Predizborno i postizborno vrijeme

HDZ je 2015.g. građanima obećao udio mirovine u plaći od 60%, a tada je omjer bio oko 48% (prema današnjoj metodologiji mjerenja tada je bio i preko 50%). Međutim danas, nakon devet godina ne samo da nismo niti blizu te obećane brojke, već nismo niti blizu tadašnjeg omjera. Plenković je pun priče kako je puno učinio za umirovljenike te kako je umirovljenicima podigao standard. Međutim stvarni podaci pokazuju nešto posve drugo:  

Konstantno zaostajanje mirovina za plaćama za vrijeme HDZ-ove vladavine

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje konstantan je zaostatak mirovina u odnosu na plaća te je tako od 01.01.2009.g. do 31.12.2023.g. prosječna mirovina porasla za ukupno 151,85% a prosječna plaća za 217,74%. Prije deset godina udio prosječne mirovine u odnosu na plaću bio je 48,3 % a danas je 43,66% (nije moguće točno usporediti podatke iz 2014. i 2023. budući je HZZO od 2014. promijenio metodologiju izračuna prosječne mirovine – iz izračuna je izbacio mirovine koje se isplaćuju prema međunarodnim ugovorima koje su u prosjeku niže). Prema metodologiji iz 2014. godine prosječna mirovina bi bila znatno manja od 578,09€ kolika je za mjesec lipanj, tako da je došlo do realno znatno većeg umanjenja udjela mirovina prema plaćama.                                                                                          

Za vrijeme svih HDZ-ovih vlada zaostatak udjela mirovina u odnosu na plaće je rastao, tako je i za vrijeme vladavine HDZ-a od 01.01. 2016.g. do 31.12.2023.g. prosječna plaća porasla za 65% a prosječna mirovina za 44%, zbog čega je i smanjen udio prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću s 48% od prije deset godina na današnjih (HDZ-ovih) 43,66% (znatno manje prema metodologiji iz 2014.g.)

U navedenom razdoblju (od 01.01.2016.g. -31.12.2023.g.) ukupna stopa inflacije je bila 28,9%, tako da je u stvari došlo samo do velikom nominalnog porasta plaća i mirovina a realno su mirovine vrlo malo rasle (ili nimalo s obzirom na enormni rast cijena osnovnih potrepština).

Porast mirovina u odnosu na plaće jedino od 2012.-2015.g.

Jedina vlada za čije vrijeme je porast mirovina bio veći od porasta plaća je SDP-ova vlada (od 2012.g. -do 2015.g.) kada je porast mirovina (4,6%) bio veći od porasta plaća (3,6%).

Odnos plaća i mirovina prema zemljama nastalih raspadom Jugoslavije

Često se volimo hvaliti s podacima o usporednom standardu s zemljama biše zajedničke države, ali kada usporedimo podatke vezano za visinu mirovina i odnose mirovina prema plaćama u zemljama s kojima smo dijelili isti mirovinski sustav vidimo da razloga za hvalu :

*Podaci u tablici su iz mjeseca svibnja ili lipnja 2024.g.

Iz podataka je vidljivo kako je u Hrvatskoj najlošiji udio prosječne mirovine prema prosječnoj plaći (43,66%). U BiH je taj omjer 47%, Srbiji 49%, Sjevernoj Makedoniji 50%, Sloveniji 54% i Crnoj Gori 60%.

Prema odnosu mirovine i plaće u Crnoj Gori prosječna mirovina u Hrvatskoj bi iznosila 794€ umjesto sadašnjih 578,09€.

Očito je da su hrvatski umirovljenici u okruženju najlošije prošli, te da hrvatska vlada od svih zemalja u okruženju izdvaja relativno najmanje sredstva za svoje umirovljenike. Kada se uzmu u obzir cijene režija, osnovnih namirnica i lijekova koje su jeftinije u zemljama iz okruženja, ne postoji realna razlika u životnom standardu hrvatskih i ostalih umirovljenika zemalja okruženja koje nisu u EU.

Kolike su plaće i mirovine u EU u odnosu na hrvatske

Prosječna mirovina u Europi trenutno je oko 1.400,00 eura. Prosječna hrvatska mirovina od 578,09€ iznosi tek 41% prosjeka EU.

Trenutna prosječna neto plaća u EU iznosi 2.354€ a u Hrvatskoj 1324€, odnosno 56,24 % u odnosu na prosjek EU.

Koliko bi trebalo dodatno potrošiti kako bi Hrvatska imala europski i Crnogorski prosjek

Prosječna europska mirovina u odnosu na prosječnu europsku plaću iznosi oko 60% ( kao u Crnoj Gori). Da bi mirovine dosegle iznos od 60% plaće, kao u Crnoj Gori ili EU te da bi dostigle visinu 56,24% posto prosječene europske mirovine kao što je slučaj s hrvatskim plaćama (koje su 56,24% u odnosu prema europskim plaćama) potrebno je dodatnih 2.900.000.000,00 € (trenutno je godišnji trošak oko osam milijardi eura).

Tko je umirovljenicima ukrao mirovine

Plenković umjesto da je ispravio nepravdu prema umirovljenicima, on je tijekom proteklog razdoblja samo znatno povećao plaće javnim i državnim službenicima te državnim dužnosnicima, čime ih je znatno približio plaćama razvijenih zemalja EU. Hladno je povećao proračunska izdvajanja za 1,5 milijardu eura za državne i javne službenike kako bi dostigli europske plaće a umirovljenici se po prosjeku svojih mirovina bore s zemljama Balkana i za goli opstanak.

Za jedne je ova vlada majka a za umirovljenika maćeha.

Plenković je Superhik moderne Hrvatske

Pri podjeli naših sredstva Plenković se ponaša kao Superhik današnjice te sredstva koja pripadaju umirovljenicima, po europskim i Crnogorskom pravilima za raspodjelu sredstava za mirovine, otima umirovljenicima i dijeli ih ministrima kako oni više ne bi krali. Nebitno mu je što su zbog toga mnogi umirovljenici prisiljeni kopati po kontejnerima, jer mu je očito bitno samo da ministri prestanu krasti. Na žalost ova priča nije strip o Alan Fordu već je hrvatska realnost.

Što čine umirovljenici???

U najvećem dijelu glasaju za HDZ ( ne shvaćajući da time podržavaju daljnju pljačku i ponižavanje umirovljenika), osnovali su dvije stranke - jedna koalira s HDZ-om te od njih nemaju nikakve koristi. Dakle i sami umirovljenici u velikom broju podržavaju ovakvu politiku prema samima sebi.

Hrvatska nije zemlja za normalan život umirovljenika

Iz nabrojanih podataka je vidljivo kako hrvatska vlada vodi brigu o umirovljenicima u odnosu na ostale zemlje EU i ostale zemlje našeg okruženja koje nisu u EU.

Umirovljenici strpljivo čekaju zasluženu i obećanu pristojnu mirovinu, ali mnogi je nisu dočekali, a pod ovakvom vlašću je mnogi neće niti dočekati (u tu kategoriju ne ubrajam povlaštene mirovine koje su opet priča o drugačijim nepravdama).

Smatram da bi svaki umirovljenik prije izlaska na biralište trebao znati ove podatke, koji nisu ispolitizirani već su gole činjenice, kako bi mogao pravilno prosuditi kome treba, odnosno kome ne bi trebao dati glas - stoji u priopćenju kojega je medijima uputio predsjednik ŽO SDP-a Požeško-slavonske županije Mitar Obradović.

POŽEGA / METKOVIĆ - Vrijedni članovi udruge Alumni FTRR Zdravko Matičević i Blaž Arežina sudjelovali su u predstavljanju Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi i Akademskih vina Zlatne doline dana 9. kolovoza 2024. (petak) na Festivalu tradicije u Metkoviću koji se održavao uz Maraton lađa na Neretvi.

Manifestacija se odvijala u Gradskom parku u Metkoviću u poslijepodnevnim satima i Požeško-slavonska županija je imala 15 štandova na kojima su sudjelovali i ostali turistički djelatnici i proizvođači hrane. Tijekom prezentacije na štandu članovi udruge su u razgovoru sa posjetiteljima sajma prezentirali studije: Turizam, Enogastronomija, Računovodstvo, Elektroničko poslovanje i programsko inženjerstvo. Naglasak je bio dan na ključna područja osposobljavanja studenata za korištenje poslovnih modela i upravljanje poslovnim procesima u području marketinga, menadžmenta, računovodstva, financija, ljudskih resursa kao i ostalih potpornih ekonomskih aktivnosti u turističko-ugostiteljskim subjektima i subjektima iz djelatnosti povezanih s turizmom. Navedeno uključuje timski rad na kreiranju, marketingu i prodaji visokokvalitetnih turističkih usluga kroz kontinuiranu prilagodbu promjenama na turističkom tržištu uvažavajući principe održivog razvoja turističke destinacije. Alumniji su posjetiteljima sajma u Metkoviću naglasili i cilj studijskih programa koji je osposobiti studente za obavljanje operativnih poslova iz interdisciplinarnih područja povezanih s turizmom (poslovna analitika, informatika, gastronomija, komunikologija) s ciljem unapređenja zadovoljstva korisnika.

U degustacijskom dijelu programa predstavljeno je vino Rudina Vinum Academicum, kupaža pomno odabranih bijelih sorata, suho vino za svakodnevno ljetno uživanje i sljubljivanje s autohtonim jelima.

I ovoga vikenda provedene su pojačane mjere u prometu i ciljana akcija na alkohol i brzinu vozila  -

FOTO: Ilustracija

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Ciljana akcija usmjerena na utvrđivanje prisutnosti alkohola u organizmu vozača i prekoračenja dozvoljene brzine kretanja sudionika u prometu provodila se u noći sa subote na nedjelju.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 84 prekršaja, od čega izdvajamo šest prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i 60 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u petak 9. kolovoza 2024. oko 14 sati u Pleternici u Ulici kralja Zvonimira gdje su policijski službenici u prometu zatekli 46-godišnjeg vozača koji je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 1,49 promila upravljao mopedom. Također je utvrđeno da je za vrijeme vožnje nosio kacigu koja nije bila propisno pričvršćena.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja smješten je u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 2.110,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „AM“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Dogodio se jedan požarm na deponiji otpada u Požegi

FOTO: Ilustracija

U nedjelju 11. kolovoza 2024. oko 10.45 sati u Požegi u Ulici Prosićki put, na neutvrđeni način došlo je do požara na deponiju otpada te je izgorio razni otpad.

U požaru nije bilo materijalne štete.

Nakon prometne nesreće 87-godišnji vozač je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao, no ubrzo su ga pronašli policijski službenici i protiv njega slijedi prekršajni nalog 

FOTO: Ilustracija

U nedjelju 11. kolovoza 2024. oko 15.25 sati u mjestu Draga, 87-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, nije se kretao uz desni rub kolnika te je udario lijevim osvrtnim zrcalom u lijevo osvrtno zrcalo osobnog automobila kojim je upravljao 70-godišnji vozač, a koji se kretao iz suprotnog smjera.

Nakon prometne nesreće 87-godišnji vozač je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao, no ubrzo su ga pronašli policijski službenici i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Društvo agrarnih novinara Hrvatske poziva sve amatere i profesionalce da nominiraju svoje fotografije na izbor najboljih ruralnih fotografija RuralFoto 2024. Nagradni fond je 2.000 EUR.

Kad vidite fotografiju Motovuna, imate osjećaj da ste prošlo ljeto šetali tim uskim ulicama pitoresknog gradića u Istri? Možda Vas put nije vodio u Baranju, ali jako dobro znate kako izgleda cesta kroz najveće domaće vinograde na Banovom brdu. Sigurno ste do sada nebrojeno puta pogledali fotografiju i prepoznali mjesto iako tamo nikada niste kročili. Upravo je to moć fotografije, koje nam omogućavaju da prepoznamo i divimo se mjestima koja možda nikada nećemo osobno posjetiti.

Kako nam današnje tehnološko doba omogućava da putem fotografija nepoznatih autora putujemo svijetom, tako nam ostavlja mogućnost da najljepše prizore iz svog okruženja podijelimo s drugima. Stoga je izbor za najbolje ruralne fotografije RuralFoto 2024. idealna prilika da upoznamo Hrvatsku iz nove perspektive, da podijelimo s drugima najljepše kutke i trenutke koji su do sada bili skriveni od javnosti. Biramo najbolje ruralne fotografije u 2024.

Fotografije je moguće nominirati u jednu od četiriju kategorija, a one su: životinje, priroda, selo i proizvodnja hrane. Nominirana fotografija uz kratak opis i pripadajući hashtag izbora #RuralFoto + hashtag teme ( #životinje #priroda #selo #proizvodnja ) treba biti postavljena na KLUB, društvenu mrežu Agrokluba tijekom razdoblja nominacija do 23. rujna 2024. godine. 

Jedan sudionik može nominirati najviše jednu fotografiju po kategoriji, dakle ukupno četiri (4), a sudjelovati mogu korisnici iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Pravila RuralFoto izbora

Kako nominirati fotografije pogledajte tu: https://t.ly/bL21H , a ovogodišnje nominacije možete vidjeti ovdje: https://t.ly/VKzAh

Stručni žiri po završetku nominacija bira po 10 najboljih fotografija iz svake od kategorija, nakon čega sami sudionici izbora glasaju za pobjedničke fotke. Autori fotografija tako sami izabiru najbolje od najboljih.

Terminski plan:

• 21.06. otvaranje nominacija;
• 23.09. završetak nominacija;
• 26.09. stručni žiri donosi odluku o izboru 10 najboljih u 4 kategorije i proglašava najbolju fotografiju po izboru publike;
• 27.09. do 30.09. sudionici izbora glasaju za najbolje fotografije (između TOP 40);
• 04.10. proglašenje pobjednika, dodjela nagrada i izložba na konferenciji AgroRocks

POŽEGA / KVARNERSKI OTOCI - Planinari HPD Gojzerica Požega proteklih dana (8.-10.8.2024.), obišli su kontrolne točke Hrvatske planinarske obilaznice (KT HPO) na području Kvarnera. Nakon planiranog izleta na Triglav u Sloveniju, zbog jako loše vremenske prognoze odustali su od izleta. Kako im ne bi propao unaprijed dogovoreni termin, odlučili su se za promjenu destinacije te su umjesto slovenskih Alpa posjetili hrvatski Kvarner. Plan im je bio veoma optimističan, gdje su planirali popeti 5 vrhova na otocima Krku, Lošinju i Cresu te na kvarnerskom dijelu Istre. 

Prvi dan krenuli su iz Požege u ranim jutarnjim satima, u četvrtak 8. kolovoza, kako bi se popeli na Obzovu 569 mnv, najviši vrh otoka Krka. Do vrha su stigli nešto ranije od planiranog, tako da im je ostalo dovoljno vremena za spustiti se do Baške i požeškog odmarališta ''Valis Aurea''. Ondje su se kratko odmorili, popili piće i sreli neke poznate Požežane, a onda krenuli na trajekt za Cres. Stigavši u trajektnu luku Valbiska ukrcali su se na trajekt za Merag, a nakon silaska s trajekta nastavili do Osora. Osor je naselje smješteno na granici dvaju otoka: Cresa i Lošina, gdje se nalazi umjetno prokopani kanal koji ih razdvaja. Most koji povezuje otoke redovito se razdvaja, kako bi umjetnim kanalom prošle brodice koje žele skratiti put i uštedjeti vrijeme. U prošlosti Cres i Lošinj bili su jedan otok Apsyrtides ili Osorski otok, dok nije prokopan ovaj umjetni kanal. Iznad Osora nalazi se planinarski dom Sv. Gaudent na Osorščici, gdje su ''Gojzerice'' prenoćile zahvaljujući lokalnim planinarima. Stigavši do doma smjestili su se i večerali, a onda su krenuli na noćni pohod prema vrhu Sv. Mikul 557 mnv KT HPO te vrhu Televrin 588 mnv - najvišem vrhu otoka Lošinja. Ovaj izlet omogućio im je hodanje u noćnim uvjetima s naglavnom lampom i promatranje zvijezda, što ih je posebno razveselilo i dalo im dodatni elan. Nakon trosatnog uspona u noćnom ambijentu, vratili su se u smještaj kako bi se odmorili za sutrašnje napore. 

Drugi dan odmah nakon ustajanja krenuli su vozilom prema vrhu Sis 639 mnv, na otoku Cresu. Stigavši u njegovo podnožje krenuli su s veoma strmim usponom po uglavnom goloj stijeni grebena, koji je vodio do vrha. Stigavši do vrha napravili su pauzu za odmor i fotografiranja, a onda su se brzo spustili kako bi stigli na sljedeći trajekt koji je vozio s Cresa u Istru. Prešavši trajektom iz Porozine u Brestovu na istarskom poluotoku, nastavili su vozilom prema naselju Tuliševac iznad Lovrana. Ovdje je bila polazna točka za četvrti vrh na ovom pohodu, a to je bio Knezgrad 612 mnv na Učkoj.

Na vrh su se popeli po veoma teškim vremenskim uvjetima, izazvanim nesnosnom vrućinom. Kako ovakav uspon jako iscrpljuje organizam, rehabilitaciju su pronašli na plaži u obližnjoj Medveji. Nakon višesatnog kupanja i okrijepe u obližnjim trgovinama, nastavili su prema Labinu i njihovoj planinarskoj kući Skitača. Ova planinarska kuća nalazi se u istoimenom istarskom naselju, koje je podosta udaljeno od obale i pruža potreban mir za odmor umornih planinara. Nakon večere i druženja planinari su krenuli na spavanje u potkrovlje objekta, gdje se nalazio skupni smještaj.

Treći dan rano ujutro nakon doručka, spakirali su stvari i krenuli prema naselju Brseč. Odmah iznad naselja kreće staza na Sisol 835 mnv, najzahtjevniji vrh Učke i ovog trodnevnog pohoda.

Uspon je trajao više od tri sata po ekstremnoj vrućini, što je naše planinare tjeralo na veliku potrošnju vode i znoj. Sav uloženi trud, znoj i sva potrošena energija, bili su nadoknađeni zadovoljstvom po dolasku na vrh. Naši planinari na vrhu su dugo uživali, odmarali se i fotografirali, a onda su se relativno brzo spustili i završili s pohodom. Kako bi se ohladili i opustili mišiće nakon pet i pol satnog pohoda, stali su u Lovranu i okupali se na divljoj plaži. Predivno čisto more vratilo im je energiju i spralo sav znoj te ih vratilo u život. Nakon kupanja okrijepu su pronašli u obližnjem trgovačkom centru, a onda je slijedio povratak kući.

Vodič i organizator ovog izleta bio je Višeslav Turković, predsjednik društva i planinarski vodič.

Tijekom izleta ispenjano je svih 5 planiranih vrhova, zbog čega su bili zadovoljni i dodatno raspoloženi. Povratak je protekao u najboljem raspoloženju kao i ostatak izleta, uz minimalnu nervozu uslijed gužvi na cestama. U Požegu su stigli nešto prije ponoći, umorni ali i vidno zadovoljni!

Do iduće zgode i nezgode!

POŽEGA - U subotu 10. kolovoza 2024. godine, svečano je proslavljena svetkovina sv. Lovre, đakona i mučenika, zaštitnika Požeške biskupije i njezina Caritasa. Euharistijsko slavlje na otvorenom pokraj Svečeve crkve u Požegi predvodio je varaždinski biskup i predsjednik Hrvatskog Caritasa Bože Radoš, zajedno s požeškim biskupom Ivom Martinovićem, kanonicima požeškoga Stolnog kaptola, svećenicima grada Požege, bogoslovima i svećeničkim aspirantima, karitasovim volonterima, mladima te drugim vjernicima.

„Okupili smo se kako bismo sv. Lovri iskazali poštovanje, očitovali zahvalnost i zamolili da nam snagom svoga primjera i zagovora pomogne još dosljednije živjeti vjernost Bogu i Isusovoj Crkvi, svjedočiti je u sadašnjim životnim okolnostima, osobito svojim karitativnim suosjećajnim pristupom svakom čovjeku u potrebi. Svima vam zato radosno i od srca čestitam svetkovinu biskupijskog i Caritasova nebeskog Zaštitnika, sa željom da svjedočenje vjere na djelu u požeškoj mjesnoj Crkvi nikada ne oslabi, nego primjerom i zagovorom sv. Lovre bude sve snažnije!“, poručio je biskup Ivo te uputio riječ dobrodošlice predvoditelju slavlja Boži Radošu. 

Zahvaljujući biskupu Ivi na pozivu i pozdravu, biskup Bože je čestitao svetkovinu zaštitnika Požeške biskupije i njezina Caritasa biskupu i svim suradnicima svećenicima, potom vodstvu biskupijskog Caritasa, volonterima i svim nazočnim vjernicima. Pozivajući ih da upru pogled prema nebu progovorio je o fenomenu padajućih meteora koji se naziva „suze sv. Lovre“ kazao je: „Sinoć smo imali priliku vidjeti suze sv. Lovre. To želimo i danas vidjeti i doživjeti. Neki uspoređuju padajuće komete sa žeravicom roštilja na kojem je bio sv. Lovro mučenički ubijen. Sv. Ambrozije kaže da je veća žeravica bila u Lovrinu srcu nego na roštilju. Želimo da nas dotakne ta žeravica, neka dotakne svakoga od nas i zapali sve ono što nije zapaljeno ljubavlju u našem životu“, poručio je biskup Bože.

Nakon molitve vjernih predstavnici pojedinih župa Požeške biskupije odjeveni u narodne nošnje u prinosu darova donijeli su za siromahe različite životne potrepštine. Poslije popričesne molitve biskup Ivo je pozvao nazočne neka mu se pridruže zajedničkom molitvom za svoju mjesnu Crkvu, koju su zaključili poklikom gesla „Krist danas i vijeke, aleluja“. Potom je zahvalio predvoditelju slavlja i svim sudionicima te im poželio da se ugledaju u sv. Lovru koji nam pruža primjer snage i ljubavi prema Bogu i narodu. Nakon euharistijskog slavlja uslijedio je prigodni program Caritasa Požeške biskupije u obližnjoj Dvorani sv. Terezije.

Na Krk, točnije u Malinsku, stiže velika glazbena zvijezda. Ni manje ni više, u Lijepu Našu dolazi nam Daniele Vitale i spreman je napraviti tulum kakav ste malo puta doživjeli.

Smješten uz obalu s prekrasnim pogledom na more, Beach Bar Mul je idealno mjesto za bijeg od svakodnevnice i uživanje u ljetnim radostima. Ovaj popularni beach bar tijekom cijelog ljeta organizira nezaboravne beach partyje, privlačeći posjetitelje svojom opuštenom atmosferom, odličnim koktelima i glazbenim nastupima koji obogaćuju ljetne večeri.

17. kolovoza, s početkom u 16 sati, Beach Bar Mul s ponosom najavljuje poseban glazbeni događaj: nastup talentiranog talijanskog saksofonista Danielea Vitalea. Ovaj karizmatični glazbenik, poznat po svom jedinstvenom stilu i energičnim izvedbama, osvojio je srca publike diljem svijeta. Njegove interpretacije popularnih melodija, obogaćene virtuoznošću i strastvenom izvedbom, donose svjež i uzbudljiv zvuk koji oduševljava publiku svih uzrasta.

Daniele Vitale započeo je svoju glazbenu karijeru u Italiji, a ubrzo je postao prepoznatljiv na međunarodnoj sceni. Njegovi nastupi često su popraćeni entuzijastičnim reakcijama, zahvaljujući njegovoj sposobnosti da saksofonom stvori magičnu atmosferu. Njegov repertoar obuhvaća širok spektar glazbenih žanrova, od jazza do popa, čime svakom nastupu daje posebnu i neponovljivu notu.

Ne propustite priliku uživati u jedinstvenom glazbenom iskustvu uz zalazak sunca na Beach Baru Mul. Dođite i provedite nezaboravno poslijepodne uz zvuke saksofona DanieleaVitalea, opuštenu atmosferu i ljepotu morske obale.

I to nije sve, nekoliko dana ranije, 14. kolovoza, ovaj popularni bar slavi 25. rođendan i to uz L'amour Bend koji je poznat po tome da napravi sjajnu atmosferu.