DOLJANOVCI - Današnja najstarija stanovnica općine Kaptol Kristina Bilić, rođena Mautner rodila se 20. travnja 1920. godine u Kaptolu, od majke Ane i oca Jakoba u današnjoj Vinogradskoj ulici. Zadnjih 20 godina živi u Doljanovcima kod svoje kćerke Marice Čosić rođene 1941. godine. Baka Kristina živo se sjeća Kaptola između dva svjetska rata i za povijest ovoga mjesta njezina kazivanja djelatnicima Muzeja od velike su pomoći. Ovog puta s vama ćemo podijeliti njezina sjećanja koja se tiču kraja mjeseca travnja. Opisala nam je tako i đurđevsku procesiju koja je išla na blagdan sv. Jurja 23. travnja, a koja se održavala u ovoj župi jer u župnoj crkvi postoji pokrajni oltar ovom svecu a i crkva u kaptolačkom Starom gradu je posvećena njemu.

U procesiji su sudjelovali i župljani okolnih sela koji su u procesijama dolazili u Kaptol. Zatim vrlo brzo nakon ove procesije bila je već 25. travnja na sv. Marka procesija u polja, odnosno do kaptolačkog groblja gdje su se već nalazile njive. Prije toga Kaptolčani su imali procesiju i na Veliku subotu, a slijedila je do ljeta još i tijelovska procesija. Procesije je uvijek pratila "pleh muzika". Kao dijete Kristina je često za procesiju dobivala novu haljinu.

Baki Kristini želimo još puno sretnih godina.
izvor: Gradski muzej Požega

Amadea Mjertan, liječnica, Pleterničanka, trenutno živi i radi u Madridu. "Plačem, umiru mi pred očima" kaže doktorica a 24sata je objavio priču o njoj koju prenosimo u cijelosti:

 - Sva otpuštanja s odjela urezala su mi se u sjećanje. Ta sreća, pljesak, pa čak i suze… Ne bojim se zaraze, strah me da ne prenesem virus nekome tko je ugroženiji, kaže nam Amadea Mjertan (30). Dok Španjolska prolazi najteže trenutke, hrvatska liječnica sa španjolskim kolegama spašava živote. Amadea Mjertan (30) iz Pleternice došla je iz ljubavi i radi u Madridu. Radi u bolnici Hospital Universitario de la Princesa u središnjem Madridu. Lice joj je prekriveno maskom, a dugu plavu kosu podiže hladni vjetar na pustoj ulici.

Koronavirus je zašao u svaki kut Madrida, pretvorivši ga u žarište zaraze, kojom se inficiralo 190.000 ljudi diljem Španjolske. Premda bi se u svakom trenutku i sama mogla zaraziti, Amadea se osmjehuje.
– Nije me strah da bih se mogla ja zaraziti – kaže dok na trenutak spušta masku.
– Nego se bojim da bih nesvjesno mogla prenijeti virus nekoj ugroženijoj osobi, slabijeg imunološkog sustava.
Pomična staklena vrata naglo se otvaraju pa Amadea, specijalizant anesteziologije, ulazi u bolnicu. Hospital de la Princesa jedna je od najvećih bolnica u Madridu, nadležna za 323.000 stanovnika. Dvojica muškaraca zabrinutog izraza lica čekaju u predvorju.
Jedan nervozno priča na mobitel, a drugi nepomično sjedi.

‘Pratili smo Italiju, ali nismo znali da će ih i ovdje biti toliko’
Amadea, koja tri godine radi ondje, prolazi pored porte pa se zaustavlja pred liftom. Za samo nekoliko sekundi naći će se na prvoj crti bojišnice, gdje se u neumoljivoj utrci s vremenom odvija borba na život i smrt.
– Kada smo vidjeli što se događa u Kini i Italiji znali smo da će se i ovdje pojaviti pacijenti s koronavirusom. Prvi su počeli pristizati krajem veljače, u tom trenutku tek sporadično, pa smo se počeli educirati i pripremati protokole – priča Amadea.
– Ali nitko od nas nije imao dojam da bi se u tako kratkom vremenu mogli suočiti s ovako velikim brojem pacijenata – napominje.
U bolnici se nalaze 562 kreveta a već 30. ožujka pristiglo je 558 osoba zaraženih koronavirusom. S obzirom da je bilo i oko 100 pacijenata s drugim bolestima otpočelo je intenzivno traženje dodatnog prostora.
Sve prostorije izvan uporabe ili one za simulaciju prenamijenjene su za hospitalizaciju pacijenata. Kirurške aktivnosti, koje nisu bile hitne, obustavljene su. Bolnički kreveti preneseni su u kirurške sale.
– Glavna preokupacija bila nam je hoće li kapacitet to moći podnijeti, posebno na odjelu intenzivne njege i hoćemo li imati dovoljan broj respiratora. Bojali smo se za pacijente, osobni strah od zaraze ostao je u drugom planu – kaže Amadea.

Svaki peti zaraženi je zdravstveni radnik
Liftom se uspinje na 7. kat, a onda će se popeti i na 8. Ondje se nalazi njena jedinica intenzivnog liječenja. Osam sati je ujutro pa razgovara s doktorima koji izlaze iz noćnog dežurstva.
Komentiraju situaciju oko pacijenata. Amadea doznaje novosti vezane za 21 bolesnika ondje zbrinutog. Dobiva popis onih koje će danas obići. Ulazi u susjednu prostoriju pa oblači bijelo zaštitno odijelo. Na njegovoj prednjoj desnoj strani crvenim slovima piše„Amadea“. Navlači zatim plave gumene rukavice, pa učvršćuje prozirnu plastičnu masku za oči, sličnu ronilačkoj.
– U početku nam je stizalo 1.500 ovakvih odijela a trebalo nam ih je 2.000 – napominje pokazujući svoj ‘skafander’.
Nakon jednokratne upotrebe bacaju ih u smeće. Početni pritisak je malo splasnuo jer pristiže dodatni materijal. Vlasti Madrida prenamijenile su velesajam na sjeveru grada u improviziranu bolnicu pa je dio pacijenata tamo prevezen. Oni preostali u kritičnom stanju nalaze se na respiratorima i pod sedacijom. Poput zdravstvenih radnika i oni se suočavaju s novom bolešću za koje još uvijek nema cjepiva.
– Paniku i brigu više primjećujemo u razgovoru s njihovim obiteljima – objašnjava Amadea.
Obiteljima su zabranjene posjete pa se informiraju preko telefona dva do tri puta dnevno. S liječnicima se konzultiraju oko svih odluka vezanih za pacijente.
– Pacijentima kojima je bolje, koji se nalaze u procesu oporavka, najviše nedostaje kontakt s obiteljima. Nama, s obzirom na okolnosti, nedostaje pak bliži kontakt s oboljelima. Ulazimo u zaštitnim odijelima pa pacijent možda ne osjeća našu bliskost kao u normalnim okolnostima – priča Amadea nakon što je upravo obišla neke od njih.

Sreća, pljesak, suze…
Njena kolegica je pokrenula akciju kojom anonimni stanovnici Madrida pišu pisma podrške oboljelima te ih šalju u bolnicu. Pacijenti ih rado čitaju.
– To su emotivni trenuci koji im puno znače – naglašava.
Dok spašavaju živote zdravstveni radnici i sami obolijevaju. U Španjolskoj je svaka peta zaražena osoba zdravstveni radnik. U bolnici Hospital de la Princesa oboljelo je blizu 20 posto Amadeinih kolega.
– Svi su srećom imali lakšu kliničku sliku – kaže.

Jedan od njenih prvih kontakata sa zaraženom osobom nije bio s pacijentom nego kolegicom iz dežurstva. Nakon cijelog dana provedenog skupa, oko 22 sata, kolegici nije bilo dobro.
– Imala je temperaturu 39C. Nekoliko sati kasnije dijagnosticiran joj je koronavirus. U takvoj situaciji shvatite da ga je nemoguće izbjeći 100 posto – dodaje Amadea.
U početku su obolijevali zbog neadekvatnog zaštitnog materijala. U hitnoj službi pokrivali su se kabanicama i različitim improviziranim materijalima. Nezaštićeni su primali pacijente s drugim tegobama, da bi se ispostavilo da su ti pacijenti nosili koronavirus. Oboljela je i glasnogovornica bolnice Hospital de la Princesa, pa se trenutno nalazi doma u izolaciji.
U madridsku zračnu luku danima pristižu veliki zrakoplovi sa sanitarnim materijalom, no još uvijek se čekaju brzi testovi za dijagnosticiranje koronavirusa naručeni iz Kine i domaćih pogona. Vlada ih je najavila za kraj travnja, pa bi se tada i Amadea mogla testirati. Zdravstveni radnici koji ne pokazuju simptome imat će prednost pred ostalim stanovnicima. Za to vrijeme na 7. katu bolnice čuju se povici i pljesak. Jednog oporavljenog pacijenta upravo odvoze. Proveo je ondje dvadeset dana i svi su znali njegovu osobnu priču. Amadea i kolege poredali su se na hodniku te mu plješću dok stariji muškarac u kolicima prolazi između njih.
– Sva otpuštanja s odjela urezala su mi se u sjećanje. Ta sreća, pljesak, pa čak i suze… – govori Amadea obuzeta emocijama.
No nisu svi sreće kao pacijent koji je upravo izašao pored neoklasičnih betonskih stupova na dugu ulicu Diego de León. U Madridu je preminulo 7.000 osoba od ukupno 20.000 žrtava u Španjolskoj, što ga čini najpogođenijim dijelom zemlje.
Neki životi ugasili su se i pred Amadeinim plavim očima.
– Nažalost… –  kaže.
– Pacijent kada dođe na intenzivnu njegu nalazi se u situaciji u kojoj je smrtnost visoka. U našoj bolnici je oko 8 posto što je jedna do najnižih stopa u Madridu. Neki su preminuli uslijed komplikacija, ili problema vezanih za svoje bivše bolesti. To su nažalost neizbježni trenuci koji nas pogađaju – dodaje.
Već je 17 sati i kraj radnog vremena. Dok se Amadea sprema za odlazak doma pored nje prolazi glavna medicinska sestra te ju ohrabruje smiješkom i povikom „Guapa“ (zgodna). Premda je posao u bolnici završio nije lako izbrisati iz sjećanja još jedan teški dan.
– Ima dana kada to podnosim bolje, ali bilo je dana kada sam izašla iz bolnice u suzama. Puno mi pomaže što između nas, napose liječnika i specijalizanata, postoji timski rad. Odluke uvijek donosimo zajedno pa nitko od nas ne osjeća pojedinačni teret –  kaže.
Pomažu joj i razgovori s prijateljima i suprugom Španjolcem, zbog kojeg je prije nekoliko godina i napustila Hrvatsku. Smatra da je potrebno mentalno se odmaknuti od svega nakon što izađe na ulicu, kroz staklena vrata na kojima piše „Salud (zdravlje) Madrid“.
– Kada se ne bi moglo odmaknuti barem u nekoj mjeri, ovo bi se jako teško podnosilo – dodaje.
No kada se prvi sumrak nadvije nad Španjolskom, a njene ulice utonu u tišinu, milijuni stanovnika izlaze na balkone i prozore zahvaliti hrabrim ljudima poput Amadee. Gromoglasni pljesak odjekuje gradovima i selima. Vozači autobusa trube, a policijska automobili s upaljenim rotirnim svjetlima odaju im počast.
– Niste sami – piše na transparentu obješenom na vatrogasnim kolima ispred bolnice na drugom dijelu grada.
Svake večeri u 20 sati, već duže od mjesec dana, iz ljudi izlazi ono najbolje. Solidariziraju se s onima koji ih štite.
– Nikada neću zaboravit prvi dan kada sam to doživjela. Bio je to posebno emotivan trenutak – naglašava Amadea.
– Izašla sam iz dežurstva potpuno umorna, plakala sam, bilo mi je teško. A onda su mi taj pljesak i zahvala pacijenata dali snage da nastavim – kaže.
U posljednja dva dana otpušteno je 60 pacijenata iz njene bolnice. Broj oporavljenih u Španjolskoj popeo se na 73.000, što je oko 60 posto ukupno oboljelih osoba. To ulijeva optimizam i na odjel intenzivnog liječenja gdje je Amadea jedini strani zdravstveni radnik, uz dva doktora sa španjolskog govornog područja, iz Venezuele i Ekvadora. Pred njima je još puno posla budući da je Španjolska zemlja s najviše oboljelih nakon SAD-a.
– Niti puno stručnije osobe od mene ne mogu dati procjenu što će biti u nadolazećim danima. Svi se nadamo da će ove mjere i karantena u kojoj živimo duže od mjesec dana uroditi plodom – kaže Amadea dodavši kako je u njenoj bolnici pao broj hospitaliziranih pacijenata. Sada ih je ondje 250.
Jedino se nije značajno smanjio broj pacijenata na intenzivnom liječenju.
– Nekim hospitaliziranim pacijentima se stanje pogoršava pa ih šalju ovdje, dok se onima postojećima produžuje boravak na dodatnih 10 do 20 dana. Nadamo se da će se i to početi smanjivati – naglašava. Amadeu do tada čekaju naporni dani.
Premda zaokupljena vlastitom situacijom često misli na Hrvatsku i svoje rodno mjesto Pleternicu, udaljenu 14 kilometara od Požege, u Slavoniji. Misli na pacijente, na one koji strahuju, na svoje prijatelje i obitelj.
– Svima bih poručila da budu hrabri, da ostanu doma sve dok se to od njih traži, jer je to jedini način da se ne dogodi situacija koja se dogodila ovdje“, kaže. „Zamolila bih i da se ne stigmatizira pacijente oboljele od koronavirusa jer je to respiratorna bolest koja nas sve može zahvatiti.
Dok se 47 milijuna stanovnika nalazi zaključano u stanovima, a granice Španjolske ostaju zatvorene, Amadea sjeda u plavi gradski autobus. Kratko će se odmoriti doma, pa ujutro njime vratiti u bolnicu.
Hvala svima koji misle na mene i onima koji me se ponekad sjete – kaže mahnuvši rukom u znak pozdrava iz praznog autobusa.
Pusta duga avenija ostala je iza nje.
Čula su se samo ambulantna kola dok je neumorna kišica satima rominjala gradom željnim sunca.

Izvor: 24sata

Zbog aktualne epidemiološke situacije uzrokovane korona virusom, a prema preporukama javnozdravstvenih tijela, HEP - Operator distribucijskog sustava je organizaciju rada prilagodio novonastalim okolnostima. Kako bi se izbjegao ulazak djelatnika u zatvorene prostore (kuće i stanove) radi očitavanja brojila i minimizirao rizik od osobnog fizičkog kontakta, HEP Operator distribucijskog sustava Elektra Požega poziva korisnike električne energije kategorije kućanstvo u sljedećim naseljima:

Bratuljevci, Brđani, Gornji Vrhovci, Lučinci, Milanovac, Oljasi, Ozdakovci, Perenci, Poljanska, Smoljanovci, Boričevci, Deževci, Pavlovci, Vilić Selo, Žigerovci, Biškupci, Doljanci, Kantrovci, Stražeman, Toranj, Amatovci, Crljenci, Čečavac, Čečavački Vučjak, Jeminovac, Kamenska, Kamenski Vučjak, Koprivna, Kruševo, Kujnik, Markovac, Mijači, Milivojevci, Nježić, Novo Zvečevo, Orljavac, Pasikovci, Podsreće, Rasna, Sažije, Sloboština, Striježevica, Šnjegavić, Zvečevo, Lakušija, Novoselci, Trapari, Vesela, Viškovci, Vidovci, Dervišaga, Kuzmica, Srednje Selo, Blacko i grad Pleternica, da očitaju stanje brojila i dostave ga na jedan od sljedećih načina:

- Aplikacija Moja mreža (na web stranici HEP ODS-a)
- Govorni automat 0800 0555
- Info telefon 0800 300 421
- Telefon nadležnog distribucijskog područja 034/ 230 238, 034/230 237

Molimo samo potrošače iz navedenih naselja za dostavu očitanja. Rok za dostavu očitanja navedenim kanalima je 30.04.2020. U slučaju nemogućnosti dostave očitanja stanja brojila, operator sustava će procijeniti potrošnju.

Požeški biskup Antun Škvorčević uputio je 20. travnja 2020. zamolbu dr. Davoru Božinoviću, načelniku Stožera civilne zaštite RH, potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova da Stožer civilne zaštite RH dokine mjeru obustave vjerskih okupljanja za katoličke župe na području Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. Biskup je u molbi napisao:

»Želio bih Vam iskazati zahvalnost za sve ono što ste zajedno s drugim članovima Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske do sada učinili u nastojanju oko očuvanja hrvatskih građana od zaraze koronavirusom. Odlukom o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događaja od 19. ožujka 2020. obuhvatili ste i vjerske zajednice te u njezinoj točki III. tražite i obustavu vjerskih okupljanja. Navedena mjera stavila je u težak položaj katoličke vjernike, kojima je za duhovni život bitno sudjelovanje na euharistijskom slavlju, primanje svete pričesti i drugih sakramenata. Nije mali broj onih koji smatraju da potrebe njihova duhovnog života ne bi smjele biti ispod 16 nabrojenih potreba u točki III. spomenute Odluke, izuzetih od zabrane okupljanja. U Požeškoj biskupiji koja se prostire na području šest županija, Požeško-slavonska županija od početka pandemije do danas ima samo 3 zaražene osobe koronavirusom a Virovitičko-podravska 2, odnosno 4, ako se računa po sustavu središnje baze podataka. U petak, 17. travnja 2020. primarius Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gostovao je u središnjem Dnevniku HRT-a te je među ostalim kazao kako se u Stožeru razgovara o tome da postoji nekoliko županija koje imaju jako dobru epidemiološku situaciju, spomenuvši Požeško-slavonsku županiju, koja ima najnižu incidenciju te Virovitičko-podravsku županiju. Istaknuo je kako „Postoji mogućnost da se kod njih nešto više mjera olabavi, odnosno relaksira s obzirom da imaju odličnu epidemiološku situaciju.“

Ovime Vas na temelju toga molim da Nacionalni stožer civilne zaštite u okviru trenutačnog popuštanja epidemioloških mjera što prije donese odluku o dokidanju mjere obustave vjerskih okupljanja za katoličke župe na području Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije u Požeškoj biskupiji, uz obdržavanje Preporuke za postupanje vezano uz pojavu COVID-19 bolesti uzrokovane novim koronavirusom i vjerska slavlja i druga vjerska okupljanja, koje je izdao Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 11. ožujka 2020. Zahvaljujem Vam za razumijevanje, sa željom  da i dalje uspješno vodite Stožer civilne zaštite«, piše u molbi biskup Škvorčević.

PRIGODNE POŠTANSKE MARKE IZ SERIJE „ZNAMENITI HRVATI“  -

ZAGREB – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 22. travnja nove prigodne poštanske marke iz serije „Znameniti Hrvati“. Motivi prikazani na poštanskim markama su Ivan Krstitelj Rabljanin, Lelja Dobronić, grof Janko Drašković. Autor marke je Duje Šegvić, dizajner iz Splita. Nominalna vrijednost maraka označena je slovnom oznakom „A“ što odgovara iznosima poštarina za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu.  Marke su izdane u arcima od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Ovo je izdanje realizirano u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla u Zagrebu (Ivan Krstitelj Rabljanin), Maticom hrvatskom, u čijem je vlasništvu umjetnina Vlahe Bukovca iz 1893. (portret grofa Janka Draškovića) te Zagrebačkom nadbiskupijom, Nadbiskupskim duhovnim stolom (fotografija Lelje Dobronić, Nadbiskupski arhiv u Zagrebu, Ostavština Lelje Dobronić).

Ivan Krstitelj Rabljanin

Ivan Krstitelj Rabljanin rođen je u Rabu oko 1470. Kao ljevač topova i zvona primljen je 1505. u službu Dubrovačke Republike, gdje je bio glavni majstor do kraja života 1540. Od Maloga vijeća dobio je stan i radionicu u Revelinu, a 1509. primljen je u trgovačku Bratovštinu sv. Antuna te postao građaninom Dubrovnika. Bio je vješt ljevač i istančan dekorater, koristio se širokim rasponom renesansnih ukrasa kojima je znao pridonijeti profinjenoj vitkoći svojih djela. Bavio se i različitim trgovačkim i pomorsko-trgovačkim poslovima.

Lelja Dobronić

Velika i znamenita, onoliko koliko je bila samozatajna i nesebična: ako se za nekoga može reći da je iznova sagradio stari Zagreb, temeljeći ga na dubokoj i duboko provjerenoj povijesti, bila je to povjesničarka umjetnosti i povjesničarka Lelja Dobronić (1920. – 2006.). Uz znanost i umjetnost Lelja Dobronić sa strašću je voljela prirodu. Bila je posvećena planinama, bistrom zraku, napornim usponima, radosti vrhunaca i dalekih vidika. Kao da su njezin unutrašnji i izvanjski svijet živjeli u razmjeni metafora.

Grof Janko Drašković

Grof Janko Drašković (Zagreb, 1770. – Radkersburg, 1856.) bio je hrvatski preporoditelj i političar. Bio je vrlo obrazovan i poliglot. Njegovo najvažnije djelo, Disertatia iliti razgovor (Karlovac, 1832.), prva je politička brošura na hrvatskom jeziku, na štokavskom narječju. U njoj je prvi iznio cjelovit politički, društveni, kulturni i gospodarski program postupne preobrazbe hrvatskog društva po engleskom i mađarskom uzoru.

U ponedjeljak 20. travnja 2020. oko 15.40 sati u Požegi u Zrinskoj ulici ispred trgovine, 70-godišnjak je pod vidnim utjecajem alkohola (odbio alkotest) vikao i galamio, a prilikom postupanja vrijeđao policijske službenike. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 70-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz čl. 13. (vika, tuča i galama) i čl. 17. (omalovažavanje policijskih službenika) iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Prilikom kontrole prometa omalovažavao policijskog službenika

U ponedjeljak 20. travnja 2020. oko 18.20 sati u mjestu Oblakovac, prilikom kontrole prometa 29-godišnjak je omalovažavao policijskog službenika i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

U ponedjeljak 20. travnja 2020. u ranim jutarnjim satima u mjestu Velika, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u radni stroj u vlasništvu trgovačkog društva iz Koprivnice i otuđio gorivo. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

POŽEGA - U vrijeme donošenja odluka o brojnim ograničenjima, veseli kad se povuče jedna od odluka ograničenja i životne radosti dolaze ponovno. Odluka koju je danas poslije podne donio Stožer CZ Požeško-slavonske županije svakako najviše je obradovala ribiče. Temeljem suglasnosti  Stožera CZ RH odobren je rekreativni ribolov na ribolovnim vodama Požeško-slavonske županije, a na osnovu toga Stožer CZ županije potvrdio je Odluku. Ribolov se može odvijati isključivo pojedinačno, bez druženja, većeg okupljanja, paljenja vatre,pripremi hrane uz vodu i u objektima ribičkih društava. Jedan ribolovac može koristiti samo jedno ribolovno mjesto uz vodu. Osobama kojima je izrečena mjera samoizolacije zabranjen je dolazak na ribnjake i ribolovne vode.

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) objavila je sveobuhvatan godišnji pregled klime koji sadrži dubok uvid u stanje naše klime u 2019. kako bi se stvorila prijeko potrebna dugoročna slika o tome kako se ona mijenja

Ključni nalazi: 2019. godina bila je najtoplija u Europi, 11 od 12 najtoplijih godina dogodilo se od 2000. godine, tri razdoblja izuzetno toplog vremena dogodila su se u veljači, lipnju i srpnju, što je dovelo do rekordno visokih temperatura. Dugoročni prikaz pokazuje jasan trend zagrijavanja tijekom posljednja četiri desetljeća, jedan od najvlažnijih studenih donio je količine oborina čak četiri puta više od normalne količine u Zapadnoj Europi, europski Arktik relativno je hladniji nego posljednjih godina, ali ljetni toplinski val uzrokuje rekordno topljenje leda na Grenlandu, staklenički plinovi i dalje rastu

Izvještaj, koje ove godine pruža dodatnu razinu detalja o izvorima i vremenskom rasponu podataka, potvrđuje da je 2019. godina bila najtoplija u Europi. Topli uvjeti i ljetni toplinski valovi doprinijeli su sušama u srednjoj Europi, dok su se obilne kiše javljale u zapadnoj i južnoj Europi krajem godine. Unatoč tome, ukupna količina kiše bila je blizu prosjeka za cijelu godinu na cijelom kontinentu.

Klimatski pokazatelji na globalnoj razini ukazuju da je posljednji petogodišnji prosjek 1,1°C viši od predindustrijske ere, a u cijeloj Europi gotovo 2,0°C viši od druge polovice 19. stoljeća. Cilj Pariškog sporazuma iz 2015. godine, koji je ratificiralo 188 zemalja, je zadržati porast globalne prosječne temperature na znatno ispod 2,0°C više od predindustrijske razine i uložiti zajedničke napore da se povećanje ograniči do 1,5° C.

Zbog toga je godišnje izvješće o Stanju klime u Europi važno mjerilo za donositelje odluka i industrije diljem Europe za planiranje mjera protiv učinaka klimatskih promjena. Neki ključni pokazatelji klime u izvješću pokazuju kako se klima mijenja i na europskoj i na globalnoj razini te daju uvid u njen dugoročni razvoj. Slobodno dostupni, visokokvalitetni podaci nude detaljno znanje koje mogu koristiti sve vrste sektora, uključujući poljoprivredu, zdravstvo, osiguranje, zdravstvo, sigurnost, turizam i planiranje gradova i država.

Podaci iz 2019. godine pokazuju kontinuirani trend zagrijavanja

Stanje klime u Europi 2019. potvrđuje kako temperature u cijeloj Europi i dalje pokazuju jasan trend zagrijavanja. Od 2000. godine dogodilo se jedanaest od 12 najtoplijih godina.  Najtopliju zabilježenu godinu u Europi 2019. prate 2014., 2015. i 2018. Dodatno, sva su godišnja doba bila toplija od prosjeka, a ljeto je bilo četvrto najtoplije od 1979. U nekim dijelovima Europe ljetne su temperature čak 3 do 4 stupnjeve više od uobičajenih. Intenzivni toplinski valovi u lipnju i srpnju doveli su i do rekordnih temperatura u nekim europskim zemljama, uključujući Francusku i Njemačku.

Osim toga, ljetne suše utjecale su na vegetacijski pokrov u mnogim dijelovima kontinenta, iako se u dijelovima zapadne Europe vegetacijski pokrivač vratio u normalu do jeseni, ali su ih krajem godine pogodile obilne kiše.

Na europskom Arktiku temperature su bile ispod maksimuma posljednjih godina. U 2019. godini temperatura zraka u ovoj regiji bila je 0,9°C viša od prosjeka. Unatoč tome što su ljeti temperature bile bliske prosječnim, kratki toplinski val koji je pogodio kontinentalnu Europu krajem srpnja, pomaknuo se prema sjeveru uzrokujući rušenje svih vremenskih rekorda temperature u sjevernoj Skandinaviji i doprinio rekordnom topljenju površinskog leda na Grenlandu.

Povećavaju se koncentracije stakleničkih plinova

U 2019. godini koncentracije ugljičnog dioksida (CO₂) i metana (CH₄) nastavile su se povećavati, kaže izvješće Stanje klime u Europi 2019. godine. Globalni neto tokovi stakleničkih plinova poput ugljičnog dioksida, metana i dušičnog dioksida slijede stalni uzlazni trend, obrazac uspostavljen tijekom posljednjih desetljeća. Znanstvenici kažu da je moguće pronaći koncentracije visoke poput onih 2019. godine jedino vraćajući se unatrag milijunima godina u povijest.

Broj sunčanih sati je najviši od 1980-tih

U 2019. godini zabilježen je najveći broj sunčanih sati iznad prethodne rekordne 2015. godine, uspoređujući podatke od 1983. godine, iako je bilo određenih regionalnih varijacija. Ovo naglašava jasan uzlazni trend sunčanih sati tijekom posljednjih 40 godina na cijelom kontinentu. Ova količina sunčevih sati bila je prisutna tijekom cijele godine, a oblačnost je bila ispod prosjeka tijekom prvih šest mjeseci. Područja s iznadprosječnom količinom sunčevih sati bila su Španjolska, dijelovi Francuske, središnja Europa i veći dio istočne Europe.

Za realizaciju zahtjeva potrebno je prethodno dogovoriti termin dolaska u policijsku upravu, odnosno policijsku postaju

Od danas se na mjestima obavljanja upravnih poslova u policijskim upravama i policijskim postajama mogu se realizirati određeni poslovi prijave i odjave prebivališta i boravišta građana u Republici Hrvatskoj, uz prethodni dogovor oko termina dolaska.

Novi izuzeci od opće obustave obavljanja poslova prijave i odjave prebivališta i boravišta su:

• prijava prebivališta osoba koje su stekle hrvatsko državljanstvo, a prethodno su imale reguliran status stranca odnosno nalaze se na području Republike Hrvatske,  
• prijava prebivališta hrvatskih državljana koji su uselili u Republiku Hrvatsku počevši od 25.2.2020. godine i nadalje,
• prijava prebivališta novorođenčadi,
• prijava prebivališta supružnika koji nakon sklapanja braka živi kod drugog supružnika, ukoliko je brak sklopljen za vrijeme trajanja epidemije,
• produženje boravišta osoba kojima je istekla ili istječe prijava boravišta na godinu dana, a žele boravište produžiti još godinu dana u istom mjestu i adresi,
• produženje boravišta osoba kojima je istekla ili istječe prijava boravišta, a koje ispunjavaju uvjete za prijavu boravišta duže od dvije godine u istom mjestu i adresi (članak 4. stavak 4. Zakona o prebivalištu).

U ostalim slučajevima, ukoliko je zahtjev žuran i nužan za ostvarivanje nekog prava, građani se mogu obratiti upravnim poslovima nadležne policijske uprave odnosno policijske postaje koja će odlučiti o opravdanosti zahtjeva.

Ne zaboravite da za realizaciju svog zahtjeva treba imati ugovoren termin dolaska.

Brojevi telefona za ugovaranje termina i dodatna pitanja:

SJEDIŠTE POLICIJSKE UPRAVE U POŽEGI
Prijave prebivališta i boravišta: 034/254-104

POLICIJSKA POSTAJA PAKRAC
Prijave prebivališta i boravišta: 034/454-621