Prikazujem sadržaj po oznakama: Zdenko Samaržija

POVIJESNO DRUŠTVO POŽEGA ORGANIZIRALO ZANIMLJIVO PREDAVANJE -

POŽEGA - U organizaciji Povijesnog društva Požega, ugledni povjesničar i publicist Zdenko Samaržija održao je predavanje u dvorani knjižnice požeške Gimnazije, „Kako se kuhalo, kakalo, kupalo i plakalo u srednjovjekovnim samostanima i utvrdama“. Vrlo zanimljivo predavanje prilično nepoznatih tema u poznatim okruženjima i vremenima, privuklo je i dosta zainteresiranih slušatelja.

- Sam naslov puno govori o temi. Riječ je o popularnom pristupu prilagođenom svim dobnim skupinama. Želimo srednji vijek približiti javnosti na zanimljiv i jednostavan način. To je jedno veliko razdoblje koje je trajalo tisuću godina. Samostani i utvrde neizostavni su dio srednjovjekovnoga doba. Redovnici su bili nositelji kulture a u ovom predavanju čuli smo nešto više i o njihovom svakodnevnom životu u srednjovjekovnim samostanima – istakao je predsjednik Povijesnog društva Požega prof. Vinko Tadić.

Profesor Zdenko Samaržija veliki je prijatelj i suradnik Povijesnog društva Požega. Održao je niz predavanja i radionica u organizaciji ovog društva. - Koristim ovu priliku da mu se srdačno zahvalim. Obogatio je prijateljice i prijatelje Povijesnog društva Požega vrijednim saznanjima. Mnogim našim sugrađankama i sugrađanima približio je povijest na vrlo zanimljiv i pristupačan način. Svaki puta kada nešto organiziram učenice i učenici pitaju me hoće li doći i profesor Zdenko. Mogu slobodno kazati da on ovdje više nije gost, nego jedan od nas. Siguran sam da će nas i dalje obogaćivati svojim predavanjima i radionicama – rekao je u predstavljanju predsjednik Tadić.

Ovo predavanje i diskusija organizirani su u sklopu Tjedna cjeloživotnog učenja u suradnji Povijesnog društva Požega i Pučkog otvorenog učilišta Obris. Povijesno društvo Požega jedna je od najaktivnijih udruga u Slavoniji koja je u proteklih pet godina obogatila kulturnu scenu Zlatne doline.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

OBILJEŽILI 15 GODINA PARKA PRIRODE PAPUK  -

 VELIKA – U sklopu obilježavanja 15 godina od uspostave i postojanja Parka prirode Papuk organiziran je u sjedištu ustanove i okrugli stol pod jedinstvenim nazivom „Povijest Papuka“. Na okruglom stolu prezentirano je 20-tak stručnih i znanstvenih radova koji će biti ukoričeni u obliku prvog Zbornika radova o Papuku.

 - Kao Park prirode osnovani smo prije 15. godina zbog svoje vrijedne biologije i geologije, ali i izuzetno bogate kulturne baštine. Ovaj okrugli stol će dati značenje toj kulturno povijesnoj baštini Papuka. Radovi se bave Papukom u školskim udžbenicima, kulturi, Papuk u srednjem vijeku, Papuk od najstarijih dana, jer papuk se istražuje čitav niz godina. Postoje mnoga saznanja, ali uvijek može bolje i više, a ovaj okrugli stol je prilika mladim i potencijalnim povjesničarima i znanstvenicima, da im otvori vrata a da Javna ustanova Park prirode Papuk dobije suport od ljudi koji žive u regiji, u okolici Papuka, da se skroz svoj doprinos još više povežu s Papukom. Ove radove planiramo izdati u Zborniku koji bi izašao do 2. Okruglog stola slijedeće godine – istakla je Kristina Kožić, ravnateljica JU Park prirode Papuk.

Veliki zaljubljenik u Papuk i inicijator ovog okruglog stola je prof. Zdenko Samaržija, poznati povjesničar i pisac udžbenika, prijatelj Parka i organizator skupa. – Ideju sam donio u Park prije desetak godina dok sam bio djelatnik ustanove. Etablirani povjesničari su u međuvremenu i dostavili svoje radove, objavili ih u domaćim i inozemnim časopisima, no misija Parka je da bude generator društvenog razvoja okolice. Okupili smo povjesničare iz Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske županije, muzejske djelatnike iz cijele regije, kako bi mladi znanstvenici dobili mjesto i medij gdje bi mogli prezentirati svoja iskustva ali i da Park prirode postane mjesto društvenog prestiža. Mjesto gdje će se okupljati slavonska intelektualna, znanstvena, kulturna, prosvjetna elita, što Park zaslužuje i mora imati – kaže Samaržija, te dodaje da će se svi radovi moći naći na web stranicama Parka prirode Pauk, a izdanje Zbornika do slijedećeg okruglog stola.

 Jedan od moderatora na okruglom stolu i učesnik s dva rada je mladi profesor povijesti Goran Đurđević. – Jedan od mojih radova je o Klaudijskoj gori, jednom od naziva kako se ovo gorje nazivalo u starom vijeku, jer neki rimski izvori govore o Klaudijskoj gori. Nije se prije znalo da li se govori o moslavačkom gorju ili ovom našem, no naknadna istraživanja prof. Potrebice i prof. Dizdara dala su naslutiti da se ipak radi o slavonskom gorju, o papučkom gorju. Uglavnom po vrsti materijala koja se ovdje nalazi. Zajedno s Kristinom Rupert u drugom radu obrađujemo srednjevjekovne šume Papuka, gdje smo dokazali da je Papuk nekada bio znatno više pod šumom a da su ljudi puno više ovisili o šumama. Tako smo saznali da su postojale i drvena crkva i drvena utvrda, brojne građevine, a da su ljudi više i živjeli sa šumom, bilo je više divljih životinja, ogrijev se isključivo pravio u šumi, čak se i većina posuđa pravila od drveta, oruđe, oružje i dr.