Protiv 24-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“  -

U ponedjeljak 24. travnja 2023. policijski službenici su temeljem naloga Županijskog suda u Slavonskom Brodu pretražili stan na području Požege u kojem boravi 24-godišnjak i pronašli oko 100 grama cannabis marihuane i digitalnu vagu.

Protiv 24-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 32-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja -

U ponedjeljak 24. travnja 2023. oko 20.15 sati u mjestu Sulkovci, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil marke „Opel“, požeških registarskih oznaka, kojim je pod utjecajem alkohola od 1,70 promila upravljao 32-godišnjak.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 32-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U demokratskim društvima izborni zakoni mijenjaju se na uključiv i transparentan način jer je riječ o temeljnim pravilima političkog natjecanja koja se tiču svih političkih aktera. Uključivanjem oporbe u izradu izbornih pravila osigurava se povjerenje u izborni proces od strane kandidata i birača, a kroz rasprave vladajućih, opozicije, struke i civilnog društva, nastoje se pronaći najbolja rješenja.

“Kao organizacija koja već četvrt stoljeća prati provedbu izbora u Hrvatskoj i sustavno se zalaže za demokratizaciju i unapređenje normativnih okvira izbornih procesa, Gong izražava zabrinutost postupkom izrade Zakona o izbornim jedinicama kojeg priprema zatvorena, isključivo stranačka, HDZ-ova radna grupa”, istaknula je Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga.           

Dva su mjeseca prošla od odluke kojom je Ustavni sud naložio izradu novog Zakona o izbornim jedinicama koji mora osigurati jednakost biračkog prava svih građana i građanki. Prema informacijama dostupnim javnosti, novi zakon priprema HDZ-ova radna skupina iz koje s vremena na vrijeme iscure najave, svojevrsni probni “baloni”, kako će izgledati nove jedinice.

Prihvati li se Pokosov model, vladajući će stalno prekrajati granice

Te najave, koje potvrđuju i drugi dužnosnici iz vrha HDZ-a, sugeriraju da će Hrvatska, nažalost, ostati zarobljena u modelu 10x14 (10 jedinica po 14 mandata), koji će podrazumijevati da se kod svake demografske promjene, danas HDZ a sutra neka druga stranka na vlasti, ponovno mijenja zakon i iznova prekrajaju i iscrtavaju granice izbornih jedinica.

Model demografa Pokosa, za koji je najizglednije da će ga HDZ prihvatiti, Gong smatra lošim rješenjem jer dodatno narušava ionako teritorijalno nelogičan izgled izbornih jedinica frankenštajnski spajajući Novsku i Vir ili Osijek i Koprivnicu u istu jedinicu te zadržavajući podjelu Zagreba u više izbornih jedinica.

“Ostaje jako nelogična teritorijalna podjela. Pokosov model je čak i regresija postojećeg modela u nekim dijelovima. Premijer je rekao da je uređenje izbornih jedinica tehničko pitanje, ali HDZ radi sve da to ne bude samo tehničko pitanje. Ovakvim pristupom rješavanju problema izbornog zakonodavstva HDZ ostavlja svakoj budućoj vlasti u amanet prekrajanje jedinica prilikom demografskih promjena”, pojasnio je Goran Čular, autor Gongovog modela i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Naglašavamo da takvo rješenje ne bi bilo u skladu s odlukom Ustavnog suda, koji je dao uputu kako pri formiranju izbornih jedinica treba izbjegavati fragmentaciju postojećih (administrativnih i drugih tradicionalnijih) geografskih cjelina, odnosno žrtvovati teritorijalnu smislenost na račun čisto matematičkog ujednačavanja jačine glasačkog prava po jedinicama.

Trebaju nam stalne i logične granice izbornih jedinica, a ne stranački motivirano  prekrajanje

Gong predlaže model po kojemu bi se Hrvatska umjesto na deset, dijelila na šest izbornih jedinica, uz zadržavanje postojećih jedinica za dijasporu i nacionalne manjine. Granice izbornih jedinica odgovarale bi županijskim granicama, ali i granicama povijesnih hrvatskih pokrajina (Slavonija, Dalmacija, Istra i Rijeka, Zagorje, Međimurje…) dok bi Grad Zagreb bio jedna izborna jedinica. U jedinicama bi se birao broj zastupnica razmjeran broju birača ili stanovnika - od 17 do 29.

Ovakav prijedlog, s manjim brojem izbornih jedinica i većim brojem zastupnika koji se u njima biraju, pridonosi i boljoj razmjernosti izbora. Također, Gongov model odgovara i dodatnom zahtjevu Ustavnog suda kojim se izborni model osigurava od arbitrarnih naknadnih promjena koje bi mogle biti politički zloupotrijebljene. Naime, u slučaju demografskih promjena, umjesto naknadnog iscrtavanja granica, unutar jedinica samo bi se ažurirao broj mandata u pojedinoj jedinici kada bi se za tim ukazala potreba.

“Gongov model je bolji i od modela u kojem je svaka županija jedna izborna jedinica.Taj prijedlog zadovoljava kriterije Ustavnog suda, ali sa sobom nosi jednu lošu stranu. Činjenica da se biraju 2 ili 3 mandata u jednoj jedinici nosi sa sobom disproporcionalnost. Mogli biste dobiti i 25% glasova u svojoj jedinici, a ne osvojiti mandat”, naglasio je Berto Šalaj, predsjednik Vijeća Gonga i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Gong predlaže da se, zbog katastrofalnog stanja Registra birača, u kojemu prema procjenama ima oko pola milijuna birača više nego što je punoljetnih državljana u RH, kao osnova za izračun broja mandata u pojedinoj izbornoj jedinici koristi broj punoljetnih državljana prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021. godine.

“Svjesni smo da i kod popisa stanovništva postoje određeni nedostaci, no vjerojatnije je da podaci iz popisa bolje odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Također, korištenje popisa predlažemo kao privremeno rješenje te se snažno zalažemo za što brže sređivanje Registra birača. Žurno sređivanje i “čišćenje” Registra birača nužno je ne samo zbog provođenja izbora, nego, možda i više, zbog održavanja referenduma čiji su rezultati uvelike determinirani stanjem u tom Registru”, obrazložio je Šalaj.

Ukoliko Vlada nastavi odgađati formiranje svoje radne grupe te ne pokrene javnu raspravu u koju bi se uključili oporba, stručnjaci i nevladine organizacije, te uz to bude inzistirala samo na minimalnim izmjenama postojećeg stanja, Hrvatska će propustiti još jednu priliku za kvalitetno  dugoročno rješenje izbornih jedinica i ravnopravnosti biračkih prava.  

NAJAVLJEN 7. FESTIVAL SLANINE I VINA „SLANVIN 2023.“ U KAPTOLU 20. SVIBNJA OD 16 SATI  -

KAPTOL – Skupite ekipu od 2 do 10 osoba i brzo se prijavite na 7. Festival "Slanine i vina Slanvin 2023." koji se održava 20. svibnja u poslijepodnevnim satima u zajedničkoj organizaciji Udruge Požeški čuvari baštine, Udruge vinogradara, vinara i voćara Vino-kap Kaptol i tjednika Kronika požeško-slavonska uz pokroviteljstvo Općine Kaptol. Uživajte sa svojom ekipom u pripremanju posebne delicije "slaninske ruže", slanina osigurana i sljubljivanju sa najboljim vinima u županiji, vina osigurana. Za natjecanje nema kotizacije, samo pravovremena prijava.

Jedna je to u nizu gastro i eno manifestacija kojom se želi vratiti na stol stare i tradicionalne mesne delicije Slavonije, koje su jedno vrijeme polako nestajale s tradicionalne prehrane. – Našeg Slavonca uvijek ste prije mogli prepoznati i opisivali su ga uvijek s torbicom preko ramena u kojoj je uvijek nosio komad slanine, komad kruha i glavicu luka. Slanina je nepokvarljiva, može se uvijek jesti, a mogla ga je hraniti nekoliko dana. Uvijek je teško radio Slavonac, na polju i u šumi, pa je i prehrana trebala biti jača. Danas se više ne radi kao prije, no to nije razlog da ne pripremamo i dalje svoje suhomesnate specijalitete po kojima je Slavonija nadaleko poznata.Uz švargl, čvarke, kobasice, kulen i šunku, tu je svakako i slanina. Danas zbog toga slavimo slaninu, a na našem Festivalu slanine i vina natječemo se tko će napraviti najljepšu „slaninsku ružu“ i ispeći je na otvorenoj vatri. To je poznati specijalitet koji se uvijek pravio na otvorenom, dali uz čuvanje stoke, u lovu, u šumi dok su se pravila drva. Zadovoljan sam odličnim odzivom ekipa do sada, kako brojem ekipa, tako i brojem članova, jer je u nekim ekipama bilo i preko desetak osoba. Ova manifestacija postalaje tradicija – istakao je ispred organizatora, Vladimir Protić, predsjednik Požeških čuvara baštine i glavni urednik tjednika Kronika Požeško-slavonska, najavljujući 7. po redu Festival slanine i vina „Slanvin“ u Kaptolu.

Puno kreativnosti moraju pokazati natjecateljske ekipe, od preciznog zarezivanja slanine, što preciznije rezanje i vodoravno i okomito, sa što ujednačenijim kockama. Osim dobrog i ravnomjernog zarezivanja da se tabla slanine prilikom pečenja polagano zatvara u krug i ističe samo komadiće slanine otvorene poput ježa, još važnije je to ispeći na vatri, da ne izgori, da se ne prepeče, nego da postane prava „slaninska ruža“. Dojmljivo je svakako gledati te bukete slanine kako se polagano peku i stvaraju novi oblik, a da o mirisu koji se širi okolinom i ne govorimo. Kako se na istoj lokaciji održava i susret vinara iz cijele Požeško-slavonske županije, cijele Slavonije i Baranje, vinara iz Mađarske, te se dodjeljuju diplome za najkvalitetnija vina 16. Županijskog ocjenjivanja kvalitete vina, Međunarodnog i Međužupanijskog ocjenjivanja kvalitete vina u organizaciji Udruge vinara Vino-kap Kaptol, na najbolji način se prikazuje pravo sljubljivanje pečene slanine i vina. Da upravo nakon ovako ukusne slanine, degustacija vina ide kao podmazana, isticali su brojni sudionici ekipa, do sada više od stotinjak ekipa, ali i brojni posjetitelji, a tako se očekuje i ove godine, dodaju iz tjednika Kronika.

Festival slanine i vina "Slanvin" po 7. puta održava se u subotu 20. svibnja, od 16 sati u Sportskom parku općine Kaptol. Naravno uz sve to ide i glazba za dobru zabavu, ples i po koje slavonsko kolo na otvorenom. Nakon završenog natjecanja po ocjeni stručnog žirija za najbolje „slaninske ruže“ dodjeljuju su plakete i vrijedne nagrade sponzora, kao i za najljepši umjetnički dojam „slaninske ruže“.

Pozivamo ekipe koje se žele takmičiti u pečenju „slaninske ruže“ a i sve posjetitelje da dođu i jedno lijepo subotnje poslijepodne provedu uz pečenu slaninu i vino. Uz manifestaciju bit će organiziran i Etno sajam domaćih proizvoda i rukotvorina. Prijave ekipa na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili SMS i viber na broj 098/464-174.

Očekujemo vas i pozivamo na još jedan izazov za sve vas da se okušate u pripravljanju prave delicije "slaninske ruže" i družite cijelo poslijepodne i večer u Kaptolu.

18-godišnjakinja bez vozačke i na neregistriranom mopedu dobila novčanu kaznu od 1.710 eura  i 3 mjeseca zabrane upravljanja "B" kategorije  -

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 83 prekršaja, od čega izdvajamo pet prekršaja korištenja mobitela tijekom vožnje, sedam prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, 10 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i 53 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u subotu 22. travnja 2023. oko 18.50 sati u mjestu Zakorenje gdje su policijski službenici prilikom nadzora prometa zaustavili 18-godišnju vozačicu koja je prije stjecanje prava na upravljanje upravljala neregistriranim mopedom. Također je utvrđeno da za vrijeme vožnje nije nosila propisanu homologiranu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu.

Vozačici je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 1.710,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Ove godine na području PU požeško-slavonske nije bilo smrtno stradalih u prometu te su ovo prve žrtve u prometu  -

U nedjelju 23. travnja 2023. oko 14.35 sati u mjestu Novi Mihaljevci, 41-godišnji vozač koji je upravljao motociklom marke „BMW“, požeških registarskih oznaka, ulaskom u oštar zavoj udesno, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom te je došlo do pada motocikla na kolnik i klizanja motocikla na suprotnu prometnu traku i udara u prednji lijevi dio osobnog automobila marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, kojim je pod utjecajem alkohola od 2,26 promila iz suprotnog smjera upravljao 45-godišnjak.

U prometnoj nesreći smrtno je stradao 41-godišnji vozač i putnica na motociklu starosti 39-godina, dok je 45-godišnji vozač lakše ozlijeđen.

Očevidu je bila prisutna općinska državna odvjetnica u Požegi, a u vremenu od  14.50 do 18.50 sati nerazvrstana cesta NC2 između naselja Požega i Mihaljevci bila je zatvorena za sav promet.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Navedeni 22-godišnjak je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te je priveden na Prekršajni odjel općinskog suda u Bjelovaru  -

U nedjelju 23. travnja 2023. oko 10.35 sati u mjestu Omanovac, policijski službenici su  u prometu zatekli 22-godišnjaka koji je za vrijeme dok mu je vozačka dozvola proglašena nevažećom te poništena i ukinuta zbog negativnih bodova upravljao traktorom marke „New Holland“, daruvarskih registarskih oznaka.

Također je utvrđeno da je 22-godišnjak višestruki počinitelj prometnih prekršaja i on je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te je priveden na Prekršajni odjel općinskog suda u Bjelovaru, a protiv njega slijedi i optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

POŽEGA - Planinarke i planinari HPD Sokolovca u nedjelju su uz Krešimira Bubaka planinarili po našoj najvećoj, iako ne i najvišoj gori - Papuku. Cilj im je bio obići glasovitu Zen klupicu (930 m) u blizini najvišeg vrha ove gore,  Papuk (954 m) koji se uzdiže na granici Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije.
Krenuli su stazom dugom oko 8 km iz Gornjih Vrhovaca preko Tabakovog brda, Krečane, Tromeđe sve do Zen klupice.
Tu ih je dočekao otvoren proplanak na kojem planinare pozdravlja šarena zmija ispruženog jezika izrezbarena u deblu na tlu. Na rubu tog proplanka, skoro na samom vrhu strme travnate padine smjestila se drvena klupica do koje vodi uska stazica uz čiji su rub provirivale sićušne žute maćuhice.  Savršena u svojoj skromnosti možda je najbolje mjesto za osjetiti srce Papuka, njegov ritam, toplinu, živost, strahove... Sjedeći na njoj uz osjećaj lebdenja, pogledi su im se kotrljali livadom do prostranih šuma gdje tek prolistale zelene krošnje skrivaju mnoge tajne. Tamo dolje na stjenovitoj uzvisini, prožet brojnim legendama, nazire se veličanstveni Kamengrad (612 m). Ova utvrda iz 13. stoljeća jedna je od prostorno najvećih i najbolje očuvanih na Papuku.

Prostranu udolinu ispunjenu šumovitim brežuljcima dijelom siječe vidljivi put iz podnožja prema jugu kojem se već nakon prve uzvisine gubi svaki trag. Na njegovom zalazu uzdiže se još jedan brežuljak, a iza njega u daljini s lijeve strane upadljivo se ukazuje šiljasti vrh toponima Grad (584 m) na kojem je nekada stajao srednjovjekovni Stražeman grad.  Od njega danas gotovo da ništa nije ostalo.
Uzdižući poglede prema zapadu vidjeli su dio Požeške kotline i zapadnog Papuka. Na jugozapadu gledali su Psunj s jasno uočljivom Javorovicom i najvišim vrhom Slavonije - Brezovim poljem (985 m). Lijepo su vidjeli i blage brjegove Požeške gore. Tamo visoko u daljini gdje se nebo spaja sa Zemljom,  zamijetili su sivoplave konture bosansko-hercehovačkih planina - Motajice na pedesetak kilometara udaljenosti i Kozare na osamdesetak kilometara.
Nakon uživanja u ovom planinarskom  raju svoj put u dobrom raspoloženju nastavljaju do Kamengrada, a od njega do polazne točke prehodavši tako po savršenom sunčanom travanjskom danu nešto više od 20 km.
Piše: Anita Bubak

RUŠEVO -  U organizaciji Udruge građana "Put, istina I život" u Ruševu se održala komemoracija za žrtve komunističkih zločina počinjenih u travnju 1945. godine.

Sve je započelo kod spomenika posvećenom žrtvama gdje su položeni lampioni I svijeće, a nakon toga održana je sveta misa koju je predvodio velečasni Ivan Zirdum. Poslije svete mise formirala se kolona sjećanja koja se svečanim hodom uputila prema spomeniku u središtu sela, gdje je upriličen prigodni program.

Sve prisutne pozdravila je predsjednica Udruge Put Andrijana Plavi. Državnu himnu otpjevala je pjevačka sekcija Matice umirovljenika općine Čaglin, a potom je održana minuta šutnje za sve žrtve. Anamarija Plavi tada je pročitala imena dosada identificiranih žrtava.

Vijence su položili izaslanstvo članova žrtava na čelu sa Stjepanom Jakabom Pištom, izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja na čelu s ravnateljicom Uprave za zatočene I nestale Ivonom Paltrinieri, izaslanstvo Požeško-slavonske županije i općine Čaglin na čelu sa županicom Antonijom Jozić i načelnikom Daliborom Bardačem, izaslanstvo grada Đakova na čelu s gradskim vijećnikom Ivicom Sliškovićem, izaslanstvo  Udruge Put na čelu s predsjednicom Plavi, izaslanstvo Udruge za sport I rekreaciju "Josip Knežević" iz Ljeskovice na čelu s predsjednikom Josipom Tušekom, a potom su predstavnici ostalih žrtvoslovnih udruga položili lampione I svijeće.

Prisutnima su se tada obratili predstavnik obitelji žrtava Stjepan Jakab Pišta, načelnik općine Čaglin Bardač, predstavnik grada Đakova Slišković, Požeško-slavonska županica Jozić I predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja Paltrinieri.

Za kraj službenog dijela programa pjevačka sekcija Matice umirovljenika općine Čaglin otpjevala je pjesmu "Volim te, zemljo mila".

KUTINA - Ove nedjelju 23. travnja 2023. godine održan je planinarski pohod na Moslavačku goru s jezera Mikleuška, koje se nalazi u neposrednoj blizini Kutine. Organizator ovog pohoda su planinarsko društvo Yeti iz Kutine i Turistička zajednica Grada Kutine, a povod je obilježavanje Dana planeta Zemlje. Pohod je pratilo lijepo i ugodno proljetno vrijeme, pa je i odaziv bio dobar. Kod jezera se okupilo nekoliko stotina planinara i rekreativaca te su svi zajedno pošli na stazu u pratnji domaćih vodiča iz PD Yetia.

Kružna staza vodila je klancem planinskog potoka, često prelazeći s jedne na drugu stranu. Sve ovo je usporavalo kretanje, ali ujedno je i davalo jednu dozu zanimljivosti. Sudionici pohoda ''gacali'' su po potoku prelazeći s jedne na drugu stranu, sve do prelijepog pavlinskog samostana Bela crkva. Tu su napravili dužu pauzu uz zanimljivo predavanje iz povijesti, a nakon toga nastavili sve do vrha Humka (488 mnv) najvišeg vrha Moslavačke gore. Tamo su im ljubazni domaćini organizirali kekse, sok i vodu za okrijepu prije nastavka staze. Nastavili su šumskim putem sve do vrha Vis (437 mnv) KTO HPO, iza kojeg se nalazi vidikovac s kojeg se pruža odličan pogled na Moslavinu sve do Save. Nakon kraće pauze i uživanja u prelijepim vidicima, staza se nastavila natrag na Mikleuško jezero. Uz put zastali su kod novoizgrađenog planinarskog skloništa, a osim toga uživali su u dijelu staze koja je osigurana sajlama i koja pruža poseban doživljaj.

Pohod je završio kod jezera Mikleuška, gdje su organizatori za sve polaznike osigurali besplatan grah i piće po popularnim cijenama. Planinari HPD Gojzerica Požega odazvali su se ovom izletu u dosta velikom broju, pod vodstvom vodiča Bore Jukića koji je za izlet doznao od kolegice Melite Mihalić iz PD Zmajevac Novska. HPD Gojzerica Požega odazvavši se ovom izletu, otvorila je novi list suradnje između PD Yeti Kutina, PD Zmajevac Novska i njihovog društva. Nakon dužeg uživanja u hrani, piću i razgovoru, došao je trenutak za oproštaj i polazak kući.

Planinari puni dojmova obećali su se odazvati i na godinu, uz želju da prijatelje iz Novske i Kutine vide na 7. obiteljskom izletu u Požegi - 10. ožujka 2024. godine.