Prikazujem sadržaj po oznakama: Vlada RH

POSTOJEĆI PLAN UNIŠTIT ĆE SVE ŠANSE ZA GOSPODARSKI OPORAVAK  -

Kako bi Nacionalni plan oporavka i otpornosti imao veći efekt, potrebno je staviti prioritet na ulaganja u privatni sektor. Ekonomski savjet udruge Glas poduzetnika navedenu tvrdnju je potkrijepio detaljnom analizom

Ekonomski savjet udruge Glas poduzetnika izrazio je zabrinutost zbog oporavka hrvatskog gospodarstva od učinaka pandemije virusa COVID-19. Kao što smo u već nekoliko navrata istaknuli, Nacionalni plan oporavka i otpornosti neće distribuirati dovoljno sredstava malim i srednjim tvrtkama što će se loše odraziti na cjelokupno gospodarstvo. Zbog toga je Ekonomski savjet UGP-a analizirao rezultate postojećih znanstvenih istraživanja drugih država o učinkovitosti potpora koje se daju tvrtkama za razvoj i oporavak od posljedica kriza.

Pregledom mjera oporavka drugih svjetskih ekonomija pokazuje se da većina zemalja svoje pakete pomoći gospodarstvu daje najviše pogođenim tvrtkama (sektorima) i građanima. Bilo bi uputno da i Hrvatska svoja sredstva pomoći iz Europske unije utroši na sličan, budući da će se tako ubrzati ekonomski oporavak. Također, Vlada Republike Hrvatske odlučila se na pristup kopiranja projekata iz programa Vlade RH 2020.-2024. i Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine. Sadašnji NPOO oslanja se uglavnom na projekte državne i lokalne samouprave te na projekte s niskim i dugoročnim povratom (a negdje i s negativnim povratom), što je u suprotnosti s načelnim ciljem brzog oporavka.

Osim toga, ističemo da Nacionalni plan oporavka predviđa distribuciju sredstava tako da 54% sredstava usmjerava za gospodarstvo i 46% za “reforme” u javnom sektoru. No, unutar 54% potpora za gospodarstvo uključeni su projekti otpadnih voda, gospodarenja otpadom, izgradnja cesta i prometne infrastrukture, što znači ulaganje sredstava u javne tvrtke koje su do sad pokazale nisku efikasnost (tvrtke kao što su Hrvatske vode, Hrvatske ceste, HEP, HŽ te lokalne komunalne tvrtke). Prema tome, možemo slobodno reći da NPOO nije usmjeren na pomoć privatnom sektoru te poticanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ništa u postojećem planu nije orijentirano na brz oporavak domaće potražnje, na ulaganje u projekte visokog povrata i na tehnološke inovacije.

Kako bi Nacionalni plan oporavka i otpornosti imao veći efekt, potrebno je staviti prioritet na ulaganja u privatni sektor, fokusirati se na projekte visokog povrata i pratiti povrat uloženih sredstava te fiskalnih učinaka. Osim toga, nužno je onemogućiti koruptivne kanale distribucije sredstava i politički preferiranih projekata.

Prijedlozi Ekonomskog savjeta za uspješan ekonomski oporavak su sljedeći:

1. Korjenita izmjena Nacionalnog plana oporavka - veći relativni omjer sredstava treba biti usmjeren privatnom sektoru i građanima za oporavak potražnje, sukladno planovima drugih usporedivih zemalja u Europskoj uniji.

• - Kreirati modele pomoći građanima koji su ostali bez posla zbog pandemije
• - Implementirati potpore privatnim tvrtkama
• - Porezno rasterećenje pogođenih sektora
• - Ulaganja u obnovljivu energiju
• - Potpuna transparentnost postupka dodjele sredstava

1. Detaljna elaboracija kriterija i načina distribucije sredstava od strane Vlade RH i resornih ministarstava. Zanima nas kojim kriterijima i modelima se određuje koji sektori i projekti dobivaju određena sredstava. Bez konkretiziranih kriterija veliki su rizici za voluntarističko, stihijsko i politički odabrano usmjeravanje sredstava čime će se sniziti efekti na ekonomski oporavak.
2. Potpuna transparentnost dodjele i korištenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka, praćenje utroška i učinaka za svaki realizirani projekt.
3. Sudjelovanje UGP-a i drugih zainteresiranih dionika u procesu dodjele i evaluacije sredstava, čime se daje doprinos učinkovitosti i nadzoru realizacije NPOO-a.

Ako Vlada Republike Hrvatske bude ustrajala na ponuđenom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti uz zadržavanje postojećih političko-ekonomskih ograničenja, realno je očekivati neefikasnu raspodjelu sredstava iz Europske unije. To će rezultirati niskim povratom ulaganja, a time i slabim oporavkom. Možemo očekivati niže stope rasta te relativno zaostajanje Hrvatske u odnosu na druge države Europske unije. NPOO predstavlja priliku za reforme u Hrvatskoj, jačanje vladavine prava, reduciranje korupcije i klijentelizma, jačanje tržišnih institucija i tržišnih sloboda kao pretpostavki da se sredstva iz Europske unije mogu efikasno iskoristiti za ubrzan ekonomski rast. Navedeno se može učiniti samo kroz ulaganje u privatni sektor, inovacije i ulaganja u nove tehnologije, a time bi se ujedno stvorila održiva i konkurentna gospodarska struktura Hrvatske.

“Hrvatska će prema trenutnom prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti tek 7% sredstava izdvojiti za privatni sektor. Sva infrastrukturna ulaganja, sredstva za digitalizaciju i zelenu ekonomiju (54% plana) će po standardnom domaćem političko-ekonomskom obrascu završiti u paraprivatnom sektoru, kod tvrtki koje su povezane s politikom. Smatramo da je to najgori scenarij potrošnje ovakvog tipa sredstava jer generira negativan povrat na investiciju. S takvom distribucijom sredstava ne možemo očekivati nikakav snažan ekonomski oporavak niti održivi ekonomski rast.” - rekao je Vuk Vuković, voditelj Ekonomskog savjeta udruge Glas poduzetnika.

*Članovi Ekonomskog savjeta UGP-a su: dr. sc. Vuk Vuković, prof. dr. sc. Jakša Cvitanić, dr.sc. Ria Ivandić, dr. sc. Leonard Kukić, prof. dr. sc. Boris Podobnik, mr.sc. Vedrana Pribičević, dr. sc. Mislav Radić i doc. dr. sc. Stjepan Srhoj.

GRAD POŽEGA ZBOG MINI POREZNE REFORME OSTAT ĆE BEZ 6,5 MILIJUNA KUNA -

 POŽEGA – Nakon dobivenih podataka o punjenju proračuna grada Požege u prva tri mjeseca, dolazi do rezultata da će mini porezna reforma Vlade RH proračun osiromašiti za najmanje 6,5 milijuna kuna samo u ovoj godini.

– Od te pogubne odluke za jedinice lokalne samouprave očekivali smo smanjenje na razini 10% ili 3,5 do 4 milijuna kuna, no prema sadašnjim pokazateljima u prva tri mjeseca 2015. godine iz poreza na dohodak dobili smo 7,8 milijuna kuna što je 1,43 milijuna kuna manje ili 15,4%. Mi nismo mijenjali sudjelovanje u cijeni roditelja za djecu u vrtiću, nije mijenjana vrijednost boda za obračun komunalne naknade što su mnogi gardovi napravili, nismo mijenjali stopu prireza, što su neke sredine napravile, nisu mijenjana materijalna prava zaposlenih. U rashodima smo smanjivali donacije udrugama u kulturi, udrugama građana, korisnicima proračuna Gradskoj knjižnici, Kazalištu, JVP, vijeću srpske manjine, smanjili materijalne rashode za 224 tisuća kuna za grad, oko 6,5%. Uz sve poteškoće uspjeli smo osigurati 350 tisuća kuna u proračunu za poticanje i razvoj poduzetništva – istakao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović, koji zbog toga vidi u gradu Požegi manje pet ulica asfaltiranih, ili kompletno uređenje Trga sv. Terezije kroz dvije godine. Projekt otvorenih bazena u Požegi s dva bazena, reciklažom vode u bazenima koštali bi 6,2 milijuna kuna.

– Samo u jednoj godini ova Vlada uzela je bazene građanima grada Požege, jednu investiciju koju svi željno očekujemo. Mi ćemo i dalje pokušati maksimalno nastaviti s radom i ulaganjima, investicijama i nadam se početkom ljeta da ćemo građanima predložiti projekt koji će riješiti prometne tijekove u gradu Požegi, te regulaciju prometa na Trgu sv. Trojstva – dodaje Neferović koji zbog tog neplaniranog smanjenja proračuna očekuju i rebalans u ljetu.

Tekst/foto: Vladimir Protić

SDP KRITIZIRA RETORIKU HDZ-a I ŽUPANA TOMAŠEVIĆA -

 POŽEGA – Tiskovnu konferenciju SDP-a GO Požega započeli su pitanjem koje često postavlja požeško-slavonski župan Alojza Tomašević: - Pitam se je li naša županija u Hrvatskoj? Smatraju da je to jeftina slika koju lokalni HDZ-a pokušava prodati građanima istodobno kada se u svakoj investiciji koja se provodi na županiji pojavljuje država kao financijer. Pa se tako to pitanje postavlja i na otvorenjima kapitalnih objekata koje u većini financiraju ministarstva hrvatske države.

- Prilikom nedavnog svečanog otvorenja dječjeg vrtića u Velikoj, mogli smo putem medija svjedočiti kako se zapravo radilo o stranačkom skupu HDZ-a na čijem je čelu bio Franjo Lucić izaslanik predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. Stječe se dojam kao da je upravo HDZ financirao dječji vrtić i to sa svojim dobro poznatim torbama. Očito da župan nije čuo riječi veličkog načelnika Bobana koji je naglasio kako je Ministarstvo regionalnog razvoja sufinanciralo projekt u iznosu od 1,75 mil. kn ili 50% ukupnog iznosa investicije. Župan ne čita vlastite službene stranice na kojima stoji isti podatak, kao i podatke o sufinanciranju kredita za obrt i malo poduzetništvo gdje jasno piše kako 50% subvencije kredita snosi upravo Ministarstvo poduzetništva i obrta RH; da ne bi bilo zabune – istakao je Ivan Vlahović, član GO SDP-a, a SDP-ova vijećnica Marija Užar navela je osim veličkog vrtića i primjere projekata koje je financirala država, kao što su Gradska knjižnica i čitaonica u Pleternici (sufinancirana od strane Ministarstva kulture, Ministarstva regionalnog razvoja i Fonda za zaštitu okoliša), Gradska knjižnica i čitaonica u Požegi (sufinancirana od strane Ministarstva kulture sa 2,4 mil. kn), Sportsko rekreacijski centar u Požegi (na sportske sadržaje Ministarstvo regionalnog razvoja uložilo je 1,5 mil. kn), Požeška kuća (od ukupne vrijednosti investicije od 1,9 mil. kn, Ministarstvo turizma će u prvoj etapi sudjelovati sa 500 tisuća kn).

- Ministarstvo socijalne politike i mladih investira u Dom Ljeskovica (sanitarni čvorovi, podne površine oprema i namještaj za sobe korisnika), a neke projekte Vlada i ministarstva RH sufinanciraju iznosima i do 80%, primjer su kako se centralizirana sredstva dodjeljuju bez obzira tko je na vlasti u gradovima ili županiji. Za razliku od prijašnjih vremena i vladavine HDZ-a, kada su pojedini projekti bili blokirani samo zato jer je SDP bio na vlasti u Požegi – kaže vijećnica Užar koja misli da se moglo i više, no za to je potrebna komunikacija. Pita i kako to da nitko od načelnika općina, gradonačelnika gradova i župan nisu nikada u ove dvije godine otišli u Ministarstvo gospodarstva, što je potvrdio i ministar Vrdoljak kada je boravio u Požegi, a zalažu se za razvoj gospodarstva. Valjda bi ministar sam trebao pokucati županu na vrata – pita se vijećnica Užar.

- Gospodin Karamarko i HDZ nameću tezu, kako je HDZ jednako država. Kako se domoljublje iskazuje rukom na srcu i članskom iskaznicom HDZ-a. Stoga i ne čudi da se HDZ-ovi političari, slijedeći šefovu taktiku stvaranja podjela „mi i oni“,  pitaju u kojoj se to državi nalazi naša županija. Ista ta županija koju HDZ vodi dvadesetak godina. Svima nama koji nemamo člansku iskaznicu HDZ-a, a to je većina pa i u jednom dijelu  ljudi iz HDZ-a, nameće se drugo pitanje. Kako je moguće županiju voditi 20 godina i za sve optuživati nekog drugog? Kako je moguće dovesti Županiju na dno razvijenosti županija u Hrvatskoj, unatoč tome što je u tom periodu dobrim dijelom Vladu RH vodio HDZ? I na kraju, misliti da iseljavanje stanovništva iz naše županije nije posljedica HDZ-ovog (ne)rada – pita se član SDP-a Dražen Dumančić koji navodi rezultate rada Vlade RH, od fiskalizacije i većih prihodi od poreza, porast potrošnje na malo za 1,9%, smanjenje godišnjeg manjka državnog proračuna za gotovo 4%, povećanje izvoza u 2014 za preko 8 posto, povećanje industrijske proizvodnje u  u 2014 ( u 12 mj 5,3%), povećanje plaća za 3,4 %, smanjenje nezaposlenosti 13%, mogućnost kreditiranja srednjeg i malog poduzetništva za preko 4 milijarde kuna itd., koji sigurno vode dobrobiti svih žitelja Županije, bez obzira na njihova uvjerenja ili stranačku pripadnost. Treba li pružiti ruku Vladi RH ili i dalje politizirati i tražiti krivce isključivo u drugima.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

VLADA ODOBRILA GRADNJU VODOZAHVATA ŠUMETLICA -

PAKRAC -  Vlada RH  dala je 'zeleno svjetlo' za gradnju vodozahvata Šumetlica vrijednog 150 milijuna kuna.

- Ovaj projekt iznimno je važan za cijelo pakračko-lipičko područje jer ćemo njime trajno riješiti pitanje snabdijevanja pitkom vodom i više neće biti obaveznih ljetnih redukcija. Osim toga, Šumetlica će osigurati i navodnjavanje minimalno 200 hektara poljoprivrednog zemljišta na području ova dva grada – rekao je gradonačelnik Pakraca Davor Huška.
  Gradnja Šumetlice aktualna je više od deset godina ali su aktivnosti iz raznih razloga više puta prekidane. Sada je pripremljena sva dokumentacija, izgrađen je temeljni ispust, napravljen je pristupni put, razminirano je područje gradnje te su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Za sve to je uloženo oko 12 milijuna kuna. Šumetlica će se graditi u etapama a predviđeno je da svi radovi završe u roku od tri godine.(vm)

ZDRAVSTVENO REKREACIJSKI CENTAR LIPIK PRODAJE SE NEPOSREDNOM POGODBOM -

LIPIK - Zdravstveno rekreacijski centar Lipik bit će prodan neposrednom pogodbom, odlučila je Vlada RH na prvoj sjednici po povratku s godišnjih odmora. Kupac je tvrtka Petrus globalni razvoj d.o.o. koja je dio svjetske grupacije Petrus Global Development sa sjedištem u Londonu i koja je u dogovoru s Vladom izrazila spremnost da za otplatu dugovanja ZRC-a i njegovu daljnju obnovu izdvoji više od 220 milijuna eura.

Inače, za dolazak tvrtke Petrus u Lipik 'krivo' je osobno poznanstvo s gradonačelnikom Antunom Haramijom o čemu on nerado govori. – Drago mi je što su mi prijatelji održali riječ danu prije godinu,dvije dana ali je još važnije što će grad Lipik biti partner u cijelom projektu. To znači da se neće samo obnoviti i staviti u funkciju srušeni objekti ZRC-a nego će se obnavljati cijela infrastruktura grada, fasade i drugo kako bi Lipik bio poželjna destinacija za turiste . Prije rata je u ZRC- bilo zaposleno oko 150 ljudi a sada bi ih trebalo biti više što za naš mali grad puno znači – rekao je Haramija.

Država je vlasnik 90 posto dionica ZRC-a, a od listopada 2005. godine do sada je bilo šest neuspješnih  pokušaja prodaje. Nakon rata obnovljeni su samo jedan hotel i bazeni. Tvrtka trenutno zapošljava petnaestak ljudi.(vm)