Zimske gume na hladnom i skliskom asfaltu znatno poboljšavaju prianjanje gume, skraćuju zaustavni put i poboljšavaju upravljanje te smanjuju rizik proklizavanja i gubitka kontrole  -

Po zakonu, zimskom opremom u cestovnom prometu smatraju se zimske gume, ali i ljetne s dubinom utora minimalno 4 milimetra, uz lance u prtljažniku spremne za ugradnju. Obvezna je na svim zimskim dionicama te autocestama, od 15. studenoga do 15. travnja. Savjetujemo ipak svim vozačima da koriste zimske gume, posebice ako putuju autocestom. To je važno i za vozila s pogonom 4×4.

Zimske gume na automobilu, u zimskom periodu korisne su svim uvjetima, a posebice kad je asfalt hladan i navlažen. Naime, ljetne gume znatno smanjuju mogućnost prianjanja na asfalt već pri temperaturama nižim od +7 Celzijevih stupnjeva, posebice na vlažnom asfaltu.

Naime, zimske gume imaju gaznu plohu prilagođene geometrije, s uzdužnim, poprečnim i kosim utorima, te lamelarnom strukturom prianjajućih blokova, a izrađena je od mekšeg materijala, s velikim udjelom dobro prianjajuće silike. Time osiguravaju dobru drenažu vode i snijega između kolnika i gazne plohe te znatno bolje prianjaju od ljetnih, smanjujući rizik proklizavanja i gubitka kontrole na hladnom i skliskom kolniku.

Zimske gume u zimskim uvjetima zaustavni put skraćuju za 20 do 50 posto u usporedbi s ljetnim. Stoga oni koji zimi autocestom voze automobilom s ljetnim gumama, trebaju upravljati s posebnim oprezom, smanjiti brzinu i povećati razmak od vozila ispred.

Također, prije polaska na put treba provjeriti i po potrebi podesiti pravilan tlak u gumama, ovisno o opterećenju vozila. Usto je važno brzinu prilagoditi uvjetima vožnje (stanju kolnika, vidljivosti, stanju automobila…) temeljem članka 51. stavka 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Najveća dopuštena brzina od 130 km/h u zimskom periodu vrijedi samo ako su uvjeti na cesti dobri i imate kvalitetne zimske gume. Ako je magla, cesta je vlažna ili pokrivena snijegom, brzinu treba smanjiti, posebice ako vozite na ljetnim gumama.

Općenito, ako cesta nije potpuno suha, a vidljivost nije dobra i/ili vozite na ljetnim gumama s dubinom utora većim od 4 mm nije preporučljivo voziti brže od 100 km/h, a kod lošijih uvjeta brže od 80 km/h.

Pritom treba držati sigurnosni razmak, minimalno u iznosu puta kojeg automobil prijeđe u dvije sekunde.

Autor: prometni stručnjak prof. dr. sc. Željko Marušić

Fotografija: autoportal.hr

U srijedu 15. studenoga 2023. godine započela je isplata predujma poljoprivrednicima koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2023. godinu.

Isplata je krenula sa intervencijom 21.01 Osnovnom potporom dohotku za održivost, a nastavit će se intervalno tijekom studenoga i za intervenciju 26.1 Dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku za održivost te 30.01 Dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike. U studenome će se na račune poljoprivrednika isplatiti 134 milijuna eura, dok će se u prosincu za ove intervencije isplatiti još 40 milijuna eura.

Također, u prosincu će biti isplaćene i potpore za intervenciju 31.01. Intenzivirana raznolikost usjeva, u iznosu od 30 milijuna eura te intervenciju 71.01. Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima u iznosu od 32 milijuna eura.

Ukupno, do kraja godine, poljoprivrednicima će se isplatiti 236 milijuna eura potpore, a ostatak isplate potpora planiran je u prvoj polovici 2024. godine.

Dragovoljna predaja topničkog streljiva  - 

U srijedu 15. studenoga 2023. na području grada Požege, 32-godišnjak je policijskim službenicima dragovoljno predao topničko streljivo.

Navedeno je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija"

I dalje je u tijeku akcija „Manje oružja-manje tragedija“ za sigurniju budućnost bez oružja te građani mogu bez sankcija predati oružje i eksplozivna sredstva ukoliko ih nedozvoljeno posjeduju i na taj način učiniti svoj dom sigurnijim, a možda time spasiti i nečiji život.

Bitno je da građani sami ne donose oružje i eksplozivna sredstva već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.

Protiv 42-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu  -

U srijedu 15. studenoga 2023. oko 18.25 sati u mjestu Kaptol u Školskoj ulici u prometu je zatečen 42-godišnjak koji je upravljao neregistriranim i neosiguranim mopedom.

Protiv 42-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

Protiv 35-godišnjakinje slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U srijedu 15. studenoga 2023. oko 9 sati u Požegi na Trgu Svetog Trojstva, 35-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, kretala se vožnjom unazad, a da se nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu te je zadnjim desnim dijelom vozila udarila u prednji lijevi dio parkiranog osobnog automobila u vlasništvu 49-godišnjakinje. Nakon udara 35-godišnjakinja je napustila mjesto događaja, a da nije ostavila svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljala te su je naknadno pronašli policijski službenici.

Protiv 35-godišnjakinje slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Nakon što je 14. studenog 2023. godine Ministarstvo poljoprivrede od ovlaštene veterinarske organizacije zaprimilo prijavu sumnje na influencu ptica zbog zamijećenog povećanog uginuća životinja na objektu s tovnim puranima smještenom na području Brodsko-posavske županije (Općina Oriovac) veterinari su proveli uzorkovanje životinja, a preliminarnim laboratorijskim izvješćem danas je utvrđena influenca ptica (određivanje H i N podtipa virusa kao i nisko i/ili visokopatogenosti je u tijeku).

Državni inspektorat je na predmetnom objektu naredio provedbu mjera sa svrhom sprječavanja daljnjeg širenja i kontrole bolesti u skladu s Provedbenom Uredbom (EU) 2020/687, a koja uključuje stavljanje objekta pod službeni nadzor, zabranu premještanja životinja s i na gospodarstvo i druge mjere. Sukladno europskoj legislativi, a zbog epidemioloških pokazatelja koji upućuju da se radi o visokopatogenoj influenci ptica, u narednim danima će se provesti preventivno usmrćivanje prijemljivih životinja (purana).

Općenito o bolesti

Riječ je o vrlo kontagioznoj virusnoj bolesti peradi i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence. Može se manifestirati na različite načine, ovisno uglavnom o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti (patogenost) i na pogođene vrste. Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a  u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.

Znakovi karakteristični za bolest:

1. Iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti
2. Potištenost                        
3. Nakostriješenost perja
4. Značajan pad nesivosti i valivosti, loša  kvaliteta ljuske jajeta
5. Kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun
6. Edem glave i vrata
7. Cijanoza kreste i podbradnjaka
8. Sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem  nepokrivenim područjima nogu
9. Živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje).

U Republici Hrvatskoj je na snazi Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 52/23 i 72/23) kojom se propisuje  obvezno držanje peradi u ograđenim prostorima na način da je onemogućen svaki kontakt s divljim pticama te ostale mjere koje za cilj imaju sprječavanje pojave bolesti.

Subjekti i druge relevantne fizičke ili pravne osobe dužni su odmah i bez odgađanja prijaviti veterinaru ukoliko postoji:

1. sumnja na bolest (klinički znakovi karakteristični za IP)
2. pojava neuobičajenih uginuća
3. smanjenje proizvodnje (pad unosa hrane i/ili vode; smanjena nesivost).

Posljedice izloženosti zagađenom zraku i duhanskom dimu nekad se kroz bolest manifestiraju tek kod starijih ljudi, no stručnjaci upozoravaju kako je prevencija najučinkovitija kad započne već u vrtiću  -

Kronična opstruktivna plućna bolest većinom se dijagnosticira u već uznapredovaloj fazi, istaknula je doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac na panel diskusiji povodom Svjetskog dana KOPB-a, bolesti od koje u Hrvatskoj, procjenjuje se, boluje svaka deseta osoba. Pod sloganom "Disanje je život - djeluj ranije", ovogodišnjifokusupravo je na ranoj dijagnozi, ranim intervencijama te isticanju važnosti zdravlja pluća od najranije životne dobi. Oboljeli, nažalost, uglavnom ne prepoznaju rane simptome KOPB-a i smatraju da su 'zdravi'.

„Kronični kašalj, iskašljavanje i zaduha najčešći su simptomi KOPB-a, pri čemu je zaduha u naporu najraniji simptom bolesti. Oboljeli su uglavnom osobe starije životne dobi, pušači i bivši pušači koji obično osim KOPB-a imaju i neke druge kronične bolesti, te simptome KOPB-a shvaćaju kao nešto normalno za njihovu životnu dob i stanje. Međutim, pravovremena dijagnoza i rane terapijske intervencije, te prevencija rizičnih čimbenika, značajno mogu popraviti kvalitetu života bolesnika s KOPB-om, kao i ukupno preživljenje“, pojasnila je doc. dr. sc. Vukić Dugac.

Specijalistica pedijatrijske pulmologije dr. sc. Željka Vlašić Lončarić istaknula je problem respiratornih infekcija u dječjoj dobi kao jedan od ključnih čimbenika koji stvaraju podlogu za razvoj KOPB-a u kasnijem životnom razdoblju.„KOPB se često smatra bolešću pušača, no rizični faktori za razvoj ove kronične bolesti su i respiratorne infekcije u dječjoj dobi, izloženost duhanskom dimu i zagađenom zraku, ali i astma. Prevencija, na koju kao roditelji možemo utjecati, stoga ima važnu ulogu u smanjenju učestalosti KOPB-a“, zaključuje dr. sc. Vlašić Lončarić.

Onečišćenje zraka, prije svega lebdećim česticama, dokazano pridonosi razvoju KOPB-a, a uz globalno zatopljenje, značajno povećava i rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti, poručila je prim. dr. sc. Jelena Ostojić, spec. internist i pulmolog iz Klinike za plućne bolesti „Jordanovac.„U trećini slučajeva KOPB-a riječ je o nepušačima izloženima zagađenom zraku koji ujedno i povećava rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti. Jugoistočna Europa ima lošu kvalitetu zraka i sve mjere koje ćemo poduzeti protiv onečišćenja zraka kako na lokalnoj, tako i na državnoj i svjetskoj razini utjecat će i na mortalitet ali i učestalost KOPB-a“, dodaje prim. dr. sc. Ostojić.

Pušenje je još uvijek jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika za razvoj KOPB. U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, a jedan od najznačajnijih oblika podrške u prestanku pušenja pružaju „Škole nepušenja“ koje su ponovno započele s radom nakon COVID-19 pandemije. „Škola je dostupna bez uputnice, i pušači kroz 12 susreta imaju podršku liječnika, psihijatra i psihologa. Puno se pažnje posvećuje osobnim stavovima i emocijama koje pušači vežu uz cigarete, jer je to uvijek neraskidiva veza. Savjetujemo ih kako se ponašati u konkretnim situacijama, kad imaju potrebu za cigaretom, ali kroz sudjelovanje pulmologa i o zdravlju pluća“, pojašnjava voditeljica Škole nepušenja, specijalist internist i klinička psihologinja dr. sc. Latinka Basara.

Suradljivost oboljelih s liječnicima je od velike važnosti, naglašava Radovan Zrilić, dr. med., spec.internist i pulmolog, posebno kad je riječ o prestanku pušenja i ispravnom uzimanju propisane terapije. „Po broju pušača lošiji smo od zapadnih zemalja. Dobri smo u prepoznavanju bolesti, dostupnosti obiteljske i specijalističke medicine pacijentima, kao i u liječenju – na svjetskoj smo razini s dostupnošću terapija. Ono u čemu smo zakazali, a to je i razlog današnjeg skupa, jest preventiva – moramo utjecati već na perinatalno zdravlje pluća naših budućih pacijenata i na prepoznavanje problema dok simptomi još nizu izraženi.“

Prof. dr. sc. Gordana Pavliša naglasila je važnost redovitog cijepljenja kod kroničnih bolesnika: „Oboljeli od KOPB-a ubrajaju se u rizične skupine građana, kod kojih pneumokok, gripa ili COVID-19 uzrokuju dodatna pogoršanja osnovne bolesti i povećan rizik za hospitalizaciju i smrtne ishode. Ujedno, kao kronični bolesnici, imaju pravo besplatnog cijepljenja“, dodaje, uz napomenu da se protiv pneumokoka cijepimo jednom, a protiv gripe i COVID-a godišnje.

Oboljeli, kao i članovi njihove obitelji podršku mogu potražiti i u udruzi pacijenata Udah života, čija je tajnica, glavna medicinska dnevne bolnice za kronične opstruktivne bolesti pluća na Klinici Jordanovac Ivana Rubil podsjetila kako od KOPB-a u Hrvatskoj boluje oko 400 tisuća ljudi, tj. svaka deseta osoba, no da je utjecaj bolesti puno veći: „KOPB ne narušava samo život oboljelog, nego i njegove okoline. Dijagnozom oboljeli dobiva suputnika za cijeli život, zbog čega se često javljaju i osjećaj bespomoćnosti i depresivnih poremećaja. Podrška obitelji od velike je važnosti u kontroliranju KOPB-a, stoga je udruga na raspolaganju za savjetovanje i edukaciju“.

Hrvatsko torakalno društvo inicijator je i Nacionalnog probira za rano otkrivanje raka pluća, projekta koji su već preuzele i druge zemlje, a za koji se očekuje kako bi mogao doprinijeti i ranom otkrivanju KOPB-a. U suradnji s Hrvatskom kućom disanja, Toraks je pokrenuo i projekt „Zelena pluća“ koji obuhvaća brigu o svim najznačajnijim kroničnim plućnim bolestima, pa i karcinomu pluća. Naglasak je ipak na bolestima i čimbenicima koje je moguće prevenirati - onečišćenju zraka, prestanku pušenja i boljoj skrbi bolesnika s KOPB-om. 

Četiri učenice i dvije nastavnice Ekonomske škole Požega od 6. do 10. studenoga 2023. sudjelovale su na trećoj mobilnosti Erasmus+ projekta DIGI-CUL u koji su uz požešku školu uključene i škole iz Turske, Grčke, Malte i Latvije te Sveučilište u Ankari i Klub mladih i Udruga suvremene drame iz Turske.

ATENA / GRČKA - Ekonomska škola Požega koordinator je Erasmus+ projekta Digitalni interkulturalizam (DIGI-CUL). Ciljevi projekta za učenike su poticanje prihvaćanja različitosti, razvijanje kulturne svijesti, stjecanje interkulturalne kompetencije, oslobađanje od predrasuda, unaprjeđivanje komunikacijske kompetencije i jezičnih vještina te razvijanje digitalnih vještina.Ciljevi projekta za nastavnike su razmjena iskustava i prakse s europskim kolegama i stvaranje atmosfere tolerancije u svojim školama.Projekt je počeo 1. studenoga 2022. i traje do 31. listopada 2024. godine. Projektna je koordinatorica profesorica Jelena Kovačević. Nakon prva dva sastanka, onoga održanog u prosincu u Ankari i onoga kada je Ekonomska škola Požega u ožujku bila domaćin, uslijedila je treća mobilnost u sklopu projekta. Tema mobilnosti bila je ulična kultura.

Treći je susret održan od 6. do 10. studenoga 2023. u Ateni, a Ekonomsku školu Požega predstavljale su učenice Lara Crnjac (4.h), Katarina Maurus (3.a), Mihaela Novak Bareković (2.h) i Veronika Rosi (3.h) te profesorice Jelena Kovačević i Martina Budimir. Požeške su predstavnice na put krenule izravnim letom iz Zagreba u subotu, 4. studenoga. Nedjelju su provele u druženju i u upoznavanju grada s posebnim naglaskom na svečanoj smjeni počasne straže ispred parlamenta koja se održava samo nedjeljom u 11,00 h. Navečer je održana svečanost dobrodošlice s igrama upoznavanja i detaljnim dogovorom oko aktivnosti u tjednu mobilnosti.

Prvi dan mobilnosti mnogima je bio ostvarenje sna jer je započeo posjetom Partenonu i Muzeju Akropole. Nakon razgledavanja predstavnice Sveučilišta u Ankari i Udruge suvremene drame održale su radionicu na otvorenome u kojoj su učenici imali priliku kreativno se izraziti, bolje se međusobno upoznati i upoznati se s grčkom mitologijom i poviješću.

Drugi danmobilnosti u Grčkoj započeo je turističkom vožnjom autobusom s otvorenim krovom po Ateni u odličnim uvjetima, s dnevnom temperaturom od 26°C.Prva je stanica bila Trg Syntagma na kojemu se nalazi Parlament i svečana straža. Druga je stanica bio Nacionalni vrtu sklopu kojega se nalazi i mali zoološki vrt, botanički muzej, jezerca s patkama i kornjačama i 25 metara visoke palme. Iduća je stanica bio Olimpijski stadion Panathinaiko, mjesto održavanja prvih modernih Olimpijskih igara 1892. godine. Stadion je poznat i kao jedini stadion na svijetu u potpunosti sagrađen od mramora. Organiziran je i posjet muzeju u sklopu stadiona u kojemu su izloženi svi službeni plakati OI i sve baklje kojima je upaljen olimpijski plamen. Uslijedila je prava poslastica, posjet Nacionalnom arheološkom muzeju u kojem se čuva više od 20,000 izložaka u 64 prostorije.

Trećega su dana sudionice i sudionici mobilnosti otputovali u lučki grad Lavrion te su posjetilirt Sounion na kojem se na 60 m visine nalaze ostaci Posejdonovog hrama posvećenoga bogu mora iz grčke mitologije. Hram datira iz 6. st. pr. Kr., spomenuo ga je i Homer u svom čuvenom epu Odiseja, a svoje je ime na jedan od stupovaugravirao engleski pjesnik Lord Byrona. Nakon povratka u Atenu, u školi domaćina učenice i učenici predstavili svoje škole i važne znanstvenike/ce, umjetnike/ce,političare/političarke i sportaše/sportašice iz svojih zemalja.Uslijedila je radionica u kojoj su učenice i učenici u grupama izrađivali prezentacije o imaginarnom gradu s nazivima ulica poznatih osoba svojih zemalja.

Četvrtije dan bio rezerviran za cjelodnevni izlet do ruševinama grada Mikene i primorskoga grada Naupliona. Na putu do Mikene sudionice i sudionici mobilnosti zaustavili su se kod Korintskoga kanala koji odvaja Peloponeski poluotok od ostatka grčkoga kopna. Po dolasku u Mikenu uslijedio je obilazak Atrejeve riznice, ostataka Mikene i muzeja koji se nalazi u sklopu nalazišta pod zaštitom UNESCO-a.Primorski grad Nauplion, prva grčka prijestolnica, bio je poseban doživljaj zbog vožnje kočijom, a neki su se i okupali u Egejskome moru.

Posljednjega dana organiziran je izlet panoramskim autobusom u pomorski grad Pirej, a poslijepodne je održan nastavak radionica. Učenice i učenici su nakon toga predstavili rezultate rada u grupama, a domaćin je podijelio potvrde svim sudionicama i sudionicima. Povratak u Hrvatsku uslijedio je u subotu, 11. studenoga 2023.

Bilo je ovo predivno iskustvo, a svatko je pronašao nešto za sebe. Jedno je sigurno – ova će mobilnost ostati zauvijek u srcima i sjećanjima. Projektni partneri ponovno će se sresti na sljedećoj mobilnosti, onoj koja će se održati na proljeće u Latviji.

Izvješće pripremila: mr. Martina Budimir, prof.

POŽEGA - Učenici Đačkog doma u Požegi proslavili su jesen. Njenu ljepotu i bogatstvo uočili su sudjelovanjem na četiri radionice koje su organizirale njihove odgajateljice i pedagoginja u istome danu kako bi na kraju okupile sudionike svih radionica na istome mjestu i još jednom potakle zajedništvo. Profesorica Dubravka Mijatović je s učenicima radila na izradi jesenjih kišobrana koji su oblijepljeni lišćem, kao i na izradi srcolikog jesenjeg aranžmana.

Profesorica Štefanija Drežnjak s učenicima je izrađivala frizure u koje su umetani lišće i plodovi jeseni. Profesorica Martina Arambašić organizirala je pečenje kolača s jabukama. Profesorica Lana Derkač Šalat organizirala je učeničko čitanje pjesama koje govore o jeseni.

Nakon što su napravljeni aranžmani i frizure te ispečen kolač, učenici su se okupili uz poeziju i nakon toga, u toplom jesenjem ambijentu, nastavili druženje. Ravnatelj Josip Matuha podržao je ovu inicijativu. 

Od danas do kraja godine žene u Europskoj uniji rade besplatno. Posljedica je to jaza u plaćama između žena i muškaraca koji na europskoj razini iznosi 13 posto. U Hrvatskoj je ta razlika manja i iznosi 11 posto.

„Na Europski dan jednakih plaća, koji se ove godine obilježava 15. studenoga, žene simbolično prestaju primati plaću zbog razlike u plaćama koja ide u korist muškarcima. Primjerice, za 1 euro koji u prosjeku zaradi muškarac, žena zarađuje 87 centi. Temeljno načelo Europske unije je biti jednako plaćen za jednak rad, stoga radimo na tome da se nejednakost u plaćama smanji“, rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

Razlozi zbog kojih dolazi do jaza u plaćama su slabije plaćeni poslovi koje češće obavljaju žene, koji podrazumijevaju skraćeno radno vrijeme ili nesiguran rad. Sve to posljedično dovodi i do manjih mirovina, financijske ovisnosti i siromaštva žena.

„Što su žene ravnopravnije na tržištu rada i što je razlika u plaćama manja, to su veće dobrobiti za društvo i gospodarstvo. Primjerice, kad bi žene uistinu imale jednake prilike kao i muškarci, BDP po stanovniku u Europskoj uniji mogao bi se povećati do 3,15 bilijuna eura do 2050. godine, pokazuju podaci Europskog instituta za ravnopravnost. Prema procjeni McKinsey & Company za 2021., hrvatski BDP bi uz ravnopravne prilike porastao za 4 milijarde eura godišnje“, navodi eurozastupnica Glavak.

Europska unija kontinuirano radi na smanjenju jaza u plaćama između žena i muškaraca. U ožujku 2023. Europski je parlament usvojio Direktivu o transparentnosti plaća kojom se uvode mjere kako bi se osiguralo da žene i muškarci u EU dobiju jednaku plaću za isti rad. Svatko tko konkurira za određeni posao trebao bi dobiti informacije o početnoj plaći ili njezinu rasponu na način kojim se osiguravaju informirani i transparentni pregovori o plaći.

Direktivom žene u odborima, koju je Europski parlament usvojio prije godinu dana, sva velika trgovačka društva uvrštena na burzu u EU-u morat će poduzeti mjere za povećanje prisutnosti žena na čelnim pozicijama. Direktivom će se uvesti transparentni postupci zapošljavanja u poduzećima kako bi se osiguralo da do srpnja 2026. najmanje 40 posto radnih mjesta neizvršnih direktora ili 33 posto svih direktorskih mjesta bude popunjeno podzastupljenim spolom.

Donesena je i Strategija za ravnopravnost spolova 2020-2025., Akcijski plan za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena u vanjskim aktivnostima za razdoblje 2021-2025., Europska strategija za skrb, a regulirane su i odgovarajuće minimalne plaće za radnike te poboljšanje ravnoteže između posla i privatnog života roditelja i skrbnika.

„Put do postizanja ravnopravnosti između žena i muškaraca u društvenom i gospodarskom smislu jest dug, no napretka ima. Nastavit ću se zalagati za smanjenje razlika“, poručuje zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

Najveća neravnoteža u plaćama između žena i muškaraca zabilježena je u Estoniji, gdje su žene za jednake poslove plaćene 20,5 posto manje od muškaraca, dok je najmanji jaz u plaćama zabilježen u Luksemburgu, gdje plaće čak idu u korist žena za 0,2 posto.