Vladimir
Požar na gospodarskoj zgradi u Kaptolu u vlasništvu 27-godišnjaka
Požar se dogodio u mjestu Kaptol u Komarovačkoj ulici -
U četvrtak 4. travnja 2024. oko 18 sati u mjestu Kaptol u Komarovačkoj ulici, došlo je do požara na gospodarskoj zgradi u vlasništvu 27-godišnjaka.
Slijedi očevid i daljnje utvrđivanje svih okolnosti nastanka navedenog požara.
Požar su gasili vatrogasci DVD Kaptol koji su o tome izvjestili na svojoj stranici: - Točno u 18:51, naš tim DVD-a Kaptol primio je dojavu o požaru gospodarskog objekta. Naša brza reakcija omogućila je izlazak u prvoj minuti sa čak 14 vatrogasaca i 3 vozila. Zahvaljujući brzini, uspjeli smo lokalizirati i suzbiti požar koji je zahvatio dio krovišta zgrade duge 20 metara. Naše djelovanje nije stalo samo na gašenju; uz pomoć općinskog bagera, marljivo smo izbacili sve gorive materijale, osiguravajući da se požar neće ponovno rasplamsati. Intervencija je završena u 21:29, nakon intenzivnih sati rada u kojima smo ponovno dokazali spremnost i posvećenost naše ekipe u zaštiti naše zajednice.
60-godišnji traktorist bez vozačke i registracije traktora vozio po Bučju ali zato je imao 2,48 promila alkohola
Protiv 60-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog -
U četvrtak 4. travnja 2024. oko 17.45 sati u mjestu Bučje (kod Pleternice), policijski službenici su u prometu zatekli vozača starosti 60 godina koji je pod utjecajem alkohola od 2,48 promila i za vrijeme dok mu je oduzeta vozačka dozvola upravljao neregistriranim i neosiguranim traktorom.
Također je utvrđeno da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se provjerio identitet.
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 60-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i Zakona o osobnoj iskaznici.
Povodom Svjetskog dana napuštenih životinja 4. travnja - Pet savjeta kako pomoći napuštenim životinjama
| Hrvatska skloništa godišnje prime više od 10 000 napuštenih uglavnom pasa, ne zna se broj mačaka - 4. travnja obilježava se Svjetski dan napuštenih životinja kojim se ukazuje na važnost odgovorne skrbi za pse, mačke, kuniće i druge životinje koje su ljudi izabrali za članove obitelji. Pozitivna je novost da osobe koje napuste životinju sada mogu završiti u zatvoru do godinu, odnosno do dvije godine ako je napuštanjem prouzročena smrt životinje ili je napušten veći broj životinja. Iz udruge Prijatelji životinja očekuju da će mogućnost odlaska u zatvor zbog napuštanja utjecati na smanjenje brojke od više od 10 000 napuštenih životinja godišnje samo u hrvatskim skloništima. U tu brojku ne ulaze napuštene mačke ni domaće životinje, koje se također napuštaju u velikom broju. Velika većina napuštenih životinja nema sreće da budu voljeni članovi obitelji, već završavaju odbačeni na skrbi uvijek pretrpanih skloništa ili udruga za zaštitu životinja. Stoga Prijatelji životinja daju pet savjeta kako svatko od nas može pomoći smanjenju napuštanja životinja: 1. Promovirajte odgovorno udomljavanje umjesto kupnje! Nažalost, u Hrvatskoj se kućni ljubimci prodaju poput potrošne robe, umjesto da se promišljeno udomljavaju. Životinje nisu igračke ni privremena kratkotrajna zabava, već osjećajna bića za koja trebamo skrbiti sljedećih 15 i više godina. Kako je svijest o tome i dalje niska, važno je promicati odgovorno udomljavanje umjesto kupnje. To znači da se psi ne smiju držati na lancu, da se i psi i mačke trebaju kastrirati i cijepiti protiv zaraznih bolesti, a psi i protiv bjesnoće i mikročipirati. Onaj tko nema vremena, uvjete i financijsku mogućnost za skrb o životinji ne bi ju niti trebao uzimati. 2. Kastracija spašava živote i smanjuje broj napuštenih životinja Svaki skrbnik psa ili mačke ima zakonsku obavezu osigurati da ne dođe do neželjenog potomstva kućnih ljubimaca koje ima pod svojom skrbi. Dobar, siguran i dugoročno jeftin način kontrole razmnožavanja pasa i mačaka je kastracija. Kastracija muških i ženskih pasa i mačaka važna je za same životinje, životinje koje ih okružuju, za njihove skrbnike, a i za cijelu zajednicu, kao najbolji način prevencije neželjenih mačića i štenaca. Kastracijom se sprječava nekontrolirano povećanje populacije kućnih životinja, a samim time i rađanje neželjenih štenaca/mačića i problem njihova udomljavanja. 3. Mikročipiranje pasa je zakonski obavezno, a mikročipiranje mačaka preporučljivo Od 2004. godine, obaveza svakoga tko ima psa je da ga označi mikročipom, no procjenjuje se da je u Hrvatskoj još uvijek i do 20 posto neoznačenih pasa. Ako pas nije mikročipiran, teško ga je pronaći kada se izgubi, ali lako ga je i odbaciti, a da se počinitelj nikad ne pronađe i sankcionira. Zakon o zaštiti životinja od 2017. godine nalaže svim gradovima i općinama da obave kontrolu provedbe mikročipiranja pasa obilaskom svih kućanstava, provjere jesu li svi psi označeni mikročipom i tako smanje troškove zbrinjavanja onih napuštenih. Preporučuje se i mikročipiranje mačaka. 4. Volontirajte u skloništu za životinje Psima u skloništu možete pomoći ne samo udomljavanjem nego i privremenim udomljavanjem, kumstvom određenom psu, šetanjem pasa, skupljanjem deka, donacijama… 5. Dijeljenje na društvenim mrežama objava o životinjama koje traže dom Prekrasne životinje svih dobi, veličina, boja i osobnosti, kastrirane i veterinarski obrađene, čekaju na skrbi skloništa i udruga za zaštitu životinja svoj zauvijek dom. Posebno je potrebna pomoć u udomljavanju crnih životinja, invalidnih, bolesnih i starijih, koje ponekad i godinama čekaju u azilima. Možemo im pomoći objavama oglasa za udomljavanje u oglasnicima i na društvenim mrežama. Više informacija kako pomoći napuštenim životinjama da dobiju svoje zauvijek domove i popis skloništa za životinje nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr. |
Prilikom čišćenja zemljišta 60-godišnjak u Brodskom Drenovcu pronašao raketni motor protugradne rakete
60-godišnjak je u blizini mjesta Brodski Drenovac pronašao raketni motor protugradne rakete -
Foto: Ilustracdija
U srijedu 3. travnja 2024. oko 8.30 sati u blizini mjesta Brodski Drenovac, 60-godišnjak je prilikom čišćenja zemljišta pronašao raketni motor protugradne rakete. Navedeno je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.
Dvije prometne nesreće tijekom protekla 24 sata u Požegi i Potočanima
Dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom
Foto: Ilustracija
Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom u Požegi u Dubrovačkoj ulici i u mjestu Potočani.
30-godišnjak u Kuli prije bez položenog vozačkog i bez ikakvih dokumenata ali pod alkoholom od 2,39 promila upravljao osobnim automobilom
Protiv 30-godišnjaka slijedi prekršajni nalog -
U srijedu 3. travnja 2024. oko 18.30 sati u mjestu Kula, policijski službenici su u prometu zatekli 30-godišnjeg vozača koji je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,39 promila upravljao osobnim automobilom.
Također je utvrđeno da on kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se provjerio identitet.
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 30-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.
U tijeku podnošenje zahtjeva za potporu u sektorima voćarstva i ratarstva
Nakon što je Vlada Republike Hrvatske 20. ožujka 2024. godine donijela Program državne potpore za proizvođače u sektorima voćarstva i ratarstva te je stupio na snagu Pravilnik o provedbi Programa državne potpore za proizvođače u sektorima voćarstva i ratarstva (NN 38/2024), započelo je podnošenje zahtjeva za potporu. Za provedbu ovoga Programa u Državnom proračunu osigurana su sredstva u iznosu od 20.355.000,00 eura.
Cilj mjere Programa koja se odnosi na potporu proizvođačima u sektoru voćarstva je sprječavanje pada proizvodnih površina, napuštanja proizvodnje od strane proizvođača s malim, ali pretežitim proizvodnim površinama na kojima se uzgajaju voćne vrste (jabuke, kruške, breskve, nektarine, marelice, trešnje, višnje, šljive, jagode, mandarine i klementine, kupine i maline) i održavanje postojeće razine ukupne proizvodnje svježeg voća. Cilj mjere Programa koja se odnosi na potporu proizvođačima u sektoru ratarstva pružanje financijske potpore proizvođačima koji se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice kako bi se ublažili ekonomski gubitci koji utječu na održivost proizvodnje ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj. Također, potporom proizvođačima u sektoru ratarstva nastoji se nadoknaditi i dio porasta troškova proizvodnje, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava, čime se posljedično nastoji zadržati postojeća razina zaposlenosti i spriječiti poremećaji u opskrbi, kako prerađivačkog sektora, tako i krajnjih potrošača.
U okviru ovoga Programa provode se dvije Mjere:
- Mjera 1. Potpora proizvođačima u sektoru voćarstva
- Mjera 2. Potpora za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva.
Za provedbu Mjere 1. osigurano je 5.355.000,00 eura, a za Mjeru 2. 15.000.000,00 eura.
Zahtjev za potporu popunjava se putem AGRONET zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izravno ili u podružnicama Agencije za:
- Mjeru 1. u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika (od 30. ožujka 2024. godine do 28. travnja 2024. godine)
- Mjeru 2. u roku 20 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika (od 30. ožujka 2024. godine do 18. travnja 2024. godine).
Svu potrebnu dokumentaciju, kao i upute za njihovo popunjavanje, Agencija za plaćanja će objaviti na svojim službenim mrežnim stranicama (www.apprrr.hr).
Ludbreški hren postao 48. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji
„Ludbreški hren“ je dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 3. travnja 2024. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.
Postupak zaštite naziva „Ludbreški hren“ pokrenuo je „EUVITA“ Cluster za ruralni razvoj i poduzetništvo iz Varaždina, koji je Ministarstvu poljoprivrede podnio zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Ludbreški hren“.
„Ludbreški hren” je korijen povrtne kulture dobivene kultivacijom samonikle biljke hrena (Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.), koja kao autohtona vrsta i istoimena čuvana sorta raste isključivo na području Varaždinske županije. Korijen „Ludbreškog hrena” predstavlja podzemni dio korijena i često je razgranjen, valjkast, zadebljao i mesnat te ima prepoznatljiv i pravilan, blago konusni oblik okruglastog presjeka. Odlikuju ga ljutina, oštrina i osvježavajući okus, a konzumira se kao svježi proizvod, prvenstveno kao prilog i dodatak jelima.
Uz prirodne karakteristike proizvodnog područja, za proizvodnju „Ludbreškog hrena” ključan je ljudski čimbenik koji podrazumijeva tradicionalan način sadnje i poznavanje tehnologije uzgoja hrena, koji su važni za održavanje karakteristika čuvane sorte. Vještina uzgoja „Ludbreškog hrena” važna je od pripreme sadnica do dorade korijena za tržište, a specifičnost je i dorada biljke tijekom vegetacije te prepoznavanje optimalnog stupnja zrelosti kako bi se u konačnici dobio korijen prepoznatljivog oblika i senzorskih svojstava.
Specifikaciju proizvoda „Ludbreški hren“ možete pogledati ovdje.
Republika Hrvatska sada ima 48 proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, i vode se u registru za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Uz sada registrirani naziv „Ludbreški hren“, registrirani su i nazivi proizvoda: Samoborski bermet, Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda - boškarina / Meso istrskega goveda - boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica, Komiški rogač, Novigradska dagnja, Varaždinsko bučino ulje, Meso turopoljske svinje i Meso crne slavonske svinje.
U ekološkom projektu "Od izvora do mora" sudjelovat će 30 gradova - od malih Lipik, Pakrac i Pleternica
U ovogodišnjem izdanju ekološkoga projekta "Od izvora do mora" koji organiziraju Coca-Cola, Konzum, Jutarnji list i Udruga gradova sudjelovat će 30 gradova.Gradovi iz Požeško-slavonske županije koji će sudjelovati su Lipik, Pakrac i Pleternica.
U kategoriji malih gradova (do 10 tisuća stanovnika) sudjeluju: Benkovac, Otočac, Pakrac, Vrgorac, Lipik, Čabar, Ludbreg, Pleternica, Beli Manastir, Zlatar, Varaždinske Toplice, Korčula, Vodnjan – Dignano, Zabok i Stari Grad (Hvar). U kategoriji srednjih gradova (od 10 do 35 tisuća stanovnika) sudjeluju: Virovitica, Čakovec, Daruvar, Vinkovci, Duga Resa, Zaprešić, Labin i Rovinj – Rovigno. U kategoriji velikih gradova (više od 35 tisuća stanovnika) ove godine sudjeluju gradovi: Karlovac, Rijeka, Zadar, Pula – Pola, Osijek, Velik Gorica i Dubrovnik.
Uz promicanje zaštite vodnoga bogatstva Hrvatske i poticanje na primjereno odlaganje otpada, cilj projekta je sadnja drveća u urbanim sredinama s ciljem smanjenja ispuštanja ugljikova dioksida i snižavanje temperature zraka. Stoga su pravo sudjelovanja na natječaju, koji je trajao mjesec dana (od 15. veljače do 15. ožujka), imali svi gradovi koji žele pošumiti određene prostore na području svojega grada. Obveza gradova bit će da u razdoblju od 15. travnja do 14. lipnja organiziraju jednodnevnu akciju čišćenja u suradnji s mjesnim nevladinim udrugama i volonterima. Boduju se broj okupljenih volontera i količina prikupljenoga otpada, a tri najuspješnija grada podijelit će nagradni fond od 45.000 eura namijenjen kupnji sadnica drveća za urbano pošumljavanje. U dogovoru s pobjednicima akcije sadnje održat će se u jesenskim mjesecima, od rujna do studenoga, nakon čega će im biti dodijeljene i posebne plakete.
12-godišnji Ivan Smiljanić (STK Požega) pozvan na 'Eurotalents selection camp' u Havirovu (Češka)
HAVIROV - Troje mladih hrvatskih stolnotenisača do 12 godina, Ivan Smiljanić (STK Požega), Sara Rivetti (STK Zagorec) i Karla Ivčić (STK Zagreb) sudjelovali su na kampu za talentirane mlade stolnotenisače koji je pod nazivom 'Eurotalents selection camp' održan u češkom gradu Havirovu.
Talentirane hrvatske stolnotenisače predvodio je trener ženske kadetske reprezentacije Tomislav Kolarek.
Karla Ivčić (STK Zagreb) je na kraju po različitim testiranjima i učinku na turniru zauzela odlično treće mjesto. Mlada stolnotenisačica iz Jadranova će u 2025. godini biti praćena od Europske stolnoteniske federacije odnosno sudjelovat će na različitim razvojnim kampovima i turnirima.
Poziv Ivanu Smiljaniću na ovaj kamp je još jedna odlična vijest iz Stolnoteniskog kluba Požega koji je posljednjih godina pojačao rad s mlađim kategorijama što se vidi i po rezultatima na regionalnim i državnim prvenstvima.