Prikazujem sadržaj po oznakama: udruga antifašista

ANTIFAŠISTIČKE UDRUGE OBILJEŽILE DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE I ANTIFAŠISTA HRVATSKE -

STRIJEŽEVICA – Udruge antifašističkih boraca i antifašista Požega i Pakrac-Lipik organizirali su obilježavanje praznika Dana antifašističke borbe. Obilježavanje je počelo na Blažuju u Kamenskoj, gdje su položeni vijenci na grob antifašističkog borca Nikole Demonje. Željeli su vijenac položiti i podno srušenog spomenika u Kamenskoj, koji je podignut u čast Pobjede naroda Slavonije, no morali su odustati jer su uz spomenik pčelari postavili košnice s pčelama, pa se nije htjelo rizikovati da uznemirene pčele nekoga ubodu. Stoga je stotinjak antifašista produžilo dalje do Striježevice, gdje je položen vijenac uz bistu Nikole Demonje i održan kraći kulturno-umjetnički program.

Uz navedene Udruge antifašista vijenac su položili i zamjenik župana Požeško-slavonske županije Miroslav Grozdanić, zamjenik gradonačelnika grada Pakraca Nikola Ivanović, Veljko Džakula, predsjednik Srpskog demokratskog foruma i brojni mještani okolnih sela. Predsjednica požeških antifašista Kata Holjevac pozdravila je sve nazočne i čestitala im njihov Dan antifašističke borbe, a prigodni referat o antifašističkoj borbi, ali i današnjem odnosu države i institucija prema antifašizmu pročitao je Milan Radović. Nekoliko recitacija izrekao je Kazimir Semunović, nekoliko pjesama otpjevao je Mješoviti pjevački zbor Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Pakrac, a dodijeljene su i zahvalnice zaslužnim članovima i pokroviteljima koji pomažu rad Udruge antifašista Požega.

Tekst/foto: Vladimir Protić

UDRUGA ANTIFAŠISTA POŽEGE POLOŽILA VIJENAC NA ŽIDOVSKO GROBLJE  -

POŽEGA – Udruga antifašističkih boraca i antifašista Požega polaganjem vijenca i komemoracijom za žrtve fašizma na Židovskom groblju u Požegi obilježila je Međunarodni dan holokausta. Na minutu šutnje okupljene antifašiste pozvala je predsjednica udruge Kata Holjevac.

Sjećanje na holokaust obilježava se 27. siječnja, kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila Auschwitz – Osvjencin u Poljskoj. U tamošnjem logoru umrlo je 1,1 milijun Židova, a tek 7.000 njih je dočekalo slobodu oslobođenjem logora. Ukupno je u koncentracijskim logorima za vrijeme fašizma ubijeno 6 milijuna Židova. Riječ holokaust grčkog je porijekla i znači žrtva vatre – ognja.

Stradanja Židova u Požegi

Odmah nakon proglašenja NDH počele su represije prema Židovskoj zajednici pri čemu su Židovi označavani, degradirani i pljačkani. - Požeške ustaše najprije su demolirali židovsko groblje, njemački vojnici i pripadnici Kulturbunda trgovine, a 1.svibnja 1941. Godine požešku Sinagogu. Zabranjen je rad Židovskom gospojinskom dobrotvornom društvu, te Židovskom društvu Chvre Kadisa. Oduzimani su im novci, zlatnici, dukati i drugi vrijedni predmeti – istakao je na komemoraciji član Saveza antifašističkih boraca i antifašista, Borivoje Zarić.

Tako je primjerice 20. svibnja na temelju usmene zapovjedi, zapovjednika ustaša Požege Kreše Kišpatića, izvršena kod Josipa Rozenberga iz Kutjeva, te mu oduzet nađeni novac, zlatnina i nakit, a on sam priveden u Ustaški stan u Požegi.

Spašen samo jedan dječak

Na poticaj Ustaškog logora u Požegi, Židovi su podvrgavani prisilnom radu, muškarci radeći na isušivanju rukavca Orljave u Babinom Viru, a žene perući prozore na željezničkim vagonima. Već u jesen 1941. godine ustaše su Židove iselili iz užeg područja grada. Dozvolili su im privremeno naseljavanje na Ciglani i ubožnici Varelovac, kao i bližoj okolici, ali ne zadugo. Krajem prosinca 1941. Godine ustaše su pohapsile svih 60 požeških obitelji Židova i poslali ih u logore smrti. Tada je spašen samo jedan dvogodišnji dječak, Ivica Haas, kojega su sakrili Mandica i Emanuel Taborsky. On je preživio cijeli rat i danas živi u Izraelu.

- U Požeškoj kotlini evidentirano je 112 poginulih Židova, ali je taj broj po svemu sudeći znatno veći, istakao je na komemoraciji Zarić, no i sama činjenica da je u samoj Požegi od potvrđeno 138 poginulih žrtava fašističkog terora 101 Židov dovoljno govori o odnosu prema Židovima u NDH i njihovim stradanjima. U Pleternici je stradalo šest  Židova, u Brestovcu troje, a Ljeskovici dvoje.

O osebujnom životu židovske zajednice u Požeškoj kotlini i stradanjima pisao je Alen Budaj u knjizi Valis Judaea. Alen Budaj u svom istraživačkom radu pronašao je i živog zapovjednika požeškog ustaškog logora Milivoja Ašnera u Daruvaru. Uspio je uteći u Austriju, a austrijske vlasti nisu ga željele izručiti zbog godina i zdravstvenog stanja. Umro je prošle godine u Austriji.