
Alen
Ratarenje i proizvodnja bučinog ulja bit će naša budućnost
RAZGOVOR S POVODOM: Osnivač i donedavni vlasnik tvrtke Grbić d.o.o., dipl. inž. Ivan Grbić povodom obilježavanja 25 godina rada ove požeške poljoprivredne tvrtke -
Ovih dana požeška tvrtka Grbić d.o.o. obilježava 25 godina rada i postojanja, svih ovih godina u poljoprivrednoj proizvodnji, ratarenju, ali zadnjih godina u preradi poljoprivrednih proizvoda i proizvodnji finalnih proizvoda. Danas je to i tvrtka koja značajno izvozi u 10 europskih zemalja, ali i SAD i Japan. O četvrt stoljeća rada porazgovarali smo s dipl. inženjerom, agronomom Ivanom Grbićem, osnivačem tvrtke, dosadašnjim vlasnikom, koji je u 70. godini života upravljanje tvrtkom i biznisom prepustio svojoj kćerki Nives Lovrić.
Tvrtka Grbić osnovana je burne 91. godine, što vas je vodilo tome?
- Ja sam seljačko dijete, dosta proputovao po svijetu i negdje u meni je tinjalo da bi htio biti farmer. U mojem dotadašnjem radu u kombinatu Kutjevo, Poljoopskrbi zagrebačkoj, Ledu zagrebačkom, imao sam sreću pa sam puno putovao, prošao dosta svijeta, bio na četiri kontinenta i dojmilo me se ratarenje i farme od SAD-a, Kanade pa čak i Zimbabwea. Puno ljudi ima krivu percepciju, ja sam do duše bio neposredno poslije te njihove revolucije osamdesetih godina kad su još bile uredne i dobro organizirane farme u Zimbabweu koje su vodili uglavnom Englezi. Može biti da je i to potaklo tu želju da radim u poljoprivredi, uostalom i agronom sam i čim se ukazala šansa tih devedesetih godina, osnivanjem ove današnje Republike Hrvatske. I iskoristio sam prigodu i otvorio pekaru a išao sam sa jednom vizijom, da se kruh mora uvijek jesti. Imao sam tada što vlastite zemlje, što od roditelja, što od roditelja supruge, negdje oko 40 hektara što sam smatrao da je za jedan mirniji posao dosta. Nije to dugo trajalo ta moja nekakva vizija i idila, jer dotadašnji društveni sektor u kombinatu Kutjevo i ostalim kombinatima po Hrvatskoj počeo se narušavati. Prije svega ta suradnja sa selom koja je rezultirala da je selo ostalo bez nekakvih vođa, bez stručnog kadra.
Tada je nastupila prekretnica i širenje u poslu?
- To je bio period kada sam donio odluku da sa tadašnje lokacije Grbić d.o.o. u obiteljskoj kući gdje je pekara u Ulici hrvatskih branitelja ne mogu više voditi posao i ovdje na današnjoj lokaciji, na izlazu iz Požege u Mlinskoj ulici, bilo je 5.700 kvadrata vlastite zemlje gdje sam uspio ishodit dozvole da mogu podignut sušare, silose, skladišne kapacitete. Prihvatio sam se organizacije kooperanata na ratarskim proizvodima. U to vrijeme naša koncepcija je bila da povećamo ratarske površine tako da sam 1995. godine uspio, što kupit, što uzet u zakup državne zemlje negdje oko 200 hektara, to je područje Treštanovaca na kojima sam uspješno organizirao sjemenske proizvodnje. Suradnju smo proširili na institute, od Osječkog instituta, zatim profesor dr. sc. Bede je osnovao Agrogenetik, Institut poljoprivrednog fakulteta Zagreb i nešto se počelo radit i sa stranim tvrtkama. Između ostalog tu je bio i Reifeisen agro koji su se održali do danas. Nakon 16 godina tog zakupa praktički preko noći ostali smo bez 200 hektara zemlje. Mi smo tu podigli silose za nekih 3.000 tona skladišnog prostora, što je za nekakvih tisuću hektara koliko smo opsluživali kooperanata. Uz dobru organizaciju silosa, punjena i pražnjena bilo bi to dosta. Kad smo ostali bez tih 200 hektara državnog zemljišta, ostali smo na nekakvih 70 hektara, u to vrijeme vlastitih površina. Trebalo je tražiti novo rješenje, jer mi smo tada imali osam John deere traktora, imali smo dva John deere kombajna, i imali smo relativno veliki broj uposlenih, negdje 15 ljudi. Na tom sjemenarstvu imali smo doradu sjemena, zapravo imamo još i danas, no to nije zadovoljilo Ministarstvo poljoprivrede, odnosno nije zadovoljilo lokalnu samoupravu da nam dozvoli da zadržimo tu zemlju.
Kako ste nastavili dalje, sada bez zemlje koju ste obrađivali?
- To se vrtjelo negdje oko 2000. godine, mi smo u tom periodu krenuli u proizvodnju buče, pala je odluka da je to kultura koja je u našem kraju bila zastupljena nekad. Imamo i pisane podatke da je Požeština nekada imala pet uljara, to su podaci od Ivana Vrgoča iz Sesveta koji je između ostalog imao uljaru, ta je uljara bila locirana u Latinovcu. Bio je jedan od naprednijih seljaka, bio je i saborski zastupnik tamo između dva rata. Ja se još dobro sjećam da je jedna uljara radila u Vetovu i da se to crno ulje držalo pod ključem. Tako ostalo mi je to u sjećanju kao što su potvrdili i ovi zapisi do kojih smo mi zahvaljujući njegovom unuku uspjeli doći. Bučino ulje smo dvije godine radili iz usluge u uljarama na području Varaždinske i Međimurske županije. Pala je odluka da se ta proizvodnja mora potpuno zaokružit. Među prvima išli smo na uljaru i u toj uljari proizvoditi izrazito visoku kvalitetu bučinog ulja. Tako smo prvi krenuli sa djevičanskim bučinim uljem koje smo kasnije morali preimenovat u Premium ulje jer djevičansko bučinovo ulje nije bilo registrirano pod takvim nazivom. Iz godine u godinu je rasla ta proizvodnja, to je sad praktički 16 godina od kad smo počeli. Da ne idem u detalje, ali bilo je od izrazito dobrih i izrazito loših godina, no prosjek proizvodnje kreće se od 1.000 kilogram sirove bučine koštice po hektaru, no imamo primjera gdje se postizalo 2.000 i 2.500 tisuće kg bučinih koštica po hektaru. Visoku kvalitetu smo zadržali i dalje i danas radimo premium ulje koje čini 30% u našoj proizvodnji. To je ulje koje je dobilo i certifikat HACAP kvalitete, HALAL kvalitetu i nadamo se uskoro da ćemo dobiti i košer kvalitetu. Pod nazivom bučino ulje prodajemo 35% proizvodnje a 35% pod nazivom miješano bučino ulje.
Kolika je sada ta proizvodnja bučinog ulja?
- Današnji nivo proizvodnje prelazi gotovo 40 tisuća litara, isključivo pakovanog u mala pakovanja u našoj uljari, gdje smo se opremili jednom malom linijom za punjenje. U nizu je dalje jedna čepilica, pa onda stroj za etiketiranje. Taj dio nabavili smo uz pomoć europskih sredstava, 150 tisuća eura koje smo uspjeli dobit od Europe. Danas, nakon 10 godina rada te prve uljare išli smo na obnovu i rekonstrukciju pogona za proizvodnju ulja, tako da je došla nova preša i od dosadašnjih 18 kila u punjenju sad smo na 30 kila u punjenju. Povećali smo radni pritisak tih strojeva, pa imamo nešto bolje iskorištenje nego što je to bila situacija do sada. Nama proizvodnja ulja čini već značajan dio tvrtke Grbić d.o.o. i nadamo se da će iz dana u dan sve značajnije mjesto bit upravo u tom djelu. Naša intencija i djelomično smo u tom i uspjeli, da to visoko kvalitetno ulje plasiramo van granica Hrvatske, mi smo dosad naše ulje uspjeli izvesti, ne još zadovoljavajuće količine, ali negdje desetak država unutar Europe te u SAD i Japan.
Naša proizvodnja buče je u prošloj godini bila na 308 hektara s kooperantima. Pomaknuli smo se prema istoku države zbog kvalitete zemljišta. Proizvodnju buče nije lako organizirat u lošim godinama, ali tla koja ima naš istok sve do Vukovara puno lakše podnose ekstreme, bilo sušne godine ili kišne godine. U istoj takvoj godini na području okolice Vinkovaca i Vukovara postižemo znatno bolje rezultate i do 50% u odnosu na polja Požeštine. Zadržali smo te kooperante, moram naglasiti da nikad nismo bili u blokadi i da smo gotovo u sto postotnom obimu te proizvodnje uspjeli isplatit otkupljene proizvode do Božića u tijeku iste proizvodne godine.
Gdje je sutra tvrtka Grbić i kakva je sudbina naše poljoprivrede?
- Naše sutra po svemu sudeći, ako u ova luda vremena, kakva su danas, uspijemo opstati u poljoprivredi. Kad se osvrnemo da smo imali sreću pa se nismo nasukali na Agrokor , ne znači da se sutra neće pojavit novi Agrokor, da nećemo i mi ući u takvo jedno vrzino kolo. Iako smo sve već ugovorili da idemo na njihove police, odustali smo kada je došao ugovor po kojemu njima ide 52% a nama ostaje 48%, pa smo tada na sreću odustali. Mislim da će proizvodnja bučinog ulja zauzimati sve značajnije mjesto i da ćemo dalje poradit na podizanju kvalitete tog bučinog ulja. Evo sad smo u prošlih dva tjedna išli u novu investiciju i kupili smo jedan stroj za parno prešanje bučine koštice, mislimo da je to još jedna stepenica više u kvaliteti bučinog ulja. Predstoje nam nove investicije, nova obrada tržišta i sve ćemo usmjeriti u tom pravcu. Normalno mi danas obrađujemo negdje 200 hektara, što vlastitog, što u zakupu, nažalost uglavnom u privatnim zakupima zemljišta. Da je naše sutra još uvijek svaštarenje jer dok sam ja još u snazi i još mogu u tom dijelu pomoći, držimo jednu farmu u idealnim uvjetima, crne slavonske svinje, držimo na toj farmi nešto ovaca, preko 200 plotkinja i nećemo ni to zanemarit upravo iz tog razloga nesigurnosti i stresova, koji se dešavaju i koji će se dešavati na hrvatskom tržištu.
Mi danas u Požeštini imamo privatnika koji rade 3 ili 4 tisuće hektara, imamo privatnika koji rade uslugu na tako velikim površinama i imamo ljudi koji rade 300 ili 400 hektara. Na svakakvih načina su uspjeli doći do tih hektara, pa i da su u jednoj obitelji dva sina i otac, a svaki sin fiktivno ima jedno gospodarstvo. Tako su išli na te natječaje pa su dobili značajne površine zemlje. Takvi veći sigurno će ostati ratari u 90% slučajeva, jer kod tih većih nedostaje stručni kadar. Tu jesu nekakve poljoprivredne škole, dali trogodišnje ili četverogodišnje, ali za jednu konkurentnu i visoko produktivnu proizvodnju i nalaženje novih ideja i novih proizvodnji, treba ipak nešto više. Mislim da dobar dio ljudi sa sela što se sad i potvrdilo, bi bilo dobro da ostane na selu, ali neće ostat, da radi negdje u industriji. Svi smo mi putovali po Europi pa i drugim kontinentima, dok mi imamo preko 20% ili 25% žitelja koji ovise o poljoprivredi, da žive od tog, nema tu sreće. Sa jednom Austrijom koja ima nekakvih 2% do 3%, sa nekakvom Amerikom koja ima 3,5%, sa Njemačkom isto takvih 4% stanovništva koje radi na poljoprivredi i živi. Možemo kukati koliko god hoćemo ali taj naš seljak, takav kakav je, on mora nestati. Za njega se mora naći drugo rješenje, njemu se mora ponudit nekakav industrijski proizvod. Dali će to biti iz poljoprivrede, dali će to biti jagode pa će na njoj radit u svježem stanju 2 mjeseca pa će onda preostalih 10 mjeseci radit nekakve proizvode od te jagode, uzeo sam nju kao primjer. Ili ono što kod nas ide a to je voće, bavit se voćem. Kod nas jako dobro ide stočarstvo koje u svakom slučaju može biti nadopuna za takve neke proizvode. Eto to je moja vizija da mi ovaj broj ljudi teško ili gotovo nikako ne možemo zadržati u toj poljoprivredi i to je neminovan prirodni proces koji je sad drastično odskočio jer naš razvoj nije pratila industrija koja je trebala povući taj dio radne snage.
Evo došli ste do 25 godina tvrtke i to sad želite proslaviti?
- Kroz taj tijek, tih 25 godina nismo slavili nikad, pa s obzirom da je meni 70 godina, da sam tvrtku prenio u potpunosti i vlasnički i upravljački na kćer, to je na neki način i oproštaj od aktivnog sudjelovanja u radu ove tvrtke. Normalno pomagat ću koliko god bude trebalo ili koliko se bude moglo. Znači jedna smjena generacija. Kćerka je u ovom poslu sa mnom nepunih 20 godina, a nije i jedina tu sa 20 godina. Nikad nismo našim radnicima iskazali priznanje za tako duži rad u sklopu ove naše tvrtke tako da ćemo to obilježit jednim malim znakom pažnje da ti ljudi koji su 5, 10, 15 i 20 godine u sklopu tvrtke Grbić, da vide da se i o njima vodi računa, jer ovo što se postiglo dobrim dijelom je zahvaljujući i njima. Stoga ćemo u petak 24. ožujka u društvu naših poslovnih partnera, ljudi iz lokalne i regionalne samouprave, prijatelja, obilježiti i proslaviti ovaj naš jubilej.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Iz policijske bilježnice
Prodao drva, a dobio samo dio novca
U utorak, 21. ožujka, policijskim službenicima je prijavio 53-godišnjak s područja Jakšića da je tijekom prosinca 2016. godine sa 62-godišnjakom s područja Orahovice dogovorio prodaju drvne mase prilikom čega mu je isplaćen dio novca dok mu dio novčanog iznosa od nekoliko tisuća kuna do danas nije isplaćen te se 53-godišnjak smatra prevarenim. Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje.
Ovjeravanje neistinitog sadržaja
Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 26-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Pleternice prilikom čega je utvrđeno da je u siječnju ove godine nakon naleta osobnog automobila na divljač svojim potpisom neistinito ovjerio da je u trenutku događaja on upravljao osobnim automobilom, a ne 28-godišnjak nakon čega je koristio svoje podatke u daljnjem postupku kod osiguravajuće kuće. Protiv njega slijedi kaznena prijava.
17-godišnjakinja bježala policiji
U utorak, 21. ožujka, oko 21.20 sati, u Brestovcu, u Požeškoj ulici, 17-godišnjakinja koja je prije stjecanja prava na upravljanje upravljala neosiguranim osobnim automobilom marke „Renault“, požeških registarskih oznaka, nije se zaustavila na znak policijskih službenika te je nastavila vožnju. Vozilo je naknadno pronađeno u mjestu Jaguplije, a kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 17-godišnjakinja tijekom poslijepodneva na osobni automobil stavila nepripadajuće registarske oznake kako bi se vozilom koristila u prometu. Protiv nje slijedi kaznena prijava i optužni prijedlog.
U prometnoj nesreći teško ozlijeđen 30-godišnjak
U utorak, 21. ožujka, oko 19.50 sati, u mjestu Donji Čaglić, u Ulici Marija Božića, 33-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom marke „Volkswagen“, daruvarskih registarskih oznaka, kretala se vozilom uz lijevi rub kolnika uslijed čega je prednjim dijelom vozila udarila u prednji dio bicikla kojim je iz suprotnog smjera bez svjetala i bez reflektirajućeg prsluka upravljao 30-godišnjak. Tom prilikom 30-godišnjak je teško ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog dok protiv 33-godišnje vozačice slijedi kaznena prijava za kazneno djelo „Izazivanje prometne nesreće“.
Tekst: A. Protić Foto: ilustracija
Usvojen rebalans proračuna a prije toga maknute točke zbog kojih je rađen rebalans
31. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA POŽEGE JE TREBALA BITI ZADNJA SJEDNICA OVOG MANDATA -
POŽEGA – Sjednica je započela samo s nekoliko kratkih pitanja na Aktualnom satu, jer vijećnici su zaista već pitali puno toga, a pred kraj mandata očito više nema puno pitanja. No prije usvajanja dnevnog reda uslijedio je zahtjev iz vijećničkih redova HDZ-a da se skinu dvije točke dnevnog reda, i to točka 6. Prijedlog odluke o prodaji dionica Grada Požege u trgovačkom društvu Autoprometno poduzeće d.d. i točka 7. Prijedlog Odluke o kupnji nekretnine u Požegi u Ulici Pod Gradom, kojom bi se proširila parcela budućeg parkirališta na prostoru sadašnjeg Dječjeg vrtića koji seli na novu lokaciju. Bilo je to malo začuđujuće, kada se istovremeno nije zatražilo i povlačenje točke o Izmjeni i dopuni proračuna grada Požega za 2017. godinu ili 1. rebalansa proračuna, jer je on i rađen u najvećem dijelu zbog moguće realizacije ove dvije točke, prodaja dionica za 3,7 milijuna kuna i kupnja nekretnine od 850 tisuća kuna, koje nisu bile planirane u redovnom proračunu, pa je zbog njih i predlagan rebalans.
Skinute su te dvije točke bez puno rasprave, jer iako su neki vijećnici tražili pojašnjenje zašto se te točke skidaju (nezavisni Rašić i Novaković HSU) predsjedavajući Nino Smolčić (nezavisni) je pojasnio da se ne mora obrazložiti nego glasati. Kako je bilo samo 13 vijećnika na sjednici Gradskog vijeća, jer oporba već od prošle sjednice bojkotira dolazak na sjednice, za skidanje točaka dnevnog reda glasovalo je 8 vijećnika (dva s nezavisnih lista, 5 iz HDZ-a i jedan iz HSP AS) a 5 ih je bilo protiv (3 iz HDZ-a, nezavisni Rašić i vijećnica Novaković iz HSU). Da se nešto čudno događa u HDZ-u vidljivo je već bilo i na prošlim sjednicama kada se nikako nije moglo utvrditi tko je zapravo pravi predsjednik Kluba HDZ-a, ali sada više niti ne glasaju jedinstveno.
Kako je jutros predsjednik SDP-ova kluba vijećnika Zdravko Ronko poslao Apel u kojemu apelira na vijećnike da „zaustave Neferovića“ upravo u tim odlukama prodaje dionica i kupnje kuće i parcele, sada ispada da je dio vijećnika poslušao Ronka, koji na sjednicu nije ni došao iz bojkota. Iako u nedoumici oko rebalansa koju je opet započeo baš vijećnik Borevac (HDZ) koji je predložio to skidanje točaka dnevnog reda, sada je upitao „a da li možemo sada donositi odluku o Rebalansu“. Nakon dosta diskusije, koja počesto uopće nije imala niti temu Rebalansa, na što je vijećnike upozoravao predsjednik Smolčić, pa čak i gasio iskre koje su izbijale na relaciji Šolić (HDZ) i zamjenika gradonačelnika Darka Puljašića i Maria Pilona (HDZ), ipak je donesena odluka o Izmjenama i dopunama Proračuna s 12 glasova „za“ i jednim suzdržanim (nezavisni Rašić) koji je vijećnike cijelo vrijeme upozoravao da donose kontroverznu odluku kojoj su sastavne dijelove prije toga odbacili.
Ostale točke dnevnog reda donesene su uglavnom sa 12 glasova „za“ ponekad i samo 11 glasova, te jednim suzdržanim glasom. Kao dopuna dnevnog reda usvojen je program rada Savjeta mladih grada Požege za 2017. godinu, a vijećnicima se predstavio i Fran Marijanović vijećnik dječjeg vijeća grada Požege, koji je nazočio sjednici odraslih vijećnika, te pozvao predstavnike vijećnika da posjete njihove dječje sjednice.
Kako se očekivalo da će ovo biti zadnja sjednica u ovom četverogodišnjem mandatu, ipak su izostali neki srdačni govori, pozdravi i ostalo kao na Županijskoj skupštini i vijeću u Pleternici, pa i domjenak na kraju, možda možemo očekivati još jednu sjednicu. Uglavnom vijeća se raspuštaju do 21. travnja, kada kreće postupak novih lokalnih izbora za izbor novih članova Gradskog vijeća grada Požega.
Tradicionalni 35. Papučki jaglaci u Velikoj
OVE NEDJELJE ZA SVE PLANINARE I ZALJUBLJENIKE U PRIRODU -
POŽEGA - HPD „Sokolovac“ Požega zajedno sa suorganizatorima Općinom Velika i Parkom prirode Papuk te pokroviteljem Udrugom „Slavonski planinari“ i ove godine poziva sve planinare i zaljubljenike u prirodu na tradicionalnu planinarsku manifestaciju 35. Papučki jaglaci – prvi proljetni izlet planinara i ljubitelja prirode na Papuk u nedjelju 26. ožujka. Ove godine uz 35. Papučke jaglace obilježava se i 60 godina Slavonskog planinarskog puta.
Na ovoj tradicionalnoj planinarskoj manifestacije s prvim danima proljeća, okupljaju se u Velikoj planinari iz cijele Slavonije, Lijepe naše i susjednih zemalja. Izlet je namijenjen kako iskusnim planinarima tako i rekreativcima koji žele bolje upoznati sve ljepote kontinentalne Hrvatske, a važno je napominuti i kako nije nužna vrhunska kondicija, naime, u ovom izletu već gotovo četiri desetljeća uživaju mlađi i stariji planinari kao i djeca. Ono što je pak iznimno važno je obući se sukladno vremenskim uvjetima i obavezno provjeriti vremensku prognozu, obzirom na promjenjivo vrijeme prvih dana proljeća. Ponesite kapu, rukavice, fotoaparat i dovoljno hrane i pića u ruksaku.
Okupljanje je ispred planinarskog doma „Lapjak“ u Velikoj od 8,00 do 9,00 sati. Svi sudionici ovog izleta imaju od strane organizatora osigurano besplatno pecivo i čaj, a po povratku ih očekuje glazbeni program i veliki izbor hrane i pića po povoljnim cijenama.
- Izmučeni zimskim sivilom, ne možemo dočekati proljeće i njegove ljupke vjesnike: jaglace, visibabe, ciklame i ostale radosti iz prirode koje zovu na prve proljetne šetnje. No od laganih šetnji, ima nešto bolje, atraktivnije i za tijelo i dušu zdravije – planinarenje! Spremite stoga gojzerice, ruksake s nešto malo hrane i vode te krenite u osvajanje planinskih staza na 35. Papučkim jaglacima. Miris svježe zemlje i šumskog cvijeća uvijek je najljepši u ovo doba godine a neće biti naodmet ni uživanje u bistrim slapovima i razgledanje predivnog vidikovca. Krenimo na Papuk – fascinantno gorje od skoro 1000 metara nadmorske visine u srcu slavonske ravnice. Stoljetne krošnje bukvi i hrastova dočekat će vas u smirenoj tišini a kristalni brzaci i potoci će vas očarati u svojoj čistoći. Kad jednom otkrijete ljepote Papuka – posjetit ćete ga opet – poručuju iz HPD-a Sokolovac Požega.
Zbog Fabijana svi učenici danas obukli različite čarapice
OBILJEŽILI DAN OSOBA S DOWN SINDROMOM U KEMPFOVOJ ŠKOLI -
POŽEGA – Učenici 4. d razreda požeške OŠ Julija Kempfa, željeli su se zajedno solidarizirati sa svojim kolegom i obilježiti Dan osoba s down sindromom, te su svi obukli različite čarapice, a pridružili su im se učiteljica, asistentice u nastavi i ravnateljica Kornelija Sabljak. – U ovom razrednom odjeljenju mi imamo jednog učenika s down sindromom koji je integriran u redovno razredno odjeljenje. Da bi to bilo omogućeno, potrebna je velika volja, upornost i angažman samih roditelja, škole, učiteljice, logopeda, pomoćnice u nastavi koju učenik ima, ali i svih učenika u razrednom odjeljenju. Socijalna interakcija s vršnjacima je jako bitna, jer je potrebna za razvoj djeteta i doprinosi njegovim postignućima i socijalno-emocionalnom razvoju.
Učiteljica Nevenka Ovčar ne prati Fabijana od početka njegovog školovanja, jer je ona došla u 4. d. Stoga je od ostalih učenika i pomoćnice u nastavi pokušala doznati kakav je Fabijan bio u školovanju do trećeg razreda. – Svoje dojmove ispričali su mi učenici, jer Fabijan je bio u početku dosta nemiran, razigran, hodao je pod nastavom, no on je napredovao, sada je puno bolji, više se druži, uspostavio je u ove tri godine i prijateljstva. Sada na satu sluša, discipliniran je i postigao je jedan lijep rezultat.
Razred je u glas odgovorio na pitanje kako vam je s Fabijanom u razredu: - Super, super. Zajedno se igramo, družimo se, a kako Fabijan jako voli kobasice, mi se igramo kao da mu režemo kobasu i on je tada sretan. Igramo se da mu kupujemo u trgovini salamu, pravimo mu sendvič. Voli sa nama i pjevati – kažu učenice Aneta, Kiara. – Učimo s njim zajedno, jer i on voli dobivati petice, pa mu pomažemo, učimo, pomažemo u čitanju, da bolje razumije to što čita, a najviše se igramo – kaže učenica Klara.
Voli se Fabijan igrati sa svim učenicima, svima zna imena, a i sam kaže da stvarno voli kobasu najbolje za jesti. – Volim ići u školu, sretan sam i volim kada pjevamo. Najviše volim jesti kobasu.
Dečki sa Fabijanom igraju nogomet: - Voli igrati s nama nogomet, dobro nabija loptu. Uglavnom voli tjelesni igramo i graničara – kaže učenik Karlo.
Još dvije godine u dječjem vrtiću Verica Jurić je bila njegova pomoćnica. – Tada još nije ni pričao, tek osnovno. Kasnije u školi nisam bila pomoćnica, a sada ga pratim prošlu i ovu školsku godinu. Sada je puno napredovao, sada dobro govori, sve ga razumijemo. Piše i računa dobro, voli druženje s učenicima.
Na kraju fotografirali smo se svi s čarapicama na nogama, a Fabijan nas je sretan što je on danas glavni junak u razredu sve zagrlio. On je jako radosno dijete i svima želi podariti zagrljaj. Veliku potporu svakako mu daju njegovi roditelji koji ga dovode u školu, dolaze po njega, a danas su Fabijanu za potporu obukli i majice s natpisom „Od viška glava ne boli od manjka ljubavi itekako - Volim život, živim život“.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Na prijemu 28 beba rođenih u zadnjem kvartalu prošle godine
TRADICIONALNI PRIJEM NOVOROĐENIH BEBA U GRADU PLETERNICA -
GRAD PLETERNICA JE PRIJAŠNJIH GODINA UVIJEK IMAO PREKO 100 ROĐENE DJECE, A PROŠLE GODINE SAMO 93 BEBE
PLETERNICA – Tradicionalan prijem i nagrađivanje novorođenih beba nastavio se i ove godine, prvim prijemom djece i njihovih roditelja s područja grada Pleternice. Svečani prijem održan je u Dječjem vrtiću Tratinčica, novom, tri godine starom vrtiću, koji će upravo ovih dana pokrenuti i petu jasličku skupinu. Upravo ova djeca njih 28, rođenih u posljednjem kvartalu 2016. godine su upravo kandidati za popunjavanje nove jasličke skupine. Za sada u pleterničkom dječjem vrtiću boravi stotinjak djece u tri skupine od 3 do 6 godina, jednoj a uskoro i drugoj jasličkoj skupini od jedne do 3 godine života, a u vrtiću i predškolski odgoj pohađa 100-njak djece koja ove godine kreću u osnovnu školu.
Svojim novim budućim kolegama, vrtička djeca priredila su malu priredbu s pjesmicama i plesom. Bili su posebno uzbuđeni, jer „nastupamo pred bebama“ važno su najavili svoj izlazak na podij. Roditelje najmlađih stanovnika grada Pleternice pozdravila je njihova gradonačelnica Antonija Jozić. – Na ovom tradicionalnom prijemu u našem gradu roditeljima dodjeljujemo i potporu od 1.000 kn za svako novorođeno dijete. Neki roditelji su mi već poznati, a s ponekima se vidim ovdje prvi puta. Vama i vašoj djeci želim puno zdravlja, obilje sreće i neka svi zajedno provedete sretno njihovo djetinjstvo. Ono što grad čini je upravo to da bi to djetinjstvo bilo sretno i bezbrižno. Tu je evo novi dječji vrtić, dječja igrališta, uređene osnovne škole, sportski tereni, a vidi se puni napredak za cijele obitelji – istakla je gradonačelnica Jozić, uručujući majkama ružu a djeci šarene balone.
Prijemu su nazočili: Beata Abramović kći Jelene i Maria iz Pleternice, Mia Bogunović kći Maje i Danijela iz Pleternice, David Bošnjak sin Kristine i Josipa iz Srednjeg Sela, Nika Božić kći Mateje i Karla iz Pleternice, Sara Bunčić kći Danijele i Željka iz Kadanovaca, Stjepan Capan sin Brankice i Željka iz Pleternice, Iva Crnolatac kći Blagice i Ivana iz Pleternice, Ivano Crnolatac sin Blagice i Ivana iz Pleternice, Leon Fridrih sin Andreje i Krune iz Resnika, Lucija Glibo kći Renate i Ivana iz Buka, Adam Hnatešin sin Andreje i Zvonimira iz Frkljevaca, Petar Ivanika sin Ivane i Ivice iz Srednjeg Sela, Lucija Jelić kći Kristine iz Gradca, Rahela Jugović kći Martine i Vinka iz Brodskog Drenovca, Nela Kovaljski kći Nine i Mate iz Frkljevaca, Leo Kožumanac sin Nikoline i Ivana iz Pleternice, Leo Kusetić sin Marije i Emanuela iz Gradca, Bernarda Marijanović kći Silvije i Zorana iz Pleternice, Mihael Mikić sin Barbare i Vinka iz Bučja, Mia Miličević kći Kristine i Krunoslava iz Blacka, Filip Murar sin Julijane i Pavla iz Kuzmice, Patrik Peić sin Marije i Tomislava iz Sulkovaca, Lovro Raguž sin Milice i Nikole iz Gradca, Matej Rožman sin Gordane i Josipa iz Gradca, Leonarda Totaj kći Dijane i Ardijana iz Pleternice, Noar Totaj sin Dijane i Ardijana iz Pleternice, Eliana Lipohar Aleksić kći Veronike i Milana iz Buka, Mia Vido kći Marije i Josipa iz Gradca.
Gradonačelnica Jozić, zahvalila se vijećnicima na dobroj suradnji
25. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA PLETERNICE -
PLETERNICA – Zahvaljujem se vijećnicima na dobroj suradnji, konstruktivnoj i dobronamjernoj kritici koju ste uputili i prijedlogu koji ste dali. Uspjeli smo zajedno puno toga napraviti u gradu Pleternici, borit ćemo se s brojnim problemima i dalje. Ovo vijeće je svakako ostavilo traga u gradu Pleternici. Svima koji će biti politički kandidati na slijedećim lokalnim izborima želim puno uspjeha, poslovnog ali i privatnog uspjeha – istakla je pleternička gradonačelnica Antonija Jozić na 25., posljednjoj sjednici Gradskog vijeća grada Pleternice.
Novi izbori za Gradsko vijeće su 21. svibnja, a po odluci, zbog manjih troškova, taj dan održat će se i Izbori za Mjesne odbore na području grada Pleternice. Dobivena je suglasnost Ministarstva uprave, a na svim glasačkim mjestima bit će samo još jedna kutija više. Troškovi će biti znatno manji jer će sav posao obaviti isti birački odbori i za izbore za župan i vijećnike Skupštine županije te gradonačelnika i vijećnike Vijeća Pleternice. Tiskat će se samo listići, oglasi i dodatne glasačke kutije, što je znatna ušteda, obrazloženje je gradonačelnice Jozić, koje su vijećnici jednoglasno i prihvatili.
Nije ni pitanja na aktualcu bilo puno, tek koliko su se plaćale parcele koje je grad otkupljivao od privatnih osoba, a po koliko se sada prodaju investitorima. - Otkupljivale su se samo one parcele koje su bile potrebne da se formira Industrijska zona, po 1,5 eura po kvadratu, a po toj cijeni su i prodavane zainteresiranim ulagačima i poduzetnicima – rekla je gradonačelnica Jozić, koja se također suglasila da Pošta u Pleternici ima premalo djelatnika pa se često stvaraju gužve i građani negoduju, jer se čeka sat vremena da se pošalje preporučena pošiljka. Taj problem je HP istaknut, a isto tako i zbog čestog prekida na internetskim vezama. Ponovno su postavljena i pitanja kada će konačno biti u potpunosti završena ulica Eugena Podupskog, koja još na nekim mjestima nije završena a izvođača više nema na gradilištu. Brzina prometa na cesti prema Požegi se ne može povećati s ograničenja od 50 km/h, jer ta prometnica nema uređene nogostupe s obje strane kolnika, što je uvjet za podizanje brzine prometa. Hrvatske ceste imaju u planu rekonstrukciju tog pravca i izgradnju nogostupa s obje strane prometnice, a kada, to o njima ovisi, istakla je gradonačelnica Jozić.
Dnevni red od 8 točaka dnevnog reda brzo je iscrpljen jer su točke usvojene bez velike diskusije i uz suglasnost većine vijećnika. Tako je usvojeno Izvješće o izvršenju gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2016. godini, usvojeno Polugodišnje izvješće o radu gradonačelnice za drugo polugodište 2016. godine, te Odluka o odobrenju okvirnog kredita po žiro računu koji grad uzima kod Podravske banke za potrebe financiranja udjela u projektima i financiranje projekata, kojeg vraća po isplati sredstava projekta na račun grada Pleternice.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Članice Katarine Zrinske cvijetom narcisa protiv raka dojke
POŽEGA – Zajednica žena HDZ-a „Katarina Zrinska“ Požeško-slavonske županije i Grada Požege u pješačkoj zoni i Cehovskoj ulici na prigodnom štandu dijelile su ženama cvijet narcisa, nježni proljetni, žuti cvijet koji je simbol borbe protiv raka dojke.
- Budući da obilježavamo Dan borbe protiv raka dojke i Dan narcisa odlučili smo dijeliti informativne i edukativne letke te znakovitu narcisu, upoznati žene što je to rak dojke, upozoriti ih na potrebu samopregleda. U suradnji s udrugom Europa Dona na našem letku nalazi se i poziv da svi, i muškarci žene mogu donirati sredstva za kupnju aparata za jednokratno zračenje oboljelih. Pozivam sve da se uključe u ovu akciju – istakla je predsjednica županijske Katarine Zrinski, Anamarija Blažević, koja dodaje da su žene iz zajednice htjele same donirati narcise, no još uvijek u našem kraju nisu procvale zbog nedavnih hladnih dana, pa su skupljale dobrovoljne priloge međusobno i kupile. Slične akcije održat će se ovih dana i u općinskim i gradskim zajednicama žena Katarina Zrinska, gdje će se koristiti i domaći narcisi.
Zloćudni tumor dojke – karcinom dojke, rak dojke, najčešći je zloćudni tumor kod žena, bolest je kod koje se maligne stanice nalaze u tkivu dojke. Svaka dojka ima 15 do 20 režnjeva, koji imaju male odsječke, lobule. Tanke cijevi nazvane duktusi povezuju režnjeve i lobule. Najčešći tip zloćudnog tumora dojke je duktalni zloćudni tumor. nalazimo ga u duktalnim stanicama. Lobularni zloćudni tumor češće nalazimo u obje dojke nego je to slučaj u drugih zloćudnih tumora dojke. Nasljedni zloćudni tumor dojke čini otprilike 5 do 10 posto svih zloćudnih tumora dojke. Razvijeni su testovi koji mogu odrediti tko im tu genetsku promjenu mnogo prije nego se zloćudni tumor pojavi.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Iz policijske bilježnice
Narušavao javni red i mir
U ponedjeljak, 20. ožujka, oko 13 sati, u Požegi, u Ulici Kamenita vrata, 49-godišnjak je vikao i galamio na 50-godišnjaka zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog.
Nepropisnim uključivanjem u promet skrivila prometnu nesreću
U ponedjeljak, 20. ožujka, oko 14.10 sati, u Lipiku, u Udinskoj ulici, 63-godišnja vozačica koja je upravljala s osobnim automobilom marke „Škoda“, zagrebačkih registarskih oznaka, uslijed nepropisnog uključivanja u promet vozilom je udarila u bočnu stranu osobnog automobila marke „Škoda“, daruvarskih registarskih oznaka, a kojim je upravljala 54-godišnjakinja. Protiv 63-godišnjakinje slijedi prekršajni nalog.
Najava akcije na nadzor brzine
Na području Policijske uprave požeško-slavonske u utorak, 21. ožujka 2017. godine, tijekom dana, provodit će se preventivno-represivna akcija usmjerena na nadzor brzine kretanja vozila.
Pojačani nadzor, vodeći računa da se ne stvaraju zastoji u odvijanju prometa, policijski službenici će provoditi na više nadzornih mjesta na cestama naše županije stoga upozoravamo vozače da se pridržavaju prometnih propisa.
Tekst: A. Protić Foto: ilustracija
Uz Dan grada priredbu upriličile pakračke dječje udruge „Poklon mome gradu“
DAN GRADA PAKRACA -
PAKRAC - Dječje udruge Pakraca tradicionalna na Danima grada Pakraca svome Gradu poklone scensku manifestaciju. Dječja glumačka skupina SDK „Sloga“ – Pakrac imala je dramski prikaz povodom 25. obljetnici međunarodnog priznanja Hrvatske. Po scenariju i režiji Dubravke Špančić. Između dramskih scena ubacivani su glazbene numere ženskog tamburaškog sastava „Gazdarice“ – OGŠ„Pakrac“. Priredbu je uspješno vodila učenica Srednje škole „Pakrac“, Kristina Zednik. Svoja glazbena umijeća pokazali su: Tamburaški orkestri „Pakrac“ pod ravnanjem maestra Tomislava Galića, vokalno-instrumentalni sastava „Kuparića put“ sa članovima Udruge „Latica“, zbora učenika nižih razreda OŠ „Braće Radića“ iz Pakraca voditeljica Kornelije Kobetić i Gordane Hodak uz instrumentalnu pratnju Tomislava Frajfogela i Željka Kiša te zbor učenika viših razreda OŠ „Braće Radića“ voditelja Miroslava Badrova. Najzanimljiviji dio priredbi činili su nastupi osnovnoškolaca i djeca i dječjih vrtića. Tako su nastup imala djeca iz Dječjeg vrtića „Maslačak“ iz Prekopakre, osnovnoškolci razredne nastave iz područne škole Prekopakra, djeca iz DV „Maslačak“ u Pakracu, plesne skupine nižih razreda OŠ „Braće Radića“ i KPD „Sloga“ Pakrac te plesačice iz Plesnog kluba „Dolce“ Pakrac-Lipik s koreografijom Marijane Verčej. Svoja umijeća su pokazali i polaznici dva kluba ratničkih vještina. Umijeće samoobrane hrvatskom ratničkom vještinom Crobran uz voditelje Leona Krajačića i Marija Strelara prikazali polaznici dječjeg Crobran tečaja. Ratničke vještine (točnije policijske jer se demonstriralo privođenje) iz Japana demonstrirali su mali polaznici kluba ratničkih vještina „Seishin Dojo“ Pakrac, a točku je pripremio voditelj kluba Mario Tušek, profesor tjelesnog odgoja.
Središnji dio priredbe bilo je uručenja nagrada Grada Pakraca učenicima i njihovim mentorima iz osnovne i srednje škole za postignute uspjehe u prošloj školskoj godini koje je uručila gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević, prethodno je pozdravila pomoćnika ministrice regionalnog razvoja Davora Hušku, predsjednika Gradskog vijeća Grada Pakraca Zoran Krejčia te gradonačelnike i načelnike prijateljskih gradova i općina iz Slovačke. Učenicima i mentorima je uputila čestitke na postignutim uspjesima te im poželjela da na takav način i dalje nastave predstavljati sebe, svoje škole i Grad Pakrac. Novčanom nagradom u iznosu od 200 kuna nagrađeni su učenici osnovne škole za postignuta prva mjesta na regionalnim natjecanjima: Marin Bedić iz matematike, Antonio Ereiz iz njemačkog jezika, Gabriel Sabo iz talijanskog jezika i Leona Šustić iz informatike. Za prva mjesta postignuta na regionalnim natjecanjima srednjih škola na regionalnog „Domijadi“ nagrađeni su: Kruno Bušić za fotografiju, Maja Čavrag za dizajn i Tea Krvar za primijenjenu umjetnost. Nagrađeni su srednjoškolci su: Antonio Skalnik i Ivona Čekelj za uspjeh na natjecanju iz matematike, za talijanski jezik Ana-Marija Grgić, Dora Kačer i Sara Vujanić, za kemiju Stela Sarić, za hrvatski jezik Nina Kliček, za latinski jezik Božidar Krejči, za biologiju Jelena Pokos te Barbara Krejči za kemiju, latinski jezik i hrvatski jezik. Za prvo mjesto na državnoj Domijadi nagrađena je plesna skupina koju su činile učenice Maja Čavrag, Ivesa Dominik, Mia Lipičanin, Ivona Matić, Mihaljević Martina, Manuela Molnar i Matea Pavlica te ženski badminton tim u sastavu Barbara Hora, Martina Mihaljević i Manuela Molnar. Za prvo mjesto na državnoj Domijadi nagrađen je i muški badminton tim u sastavu Pavle Franješević, Tomislav Grgić, Luka Malčić i Luka Poplašin. Za učeničke uspjehe dijelom su zaslužni dobri i kvalitetni mentori koji su znali prepoznati talente kod svojih učenika i dodatno ih pripremiti. Iz osnovne škole nagrađeni su: Vlatka Bakarić, Zdravko Janda, Milan Nadaždi i Maja Kaurin. Iz srednje škole i učeničkih domova nagrađeni su učitelji i odgajatelji: Vesna Ančić, Blanka Brkašić, Branka Marić, Dragan Marin, Marija Puškarić, Mira Radanović, Barbara Rožman, Irenka Šepl, Dario Tomić i Katarina Stokić. Izvan svih kategorija prema posebnoj odluci gradonačelnice Anamarije Blažević nagrađen je zbor Osnovne glazbene škole „Pakrac“ za postignuto treće mjesto na međunarodnom natjecanju i voditeljica zbora prof. Tea Silađi za predan rad i postignute rezultate, a nagradu je ispred zbora primila učenica Sara Komljenović te prof. Tea Silađi.
Tekst/foto: G. Vukić