Prikazujem sadržaj po oznakama: antun adžić

121. GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD VELIKA -

 VELIKA – Dobrovoljno vatrogasno društvo Velika prošle godine proslavilo je veliku obljetnicu, 120 godina postojanja društva, a obilježena je dostojno sa svečanom sjednicom, brojnim gostima, dodjelom priznanja najzaslužnijima i velikom pokaznom vježbom. No osim proslave velički vatrogasci su imali pune ruke posla sa gašenjem požara, a još više sa spašavanjem od vode i poplava. Tako su devet puta intervenirali i gasili požare na građevinskim objektima i tri puta na otvornom prostoru, imali 140 tehničkih intervencija, 30 prijevoza pitke vode, a danima i stotinama sati proveli su u spašavanju stanovnika od poplava koje su se prošle godine dogodile u više navrata. Uz spašavanje i pomaganje stanovništvu općine Velika, vatrogasci su svoj humani posao obavljali i u Posavskim Podgajcima i Gunji, koja su teško stradala od poplave nakon pucanja nasipa na Savi.

Veličani su sudionici i vatrogasne koordinacije zeleno plavo pa razvijaju prijateljske i stručne veze sa priobaljem, te su boravili u Vodicama i Bakru na uzvratnim susretima koji imaju sportski, natjecateljski i stručni vatrogasni sadržaj. Velički vatrogasci boravili su i u vatrogasnoj školi u Tirolu i odande dovezli donaciju vatrogasne i informatičke opreme za svoje društvo.

Uz 36 operativnih vatrogasaca koji su uvijek spremni izaći na požar društvo ponosno broji i 36 članova vatrogasne mladeži, za koje se nadaju kada porastu da će postati vatrogasci i nastaviti na putu koji im danas prave njihovi očevi. – Vatrogasac je stil života, u vatrogascima su i očevi i sinovi, u vatrogascima su čitave obitelji i zato vam ja čestitam na tome što ste uspjeli ovo društvo izgraditi i biti na ponos ovom kraju – rekao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, koji je za pomoć primio i zahvalnicu u ime županije od DVD Velika.

-  Nadam se da ćemo zadržati svu ovu mladež i aktivnosti vatrogasaca, koja je sve teža zbog zakonskih okvira koji su znatno umanjili proračun općine. Oni su uz uspješnu obranu od požara uspješno izvršili i sve zadatke na obrani od poplava naših naselja i to u više navrata prošle godine – istakao je velički načelnik općine Vlado Boban koji je prošle godine uspio osigurati 68 tisuća kuna iz proračuna za vatrogasce, a kako će ove godine kada je proračun stanjen za trećinu, nezna ni sam.

Predsjednik društva Ante Adžić uručio je i za sve zaslužne članove društva vatrogasnu statuu, a predsjednik VZŽ Željko Petrović i županijski vatrogasni zapovjednik Josip Ugrin, uvjerenja o završenim specijalnostima i nakon položenih ispita nova unapređenja u činovima i zvanjima.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

VINARI POŽEŠTINE NA JADRAN PLASIRAJU TREĆINU PROIZVODNJE  -

Iako turistička sezona na Jadranu podrazumijeva znatno veću potrošnju vina, osobito onu iz kontinentalnih podruma koju rastereti dijela zaliha, moglo bi to puno bolje – ocjenjuju ovdašnji vinari. Iako su cijene kvalitetnih i vrhunskih vina gotovo prepolovili, ugostiteljske su marže i dalje visoke. Kad se sve zbroji kažu, nitko nema previše razloga za zadovoljstvo, a gost kojemu je vino preskupo, ponajmanje. Ipak, na čašama se rashlađene, lagane slavonske graševine koja sjajno ide uz mediteransku kuhinju, ne štedi jer je itekako dobar saveznik u borbi s ljetnim žegama. Potvrđuju to i u podrumu kutjevačke vinarske obitelji Adžić.

- Upravo punimo butelje koje vozimo u sve veće gradove na obali, a prodaja je uhodana, kupci vjerni našoj ponudi. Plasman je na razini prethodne godine, nema nekih pomaka ni većih promjena. Na more ode standardnih 30 posto proizvodnje u našem podrumu - kaže iskusan vinar Antun Adžić.

Uz domaća crna vina koja stranci uistinu rado piju, kontinentalni vinski adut ipak je bez premca graševina. Raskošnih aroma, umjerenih alkohola, prepoznatljive svježine i voćnosti imaju sigurnu formulu za uspjeh.

- Graševina nam je najtraženija u vinskoj paleti i sa sigurnošću možemo reći da trećina, a u nekih proizvođača polovica plasiranih vina otpada upravo na nju. Uz taj dobitni spoj mineralnosti i svježine koju ima, ono što je jednako važno jest i cijena, a ona je za kupca prihvatljiva - ističe požeški vinar Krunoslav Bartolović koji je upravo ove godine kao i mnogi drugi vinari išao na ruku kupcima.

Spustili su vinari cijene kako bi se popila i pokoja butelja više, no čini se nisu ih u tome pratili svi koji bi trebali. Spustili su cijene i vlasnici restorana i ugostiteljskih objekata, ali njih tek manji dio. Ostali se i dalje drže visokih marži kojih se ne žele odreći.

- Iskustva su mi različita. Neki od mojih kupaca i prijatelja na Jadranskoj obali su uistinu umjereni pa se tako butelja naših vina ovisno o vrsti i kategoriji koja kod nas u podrumu košta od 25 kuna + PDV, prodaje za 60 ili 80 kuna. A onda su tu i oni koji ih prodaju za 200 pa i 250 kuna, deset puta skuplje što svakako nije u redu - kaže ugledni hrnjevački vinar Ivan Enjingi te ističe kako je država trebala odavna uvesti reda i to kategorizacijom restorana i ugostiteljskih objekata. Samo tako gost može dobiti pravi omjer cijene, kvalitete i usluge, a dok to čekaju mnogi se jače okreću izvozu vina.

- Mi se u idućem razdoblju planiramo snažnije širiti na tržište Europske unije jer su se okolnosti ipak promijenile. Manje je 'izvozne' papirologije, lakše 'dišemo' jer nema više toliko skupih analiza za svako pojedino vino koje smo morali ponavljati od pošiljke do pošiljke. Pravila su ista kao i drugdje na europskom vinarskom tržištu, no još se to kod nas uhodava - dodaje Andrej Markulin, direktor Vinarije 'Galić' iz Lukača koja je velike količine vina plasirala na tržište BiH. Sada zbog uvođenja carina kažu, u znatno otežanim uvjetima kojima se nastoje što brže prilagoditi.

Iako s jedva 22 tisuće hektara vinorodnih površina nemamo izvoznog potencijala u količinama – imamo ga u visokoj kakvoći i prepoznatljivosti vina. A to je ono što svjetsko tržište traži. I baš tu domaći vinari vide priliku da dosadašnji nerazmjer uvoza i izvoza vina okrenu konačno u svoju korist.