POŽEGA - Učenici Đačkog doma u Požegi proslavili su jesen. Njenu ljepotu i bogatstvo uočili su sudjelovanjem na četiri radionice koje su organizirale njihove odgajateljice i pedagoginja u istome danu kako bi na kraju okupile sudionike svih radionica na istome mjestu i još jednom potakle zajedništvo. Profesorica Dubravka Mijatović je s učenicima radila na izradi jesenjih kišobrana koji su oblijepljeni lišćem, kao i na izradi srcolikog jesenjeg aranžmana.

Profesorica Štefanija Drežnjak s učenicima je izrađivala frizure u koje su umetani lišće i plodovi jeseni. Profesorica Martina Arambašić organizirala je pečenje kolača s jabukama. Profesorica Lana Derkač Šalat organizirala je učeničko čitanje pjesama koje govore o jeseni.

Nakon što su napravljeni aranžmani i frizure te ispečen kolač, učenici su se okupili uz poeziju i nakon toga, u toplom jesenjem ambijentu, nastavili druženje. Ravnatelj Josip Matuha podržao je ovu inicijativu. 

Od danas do kraja godine žene u Europskoj uniji rade besplatno. Posljedica je to jaza u plaćama između žena i muškaraca koji na europskoj razini iznosi 13 posto. U Hrvatskoj je ta razlika manja i iznosi 11 posto.

„Na Europski dan jednakih plaća, koji se ove godine obilježava 15. studenoga, žene simbolično prestaju primati plaću zbog razlike u plaćama koja ide u korist muškarcima. Primjerice, za 1 euro koji u prosjeku zaradi muškarac, žena zarađuje 87 centi. Temeljno načelo Europske unije je biti jednako plaćen za jednak rad, stoga radimo na tome da se nejednakost u plaćama smanji“, rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

Razlozi zbog kojih dolazi do jaza u plaćama su slabije plaćeni poslovi koje češće obavljaju žene, koji podrazumijevaju skraćeno radno vrijeme ili nesiguran rad. Sve to posljedično dovodi i do manjih mirovina, financijske ovisnosti i siromaštva žena.

„Što su žene ravnopravnije na tržištu rada i što je razlika u plaćama manja, to su veće dobrobiti za društvo i gospodarstvo. Primjerice, kad bi žene uistinu imale jednake prilike kao i muškarci, BDP po stanovniku u Europskoj uniji mogao bi se povećati do 3,15 bilijuna eura do 2050. godine, pokazuju podaci Europskog instituta za ravnopravnost. Prema procjeni McKinsey & Company za 2021., hrvatski BDP bi uz ravnopravne prilike porastao za 4 milijarde eura godišnje“, navodi eurozastupnica Glavak.

Europska unija kontinuirano radi na smanjenju jaza u plaćama između žena i muškaraca. U ožujku 2023. Europski je parlament usvojio Direktivu o transparentnosti plaća kojom se uvode mjere kako bi se osiguralo da žene i muškarci u EU dobiju jednaku plaću za isti rad. Svatko tko konkurira za određeni posao trebao bi dobiti informacije o početnoj plaći ili njezinu rasponu na način kojim se osiguravaju informirani i transparentni pregovori o plaći.

Direktivom žene u odborima, koju je Europski parlament usvojio prije godinu dana, sva velika trgovačka društva uvrštena na burzu u EU-u morat će poduzeti mjere za povećanje prisutnosti žena na čelnim pozicijama. Direktivom će se uvesti transparentni postupci zapošljavanja u poduzećima kako bi se osiguralo da do srpnja 2026. najmanje 40 posto radnih mjesta neizvršnih direktora ili 33 posto svih direktorskih mjesta bude popunjeno podzastupljenim spolom.

Donesena je i Strategija za ravnopravnost spolova 2020-2025., Akcijski plan za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena u vanjskim aktivnostima za razdoblje 2021-2025., Europska strategija za skrb, a regulirane su i odgovarajuće minimalne plaće za radnike te poboljšanje ravnoteže između posla i privatnog života roditelja i skrbnika.

„Put do postizanja ravnopravnosti između žena i muškaraca u društvenom i gospodarskom smislu jest dug, no napretka ima. Nastavit ću se zalagati za smanjenje razlika“, poručuje zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

Najveća neravnoteža u plaćama između žena i muškaraca zabilježena je u Estoniji, gdje su žene za jednake poslove plaćene 20,5 posto manje od muškaraca, dok je najmanji jaz u plaćama zabilježen u Luksemburgu, gdje plaće čak idu u korist žena za 0,2 posto.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je u utorak 14. studenog 2023. s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom, ravnateljem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antunom Vujićem, posebnim savjetnikom Ivom Grgićem i ravnateljicom Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Anitom Sever Koren uručila ugovore iz Programa ruralnog razvoja u ukupnoj vrijednosti odobrene potpore 7,59 milijuna eura.  

„Veseli činjenica da se radi mahom o investicijskim projektima poljoprivrednika koji će na ovaj način modernizirati i povećati konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava i povećati dodanu vrijednost svojim proizvodima. Između ostalog, ovi 7,5 milijuna eura vrijedni ugovori donose ulaganja u objekte za preradu mesa, skladišne kapacitete za žitarice i uljarice, podizanje trajnih nasada i navodnjavanje na 14 poljoprivrednih gospodarstava, dok će tri mliječne farme povećati svoju proizvodnju i uvelike modernizirati poslovanje. Također, ugovori se odnose na vrijedne projekte korištenja obnovljivih izvora energije, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, ali i na modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme u sektoru šumarstva“ izjavila je ministrica Vučković istaknuvši kako Program ruralnog razvoja bilježi odličnu iskorištenost, a uskoro će biti objavljeni novi natječaji u okviru Strateškog plana do 2027. godine.  

Današnji ugovori idu u ruke 38 poljoprivrednika s područja Virovitičko-podravske, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske, Međimurske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Šibensko-kninske, Zadarske, Istarske, Karlovačke, Primorsko-goranske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

Konkretno, riječ je ostvarivanju potpore na natječajima operacija 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“, 4.1.2. „Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš“, 4.1.3. „Korištenje obnovljivih izvora energije“, 4.2.1. „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“, 8.6.1. „Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima“ i 8.6.2 „Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva“.  

RETKOVCI - Stožer za obranu hrvatskog sela jasno je postavio zahtjeve ministrici i tražio direktne odgovore – "da" ili "ne", vezano za situaciju sa svinjskom kugom. Šutnja s druge strane je odbijanje koje ne možemo prihvatiti. Ministrici je rečeno da idemo u prosvjede, a da Vlada može u 5 dana predomisliti i pismeno prihvatiti naše zahtjeve. Dok ne prihvate zahtjeve koje smo postavili za zaštitu naših ratara i uzgajivača svinja, s prosvjedima nećemo stati.

Naši zahtjevi su jednostavni – tražimo konkretne odgovore, a ne lažna obećanja i duge razgovore. Njihova šutnja u Zagrebu je glasan odgovor – prezir prema seljacima.

Pozivamo sve poljoprivrednike i građane! Dođite na sastanak u Retkovce, 15.11.2023. u 18:00 sati. Zbijmo redove i pokažimo da nas ne mogu ignorirati.

Idemo po svoje na ulice! Ne tražimo milostinju – tražimo pravdu i rješenja. Naši zahtjevi su jasni, a vremena za čekanje nema. Podsjetimo se na premijerovu arogantnu tvrdnju da mu seljaci neće diktirati kada i gdje će doći na sastanak, koji smo organizirali u petak u Retkovcima, na kojem se, unatoč našem pozivu, nisu pojavili. Takvo ponašanje, zajedno s ministričinim jučerašnjim manipulativnim pokušajima odugovlačenja i diskreditacijom Stožera, jasno pokazuje njihov stav. Unatoč premijerovom dociranju i njihovom odbijanju da se suoče s seljacima u Retkovcima, ti isti seljaci, koje oni sustavno uništavaju, došli su u Zagreb, o svom trošku, tražeći jasno 'da' ili 'ne' na svoje zahtjeve, ali odgovor 'da' nisu dobili i ide se u prosvjede.

Dosta je manipulacije i zanemarivanja. Samo zajedno možemo postići promjenu. Nećemo stati dok se naši glasovi ne čuju, naši zahtjevi ne ispune!

U sklopu preventivnog programa "Zajedno protiv govora mržnje" u zajedničkoj suradnji Ministarstva unutarnjih poslova i inicijativom „Art Hill“ proveden je projekt „Grafiti su umjetnost, ne vandalizam“  -

POŽEGA - U utorak 14. studenoga 2023. u Obrtničkoj školi u Požegi u zajedničkoj suradnji Ministarstva unutarnjih poslova i inicijativom „Art Hill“ proveden je projekt „Grafiti su umjetnost, ne vandalizam“.

Naime, u sklopu preventivnog programa "Zajedno protiv govora mržnje" grafiti radionice su se etablirale kao ključni element usmjeren na podizanje svijesti i sučeljavanje s problemom govora mržnje.

Policijski službenik za prevenciju PU požeško-slavonske Goran Matijević je budućim arhitektonskim tehničarima, soboslikarima, kuharima, konobarima i hotelsko-turističkim komercijalistima pojasnio razliku između grafita kao umjetnosti i vandalskog čina.

Nakon toga su učenici pod vodstvom i mentorstvom Matije Vnučeca udružili svoje kreativne snage i uspješno savladali osnovne tehnike crtanja te stekli osnove pravilnog rukovanja bojama i sprejevima. Rezultat njihova rada je grafit s porukom "ZAJEDNO" koju žele podijeliti sa svojim sugrađanima, a istovremeno poštujući svoju okolinu.

Projekt „Grafiti su umjetnost, ne vandalizam“ pomaže u razbijanju stigme povezane s grafitima. Promicanjem grafita kao legitimnog umjetničkog izraza navedeni program doprinosi mijenjanju percepcije javnosti i institucija o ovoj formi izražavanja, a uključivanjem policijskih službenika u radionicu ostvaruje sinergiju između mladih i državnih institucija te pomaže u uspostavi dijaloga,smanjenju nesporazuma i jačanju povjerenja.

Protiv 51-godišnjaka slijedi optužni prijedlog  -

U utorak 14. studenoga 2023., policijski službenici su temeljem naredbe Općinskog suda iz Bjelovara na području Pakraca pretražili obiteljsku kuću u kojoj boravi i osobni automobil koji koristi 51-godišnjak i pronašli pušku, zračnu pušku i kutiju s dijabolama, a koje je neovlašteno posjedovao.

Protiv 51-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

Protiv 22-godišnjakinje slijedi prekršajni nalog  -

U utorak 14. studenoga 2023. oko 21.30 sati u Požegi u Ulici Makse Kuntarića, 22-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, nije se kretala što bliže desnom rubu kolnika te je prešla vozilom na lijevu stranu i sletjela na šljunčani dio dvorišta gdje je prednjim dijelom vozila naletjela na stražnji dio parkiranog osobnog automobila u vlasništvu 56-godišnjaka.

22-godišnjakinja je lakše ozlijeđena i protiv nje slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Ulici Stjepana Radića i prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Brekinska.

VELIKA - Cilj projekta Tisuću tisa na Papuku je zasaditi tisuću tisa u području Parka prirode Papuk, a prvih 500 financirat će se sredstvima Hrvatske lutrije d.o.o. kako bi se proširila ova rijetka vrsta.

Tisa (Taxus baccata) je u Europi nekada bila puno češća vrsta, no zbog iznimne kvalitete drva, stoljećima se nemilice sjekla da bi danas bila vrlo rijetka vrsta. Ista situacija je na Papuku gdje se tisa zadržala na jednom malom lokalitetu koji je danas upravo zbog nje zaštićen kao spomenik prirode – Stanište tise. Na navedenome lokalitetu prisutno je samo nekoliko odraslih stabala i malo više mladih biljaka. Prošle godine na grebenu Lapjak također je otkrivena mlada tisa stara svega nekoliko godina. Ova strogo zaštićena golosjemenjača ima sočne češere koji podsjećaju na bobice, a koji su jedini dio biljke koji nije iznimno otrovan i upravo oni predstavljaju hranu mnogim pticama i drugim životinjama.

Nekoliko toponima na Papuku, kao što su Tisica i Tisovac impliciraju da je tisa nekada bila šire rasprostranjena.

Uz dopuštenja nadležnih tijela i u suradnji s Hrvatskim šumama, UŠP Požega, Šumarija Velika sadnice tise zasađene su u blizini vrha Ivačka glava. Sadni materijal iz kontroliranih uvjeta osiguran je iz nekoliko rasadnika na području RH koji imaju dopuštenje za uzgoj i prodaju strogo zaštićenih vrsta kako bi se osigurala genska raznolikost buduće populacije tise na Papuku.

 - Hvalevrijedan potez Hrvatske lutrije kojim i ove godine skreću pozornost prema javnom interesu kroz očuvanje i zaštitu prirode uz suradnju institucija.  Zahvaljujemo svim volonterima na izdvojenom vremenu uloženom u budućnost Parka prirode Papuk  – izjavio je Alen Jurenac, ravnatelj Parka prirode Papuk.

Akciji sadnje su se uz četrdesetak volontera iz Hrvatske lutrije pridružili i djelatnici Šumarije Velika UŠP Požega, učenici Osnovne škole Voćin te članovi planinarskih društava Mališćak i Sokolovac.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog, dvadeset drugu godinu zaredom, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation). Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2021.-2023. godine je „Dostupnost zdravstvene zaštite“ (engl. Access to Diabetes Care).

U 2023. godini, naglasak kampanje usmjeren je na važnost prepoznavanja rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2 kako bi se spriječilo ili usporilo razvoj komplikacija, naglašavanje utjecaja komplikacija povezanih s dijabetesom, te važnost pristupa informacijama i skrbi kako bi se osiguralo pravodobno liječenje.

Šećerna bolest u Hrvatskoj i svijetu

Šećerna bolest u zemlji i svijetu posljednjih desetljeća postaje globalni javnozdravstveni problem. Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije, u svijetu je trenutno 537 milijuna oboljelih u dobi od 20 do 79 godina, dok procjene za Republiku Hrvatsku govore o više od pola milijuna oboljelih. U CroDiab registru u 2022. godini sveukupno je registrirano 388.213 osoba sa šećernom bolešću od čega je 333.856, odnosno 86% pacijenata koristilo primarnu zdravstvenu zaštitu. Prema evidenciji CroDiab registra, pregled godišnje dijabetičke kontrole učinilo je 58.050 pacijenata, odnosno 14,95% prevalentne populacije osoba sa šećernom bolešću evidentirane u CroDiab registru.

Briga o osobama sa šećernom bolešću u Hrvatskoj – dostupnost najvažnijih indikatora zdravstvene skrbi na Portalu zdravlja

Briga o osobama sa šećernom bolešću zahtijeva naglasak na pacijentu, zajedno s medicinskom evaluacijom koja obuhvaća procjenu rizika i praćenje akutnih i kroničnih komplikacija. Dijeljenje elektroničkih medicinskih zapisa sa samim pacijentima može pridonijeti značajnom unapređenju skrbi, boljem odazivu pacijenata na redovne godišnje preglede te povećanju kvalitete zdravstvene zaštite. S ciljem dodatnog unapređenja skrbi i povećanja samokontrole osoba sa šećernom bolešću, u 2022. godini pokrenut je projekt proširenja Portala zdravlja podacima iz CroDiab registra, odnosno uključivanjem indikatora skrbi godišnje dijabetičke kontrole. Proširenjem Portala zdravlja podacima iz CroDiab registra omogućuje se građanima evidentiranima u Nacionalnom registru osoba sa šećernom bolešću (CroDiab) učinkovitiji pregled i praćenje svojih podataka.

Pacijenti na Portalu zdravlja imaju uvid u svoj tip dijabetesa, posljednje dostupne vrijednosti na godišnjoj razini za tjelesnu težinu, visinu i indeks tjelesne mase (ITM), glikolizirani hemoglobin (HbA1c%), sistolički i dijastolički krvni tlak, ukupni kolesterol, HDL, LDL kolesterol i trigliceride, albumin/kreatinin te podatke o učinjenom godišnjem pregledu očiju i stopala.

Pregled godišnje dijabetičke kontrole izrazito je važan jer liječniku obiteljske medicine omogućuje prepoznavanje ranih znakova komplikacija šećernih bolesti, a samim time i njihovo usporavanje ili potpuno zaustavljanje. Opširnije informacije o tom pregledu nalaze se na informativnom letku Godišnja dijabetička kontrola.

Rizični čimbenici za razvoj šećerne bolesti

Šećerna bolest tipa 1 ne može se prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Procjena rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2

Na dob ili genetsku predispoziciju ne može se utjecati. Međutim, mogu se mijenjati ostali čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje. Pomoću Upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2 moguće se informirati o riziku i saznati kako ga smanjiti.