Prikazujem sadržaj po oznakama: Mine

CENTAR ZA UZGOJ I OBUKU PASA ZA RAZMINIRANJE "PIPER" -

 POŽEGA - Na području Požeško-slavonske županije postoji još minsko sumnjivih površina zbog čega će ove godine županija za radove razminiranja na raspolaganju imati 30-ak milijuna kuna. Županija ima još 32 četvorna kilometra minsko sumnjivih površina. Radovi na razminiranju se i dalje nastavljaju no do kraja ove godine ipak neće biti očišćenje sve površine. Minski sumnjivih područja, najviše ima, čak 87 posto u šumskim predjelima a nešto manje i na obradivim površinama.

 Centar za uzgoj i obuku pasa za razminiranje "Piper" u Požegi radi već punih 14 godina i kroz to je vrijeme u centru bilo uzgojeno 40-ak pari pasa obučenih za pronalaženje minsko eksplozivnih sredstava. Psi su zajedno sa svojim vodičima prošli gotovo sve županije u Hrvatskoj radeći na razminiranju. Uzgoj i obuka pasa za razminiranje izuzetno je zahtjevan posao.

 - Vlastiti uzgoj pasa za razminiranje traži puno više vremena i ulaganja nego li primjerice da uzimamo starije pse. Tu se ipak radi o dvije godine ukupnog rada s takvim psom, ali i jednoj rigoroznoj selekciji koja zahtijeva dosta truda. Do sada smo s psima dosta radili no postojao je i period kada nam rad na terenu s psima nije dozvoljavala zakonska regulativa. Sada je to promijenjeno i mislim da će do kraja razminiranja u hrvatskoj psi doći do punog izražaja jer uz sigurnost treba nam i brzina u razminiranju radi troškova koje imamo - rekao je Željko Romić, vlasnik „Pipera“ dodajući kako već s dva mjeseca starosti pasa počinje obuka.

Radni vijek jednog para pasa ovisi o tomu kako se održava taj pas, kakva je kondicija i radi li se svakodnevna provjera. - Možemo reći da je taj vijek minimalno oko osam godina uz dobro održavanje i kvalitetnu veterinarsku skrb, no mi smo imali pse koji se perfektno radili i 12 godina – kaže Romić.

Kako bi bili što uspješniji na terenu obuku prolaze i vodiči. Koliko će pas na terenu biti uspješan ovisi i kako se s njima radi ali i samim psima. Višegodišnje je iskustvo pokazalo da su za poslove razminiranja najpogodniji njemački ovčari iz radne linije, koji su sive ili crne boje. Za posao na terenu boljima su se pokazale ženke jer su mirnije i brižnije te su i više fokusirane u radu.

 Dobar rad Centra za uzgoj i obuku pasa za razminiranje „Piper“ prepoznali su i drugi. Tako su primjerice i s područja Sjevernog Iraka zainteresirani da upravo ova tvrtka sa svojim psima obavi razminiranje njihova terena.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA BIT ĆE RAZMINIRANA DO KRAJA 2016. GODINE - 

POŽEGA – Po planu Hrvatskog centra za razminiranje Požeško-slavonska županija bit će razminirana do kraja 2016. godine, rečeno je na radnom sastanku održanom Velikoj vijećnici županije. – Nastavlja se razminiranje na području Požeško-slavonske županije i to površine općine Brestovac, koje će biti završene u slijedećih tri mjeseca, te će općina Brestovac biti skinuta s popisa minski opasnih područja. Što se tiče županije ostaje nam još za naredno razdoblje rješavati minski problem u gradu Pakracu i Lipiku. Sa korištenjem sredstava Europskih fondova za razminiranje poljoprivrednog zemljišta prepolovit ćemo površine u gradu Lipiku. Kombinacijom s proračunom RH riješit ćemo do kraja slijedeće godine sve površine, negdje oko 32 kvadratna kilometra. U Lipiku pokrećemo mogućnost korištenja europskih sredstava za 8,4 kvadratna kilometra – istakao je Dražen Jakopec, ravnatelj HCR, koji ističe da je u cijeloj Hrvatskoj još 104 kvadratna kilometra minski zagađenih površina, te da se Požeško-slavonska županija uskoro nalazi u krugu županija koje su čiste od mina. Krajnji rok za cijelu Hrvatsku je 2019. godina, što je svakako predug rok od završetka Domovinskog rata, no osim financijskih sredstava za brže razminiranje bilo je i drugih otežavajućih faktora.

- Zahvaljujem ce HCR što je imao razumijevanja za našu županiju, pa je prošle godine završeno razminiranje na cijelom području općine Velika, a ove godine bit će i općina Brestovac, te 50% područja u gradu Lipiku. Iduće godine očekujemo prema planu završetak čišćenja svih područja u Lipiku i Pakracu, što je velika stvar za nas, jer ćemo staviti sve poljoprivredne površine u funkciju. To je osnova našeg plana gospodarstva, jer poljoprivreda je naša glavna grana. Koristeći fondove ruralnog razvoja koji slijede možemo pokretati gospodarstvo. Ja kao župan očekujem da to bude što prije, no zadovoljni smo da to bude i 2016. godine, jer ćemo do tada pripremiti sve naše građane i poljoprivrednike da budu spremni sa svojim projektima za sredstva ruralnog razvoja – rekao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, očekujući da se očisti još 3,8 kvadratnih kilometara poljoprivrednog zemljišta, a važan je i udio šumskog zemljišta jer se i an tim područjima sada ne može ekonomski gospodariti sa šumom što je druga važna grana ove županije, a na to se nastavlja i lovstvo, turizam i dr. Za sve je preduvjet područje čisto od mina.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

Prilikom oranja našao minu iz domovinskog rata

 U srijedu, 22. listopada, u Lipiku, u Jadranskoj ulici, 50-godišnjak je prilikom oranja njive pronašao jednu tromblonsku minu za koju je utvrđeno da je zaostala iz Domovinskog rata. Minu je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i ona će naknadno biti uništena.
Dragovoljne predaje neeksplodiranih eksplozivnih sredstava

Anonimna osoba predala dvije ručne bombe

U srijedu, 22. listopada, na području grada Požege, građanin koji je želio ostati anoniman, predao je policijskim službenicima jednu ručnu bombu te dvije ručne bombe M-75.

U pakracu anonimne osobe predale manji arsenal oružja

U srijedu 22. listopada, u Pakracu, dva građanina koja su zatražila da ostanu anonimna su predali policijskom službeniku automatsku pušku, zračnu pušku, ručni bacač raketa, dvije kumulativne mine te veću količinu streljiva. Eksplozivna sredstva je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i ona će naknadno biti uništena.

 Policija i nadalje poziva građane da im se pridruže u akciji „Manje oružja – manje tragedija“ za sigurniju budućnost bez oružja. Upućuju građane da sami ne donose oružje i eksplozivna sredstva, već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika, koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.

Nakon studentskog partija potukli se ispred kafića

 U četvrtak, 23. listopada, oko 4.50 sati, u Požegi, u Ulici Sv. Florijana, ispred ugostiteljskog objekta, 20-godišnjak je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,77 promila bez ikakvog povoda vikao i verbalno vrijeđao 22-godišnjaka. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog.

RAZMINIRANJE NA PODRUČJU POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE  -

POŽEGA - Na području Požeško-slavonske županije još uvijek ima 43,6 kvadratnih kilometara minski sumnjivih površina. Najviše ih je u pakračko-lipičkom kraju te u općinama Brestovac i Velika.

Požeško-slavonska županije među 12 županija koju još uvijek muči ovaj problem iako su od 1998. godine do sada razminirana gotovo 23 kvadratna kilometra minsko sumnjivih površina. Prema riječima glasnogovornika Hrvatskog centra za razminiranje Mladena Crnkovića godišnje se na razini države razminira oko 40 kvadratnih kilometara.

U Hrvatskoj je, doznajemo dalje, još uvijek pod minama 680 kvadratnih kilometara površina. Za razminiranje je do sada utrošeno 4,1 milijarda kuna, od kojih je 220 milijuna kuna utrošeno na razminiranje u Požeško-slavonskoj županiji.

Iako je broj stradavanja od mina iz godine u godinu manji, opasnost je, upozorava Crnković i dalje prisutna.

Od 1991. godine u 1.352 incidenata od mina je nastradalo 1.975 osoba od kojih 509 smrtno. Kada je riječ o Požeško-slavonskoj županiji u bazi Hrvatskog centra za razminiranje u istom je razdoblju evidentirano je 117 stradalih osoba od koji 31 smrtno.

Svjesni opasnosti od mina danas se sve manje uništavaju znakovi koji upozoravaju na minska sumnjiva područja. Upravo su sada u tijeku akcije kontrole postavljenih znakova o minskoj opasnosti. Pazeći i čuvajući te znakove nekome je zasigurno sačuvan život.

V.Re.

JOŠ UVIJEK AKTUALNA PROBLEMATIKA  RAZMINIRANJA ŽUPANIJE I OPASNOSTI OD MINA  -

POŽEGA - Tijekom ovoga mjeseca koji je posvećen svjesnosti opasnosti od mina  učestalije se govori o problemu razminiranja i opasnostima od mina. Hrvatska u 12 županija i 101-om gradu i općinama ima  još 736 kvadratnih kilometra minski sumnjivog područja od kojih se 45 kilometara nalazi u Požeško-slavonskoj  županiji. Najviše minski sumnjivih površina u županiji je šumsko i poljoprivredno zemljište i županija se nalazi na sredini tablice onih županija koje na svom području imaju minski sumnjivih površina.

U našoj županiji i nadalje najviše nerazminiranih površina ima grad Pakrac a zatim slijedi Lipik te općine Brestovac i Velika.

Razminiranje minski sumnjivih područja vrlo se sporo obavlja. Na području Požeško-slavonske županije razminirano je tek 20 kvadratnih kilometara što nije ni trećina ukupno minsko sumnjivog područja. Nešto je bolja situacija ipak na razini Hrvatske gdje je od 1998. godine do danas razminirano nešto više od 400 kvadratnih kilometara na što je utrošeno 3, 8 milijardi kuna.

- Najviše projekata sada se odnosi na razminiranje obradivih površina no dosta se radi i u šumama kako bi i one bile gospodarski iskoristive. Od ustroja HCR-a razminirano je oko 400 kvadratnih kilometara, no sada radimo i s puno više kapaciteta a zadnjih godina su se i povećavala sredstva za taj posao - doznajemo od  Mladena Crnkovića, predstojnika ureda ravnatelje HCR-a.

- Od 1991. godine do danas poginulo je 508 osoba. U 1.964 incidenta ukupno je nastradalo 1.900 osoba. U Požeško-slavonskoj županiji od 1998. godine ukupno je devet osoba nastradalo od kojih jedna smrtno - kaže Crnković podsjećajući kako je na žalost i ova godina započela tragično sa stradavanjem jednog pirotehničara kod Osijeka nakon čega je nastradala još jedna osoba.

I ove će godine u Hrvatskoj biti razminirana oko 74 kvadratna kilometra minski sumnjivog područja. Za to bi trebalo osigurati oko 290 milijuna kuna. Nacionalnim je programom predviđeno da Hrvatska bude bez mina 2019. godine, a sve do tada važno je upozoravati na opasnosti od mina jer su posljedice stradavanja najčešće tragične.

V.Re.