom vas iskusni planinari neće uspješno popeti i prizemljiti. Zato će i ovogodišnji zimski uspon u Alpe itekako ostati u sjećanju planinarima PD Mališćak i HPD Sokolovac koji su u ranojutarnjim subotnjim satima krenuli na slovenski vrh Viševnik (2.050 mnv).

Na uspon krećemo s Rudnog polja gdje je staza već u startu poprilično strma. Dan je sunčan, vjetra srećom nema, a temperatura je u laganom minusu pa smo vrlo brzo skidali višak odjeće. I dok grabimo uz skijašku stazu na Pokljuki, društvo nam prave skijaši na vučnici. Neki od nas im pomalo zavide na puno lakšem izboru za uspon od ovog našeg „na noge“.

Na kraju skijaške staze vrijeme je za dereze jer na velikim strminama i snijegu, dereza glavu čuva. Ionako prekrasan dan i nikad modrije nebo, snijeg je dodatno uljepšao. Ekipa je dobro raspoložena. Uz očaravajuće prizore okolnih vrhova, dubokog snijega zbog kojeg smo na nekim dijelovima hodali po vrhovima klekovine i sunca koje nas je dobrano grijalo, uspon je prošao u baš baš dobroj atmosferi (onu jednu derezom probušenu gojzericu brzo smo zaboravili). A kad vas priroda nagradi ljepotama koje je teško doživjeti i nemoguće zaboraviti, o umoru nitko i ne razmišlja. Na vrhu klopa, fotografiranje i dogovor za spust. Mario Perić, naš organizator s visokogorskim iskustvom, izvidio je stazu za koju su neki od nas odmah rekli „nema teorije“ te  procijenio da smo spremni za silazak Srenjskim prevalom. Hvala mu na tome!

Slijedi poslastica. Uz dobre savjete organizatora, bez puno priče i uz maksimalni oprez, spuštali smo se po isturenim stijenama stazom širine dereze, snijegu u koji smo propadali iznad koljena, strminama u koje se neki od nas nisu usudili ni pogledati. Nakon najtežeg dijela spusta, do kraja ture je preostalo još malo slatke patnje i propadanja u duboki snijeg putom kojim još nitko prije nas nije prošao.

Nedjelju smo iskoristili za uspon do Blejske koče na Lipanci (1.633 mnv) gdje smo prije povratka kućama planirali ručati i ugrijati se uz čaj i kavu. No, kako u domu nije bilo vode, ručak smo odlučili potražiti u dolini, a umjesto kave i čaja, ugrijali smo se pivom.

Još jedan ŠČarobni izlet je iza nas (čisto da budemo u trendu). Nekima je ovo bio prvi zimski uspon, neki su dodatno pomaknuli svoje granice, neki su bili tu da čuvaju i hrabre…..

I kako to nakon svakog presuper izleta bude, već sada čekamo neki novi zimski uspon jer toliko je još vrhova koji čekaju Marija, Đelu, Dražena, Juricu, Tina, Kabića, Francuza, Anamariju i Lidiju. Vidimo se - poručuje sudionica uspona koja je pripremila ovaj prilog, Lidija Galić.

Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma financira održavanje šumskih cesta u šumama privatnih šumoposjednika, neophodne infrastrukture pri gospodarenju šumama koja također ima svoju protupožarnu i gospodarsku dimenziju. U prethodne dvije godine financirano je održavanje šumskih cesta u šumama privatnih šumoposjednika na području cijele Republike Hrvatske ukupne dužine preko 92 km u vrijednosti većoj od 1,8 milijuna eura. U tijeku su radovi održavanja šumskih cesta ukupne dužine skoro 11 km u vrijednosti od 76.000 eura na području Varaždinske, Koprivničko – križevačke, Bjelovarsko – bilogorske, Požeško – slavonske i Primorsko – goranske županije, kao i aktivnosti za početak održavanja šumskih cesta u dužini preko 64 km procijenjene vrijednosti veće od 1,4 milijuna eura EUR na području Istarske, Karlovačke, Primorsko – goranske, Šibensko – kninske, Varaždinske i Zagrebačke županije.

Trenutno je otvoren javni poziv za podnošenje zahtjeva za financiranje radova održavanja šumskih cesta u šumama malih šumoposjednika i to na području primorske Hrvatske, do 20. ožujka 2023. s mogućnošću produljenja. Cilj je povećanje otvorenosti šuma u šumama privatnih šumoposjednika u svrhu zaštite od požara i ispunjavanja ostalih zadaća gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na temelju kojega će se dodatno značajno povećati ukupna dužina održavanih šumskih cesta u šumama privatnih šumoposjednika.

Detalji Natječaja nalaze se na poveznici.

Otkriveni automobili s najčešće vraćenom kilometražom 2022.: Na vrhu je Audi A8 -
Vraćanja kilometraže vozila i dalje je uobičajena praksa na tržištu rabljenih automobila. Iako kupci postaju sve oprezniji kada se radi o prevarama vezanim uz automobile, novo istraživanje carVerticala pokazalo je da je rizik od kupnje vozila s vraćenom kilometražom još uvijek visok.

Prevare s brojačem kilometara ne znače samo visoke troškove održavanja, već i značajno smanjuju cijenu automobila. S obzirom na to da se gubitci povezani s prevarom kilometraže procjenjuju na 8,77 milijardi eura godišnje (prema istraživanju Službe Europskog parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja), važno je saznati više o ovom skupom problemu.
Prevare s kilometražom najčešće su kod njemačkih automobila

Tvrtka za povijest vozila carVertical analizirala je 1,11 milijuna izvješća o povijesti u posljednjih 12 mjeseci na 24 tržišta koja pokrivaju SAD i većinu Europe.

Istraživanje je pokazalo da je automobil s najčešće vraćenom kilometražom luksuzna limuzina Audi A8. Od svih automobila Audi A8 provjerenih na platformi, 30,6% imalo je lažnu kilometražu, što znači da gotovo svaka treća rabljena Audijeva zvijezda nosi prevaru s kilometražom.

Čak 6 od 10 automobila s najčešće vraćenom kilometražom bila su skupa njemačka vozila kao što je Audi A7, BMW X5, BMW serije 7 i Volkswagen Touareg. Njihova visoka cijena (a time i visok potencijal zarade) pretvara ova vozila u savršenu metu za prevarante na tržištu rabljenih automobila.

Među modelima ostalih proizvođača na popisu automobila s najčešće vraćenom kilometražom su i Ford Mustang na 2. mjestu (25,7% automobila s vraćenom kilometražom), Ford Fusion na 10. mjestu (22% automobila s vraćenom kilometražom), Volvo XC70 na 14. mjestu (21,1% automobila s vraćenom kilometražom) i Opel Insignia na 19. mjestu (19,5% automobila s vraćenom kilometražom).
Hibridi i električna vozila također mogu imati lažnu kilometražu

Tradicionalno, na tržištu je bilo najviše rabljenih automobila s benzinskim i dizelskim motorima, što znači da su i glavne žrtve prevara s kilometražom. Međutim, sve veća potražnja za automobilima koji manje zagađuju okoliš brzo mijenja situaciju.

Prema istraživanju, vrsta motora nije dobar pokazatelj vjerojatnosti za vraćanje kilometraže na vozilu. Iako je za neke modele vozila, kao što su BMW serije 7, vjerojatnije da će kilometraža biti promijenjena na benzinskim i dizelskim motorima nego na hibridima, čini se da to ne vrijedi za druge automobile.

Na primjer, hibridni pogonski sustav Volkswagen Jette ima veći udio automobila s vraćenom kilometražom (27%) nego dizelska (24,1%) ili benzinska verzija (22,4%).

Sve veći broj električnih automobila s lažnom kilometražom sugerira da bi kupci trebali biti oprezniji. Iako je ukupni udio električnih vozila (14,6%) niži od europskog prosjeka (15,6%), razlika je zanemariva. Osim toga, kupnja električnog automobila s lažnom kilometražom može dovesti do ogromnih računa za servise.

Električni automobili s vraćenom kilometražom predstavljaju najveći rizik jer istrošene baterije znače skupe popravke. Dakle, određivanje stvarne kilometraže igra još važniju ulogu pri kupnji rabljenog električnog ili hibridnog automobila.

POŽEGA - U sklopu obilježavanja stote obljetnice rođenja Matka Peića održan je literarni susret učenika osnovnih škola grada Požege u Centru za posjetitelje Požeška kuća.

Sudionici literarnog susreta bili su učenici i učenice Osnovne škole Dobriše Cesarića, Osnovne škole Julija Kempfa te Katoličke osnovne škole u pratnji svojih mentora/nastavnika u okvirima svojih literarnih skupina. Uvodnu riječ imale su ravnateljica Gradskog muzeja Požega Lidija Španiček te pročelnica Odjela za društvene djelatnosti grada Požege Maja Petrović koje su učenicima čestitale na literarnom radu te su im poželjele da motivaciju za pisanje i drugi literarni rad pronađu upravo u Matku Peiću koji je ostavio veliki kulturni trag u Požegi.

Učenici su nakon uvodnih pozdrava obišli Centar, isprobali multimediju te su se uputili u prostorije podruma gdje je ravnateljica Gradskog muzeja Požega Lidija Španiček održala kratko izlaganje o životu i radu Matka Peića, a nakon toga su održana i izlaganja literarnih radova učenika.

POŽEGA - U nedjeljno jutro krenulo se iz Požege autima put Velike na tradicionalni Valentinovski uspon  na vrh Mališćak 740m./n./v. Početak uspona bio je od crkve sv. Augustina odakle grupa od petnaest planinara polazi put vrha Pliš. Nakon kratkog  zadržavanja i razgledavanja panoramskog dijela naše kotline  nastavlja se  uspon prema planinarskoj kući Mališćak gdje  se vesela družina  zabavila loženjem vatre i pripremom slavonskih delicija. Tom prilikom planinari su uživali u  hrskavoj slanini, domaćim kobasicama i nezaobilaznoj kavi.

Valentinovo na Mališćaku 12.02.2023 11

 

U jedan sat poslije podne  družina nastavlja do vrha Mališćak i dalje botaničkom stazom  do Velike. Prema dogovoru druženje se nastavlja u  obližnjem svima poznatom restoranu Čiča Mata gdje uz kuhano vino i ostale tekuće pripravke vrijednog osoblja se prepričavaju zgode uspona koji je prethodio.
Uz slogan umor prolazi, zadovoljstvo ostaje planinarska družina je krenula svojim domovina u  iščekivanju osvajanja novih vrhova.

Vodič ovog tradicionalnog izleta je bio Dragan Davidović.Valentinovo na Mališćaku 12.02.2023 7

Privremena zaštita produžena je automatizmom, dok je za ovjeru produženja važenja iskaznice stranca pod privremenom zaštitom potrebno osobno doći u PU/PP prema mjestu boravišta od 15. veljače do 30. travnja 2023. godine  -

Raseljenim osobama iz Ukrajine koje imaju privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj, automatizmom je produljena privremena zaštita do 4. ožujka 2024. godine.

Produženje iskaznice stranca pod privremenom zaštitom

Raseljene osobe iz Ukrajine pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj trebaju osobno doći u policijsku upravu/policijsku postaju prema mjestu boravišta radi ovjere produženja važenja iskaznice stranca pod privremenom zaštitom, od 15. veljače 2023. do 30. travnja 2023. godine.

Produženje će se evidentirati u postojećoj iskaznici stranca pod privremenom zaštitom, dakle nije potrebno podnositi zahtjev za produženje privremene zaštite.

Svaka policijska uprava/postaja će temeljem evidentiranog broja osoba raseljenih iz Ukrajine sa statusom stranca pod privremenom zaštitom na svojem području organizirati produženje iskaznica.

Osobe koje ne trebaju osobno doći u policijsku upravu/policijsku postaju su:

  • djeca mlađa od 16 godina - roditelj/posebni skrbnik daje na ovjeru iskaznicu djeteta;
  • osobe s posebnim potrebama koje se ne mogu kretati - član obitelji ili nadležna osoba iz ustanove u koju su smješteni, temeljem izjave u kojem je odnosu s osobom za koju vrši ovjeru iskaznice i dokaza o nemogućnosti dolaska osobe, npr. dokumentacija o smještaju u posebnu ustanovu). 

Ako je raseljena osoba iz Ukrajine pod privremenom zaštitom promijenila adresu stanovanja prije produženja roka važenja iskaznice te još nije izvršila promjenu adrese u iskaznici, potrebno je popuniti Obrazac 11 (obrazac zahtjeva prijave/odjave prebivališta adrese stanovanja azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom te prijave/odjave boravišta/adrese stanovanja stranca pod privremenom zaštitom) i dostaviti dokaz o smještaju (ugovor o najmu stana, izjava stanodavca).

Policijske uprave/policijske postaje na čijem području je organiziran kolektivni smještaj će u dogovoru s Ravnateljstvom civilne zaštite organizirati ovjeru iskaznica za raseljene osobe smještene u kolektivnom smještaju. Raseljene osobe koje borave u kolektivnom smještaju će o organizaciji i terminima produženja biti obaviještene u okviru kolektivnog smještaja.

Osobe koje se jave za produženje iskaznice nakon 30. travnja 2023. godine neće izgubiti status privremene zaštite te će imati i dalje prava i obaveze koje proizlaze iz statusa.

S obzirom da raseljene osobe iz Ukrajine pod privremenom zaštitom neće izgubiti status ako nemaju provedenu ovjeru produženja u iskaznici do 30. travnja 2023. godine, nije potrebno stvarati gužve u policijskim upravama/policijskim postajama - prije odlaska u nadležnu policijsku upravu/policijsku postaju informirajte se kako je organiziran prijem radi produženja iskaznice.

Trajanje/prestanak privremene zaštite

Podsjećamo da su propisani načini prestanka privremene zaštite u Republici Hrvatskoj:

  • istek najduljeg dopuštenog vremena trajanja privremene zaštite ili
  • odluka Vijeća Europske unije.

U slučaju da se raseljena osoba iz Ukrajine preseli u drugu državu članicu Europske unije i ondje želi ostvariti pravo na privremenu zaštitu, boravišna dozvola temeljem privremene zaštite u Republici Hrvatskoj mora se povući, kao i prava koja proizlaze iz nje.

Naime, ne mogu se uživati prava iz privremene zaštite u više od jedne države članice Europske unije.
U tom slučaju potrebno se odjaviti/obavijestiti e-mailom ili na drugi način policijsku upravu/postaju prema mjestu boravišta.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

U ponedjeljak 13. veljače 2023., policijskim službenicima je prijavljeno da je u razdoblju od 1. studenoga 2022. do 6. veljače 2023. u šumskom dijelu u blizini mjesta Seoci, nepoznati počinitelj (ili više njih) posjekao i otuđio stabla u vlasništvu Hrvatskih šuma.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Dragovoljno predao dva pištolja  -

U ponedjeljak 13. veljače 2023. na području Požege, 70-godišnjak je policijskim službenicima dragovoljno predao dva pištolja.

Navedeni pištolji su izuzeti i pohranjeni u prostorije policije do uništenja.

Policija upozorava: I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja-manje tragedija"

Slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 24-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Kutine te dvije hrvatske državljanke starosti 26 i 27 godina s područja Garešnice koje se sumnjiči da su počinili kazneno djelo „Prijevara“.

Naime, osumnjičeni su u prosincu 2022. u Požegi doveli u zabludu 18-godišnjakinju s područja Kaptola koja je u poslovnici teleoperatera sklopila ugovor i dobila mobitel, da im da navedeni mobitel za koji će joj platiti novčani iznos u protuvrijednosti mobitela u iznosu od preko 300,00 eura što je ona i učinila, no do danas nije dobila novac.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

POŽEGA - Povodom Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije, koji se obilježava danas,  ponedjeljak, 13. veljače, Grad Požega u suradnji s Hrvatskom udrugom za epilepsiju, organizira osvjetljavanje zgrada Gradske knjižnice i Glazbene škole u Požegi prigodnom ljubičastom bojom, u znak podrške osobama s epilepsijom i u svrhu podizanja razine svjesnosti o epilepsiji.

Tijekom dana u Dvorani znanja Gradske knjižnice održana je radionica "Što mladi znaju o epilepsiji?". Radionicu je vodila prof. dr. sc. Andrea Šimić Klarić, subspecijalist dječje neurologije, i psihologinja, prof. Marija Krip, iz Opće županijske bolnice u Požega. Na radionici su sudjelovali učenici 3. i 4. razreda Gimnazije Požega, Katoličke gimnazije u Požegi i Srednje glazbene škole.

Međunarodni dan epilepsije je ove godine usredotočen na stigmu s kojom se suočavaju osobe koje žive s epilepsijom diljem svijeta. Epilepsija ne smije biti mjerilo kojim kao građani mjerimo vrijednost oboljelih, niti mjerilo vlastite vrijednosti osoba s epilepsijom.

Europski je parlament 2011. godine donio pisanu deklaraciju o epilepsiji zbog toga što:

  • epilepsija predstavlja najčešći ozbiljni poremećaj moždane funkcije
  • u Europi 6 000 000 ljudi boluje od epilepsije, a 300 000 godišnje ih je novodijagnosticiranih
  • do 70 % oboljelih uz odgovarajuće liječenje ne bi imali napadaje, a 40 % oboljelih u Europi ne dobiva takvo liječenje
  • 40 % djece s epilepsijom ima teškoće u školi
  • među osobama s epilepsijom u Europi vlada visoka stopa nezaposlenosti
  • su ljudi s epilepsijom izloženi stigmatizaciji i predrasudama
  • epilepsija šteti zdravlju, ali i svim drugim vidovima života pa može biti fizički, psihički i društveni teret pojedincima i njihovim obiteljima

Ovom se deklaracijom pozvalo Europsku komisiju i Vijeće da potiču istraživanja i inovacije u prevenciji, ranoj dijagnostici i liječenju epilepsije, da epilepsiji daju prioritet kao teškoj bolesti koja predstavlja veliko opterećenje u cijeloj Europi te da potaknu države članice na osiguravanje jednake kvalitete života osobama s epilepsijom i učinkovitu procjenu učinka na zdravlje na svim nacionalnim i EU razinama. Države članice su, pak, pozvane na donošenje odgovarajućeg zakonodavstva koje bi zaštitilo prava svih osoba s epilepsijom.

 

Po dovršetku kriminalističkog istraživanja osumnjičeni je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 44-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Požege kojeg se sumnjiči da je počinio kaznena djela „Prijetnja“, „Oštećenje tuđe stvari“ i „Teška tjelesna ozljeda u pokušaju“. Naime, osumnjičeni je dana 9. veljače 2023. oko 6.35 sati u Požegi u Ulici kralja Krešimira u trgovini, pod utjecajem alkohola verbalno i tjelesno napao 20-godišnjakinju koja je tom prilikom ozlijeđena.

Nadalje je utvrđeno da joj je 44-godišnjak prijetio, razbio mobitel, nakon čega je razbacao stvari s polica u trgovini.

Po dovršetku kriminalističkog istraživanja osumnjičeni je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku.