Prikazujem sadržaj po oznakama: Vjenceslav Hruška

NIŠTA BEZ KULENA -

POŽEGA/KUTJEVO – Čelnici grada Kutjeva u osobama gradonačelnika Josipa Budimira i predsjednika Gradskog vijeća Ivice Ribičića tijekom boravka u županijskom središtu posjetili su poduzetničku obitelj Hruška iz Bjeliševca u njihovom maloprodajnom objektu u Cehovskoj ulici, smješten dakle u požeškoj Pješačkoj zoni.

Riječ je o mesoprerađivačkom obrtu Hruška vlasnika Damira Hruške i OPG-u njegovog oca Vjenceslava koji su nedavno u najužem središtu Požege otvorili prodavaonicu domaćih suhomesnatih delicija koje spravljaju u Bjeliševcu, o čemu smo pisali, POGLEDAJ OVDJE.

Kako je poznato Damir i Vjenceslav su među najpoznatijim proizvođačima suhomesnatih proizvoda za koje su primili više desetaka nagrada i priznanja na ocjenjivanjima širom zemlje.

Njihove proizvode kao što su kulen, švargl, slanina, kulenova seka i druge kušali su kutjevački čelnici zajedno sa predstavnicima požeških medija.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: D.K.

UDRUŽIVANJEM DO OSVAJANJE NOVIH TRŽIŠTA  -

VENJE - Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvo Majetić u Venju nedaleko od Kutjeva, nekoliko je vlasnika obiteljskih gospodarstava koja se bave različitim proizvodnjama potpisalo ugovor u suradnji. To je najava stvaranja budućeg klastera koji bi se trebao okupiti više proizvođača autohtonih proizvoda iz cijele Hrvatske.

Ugovore o međusobnoj suradnji koji bi trebali obogatiti turističku, ali i gastro ponudu različitih sredina u kojima se nalaze obiteljska gospodarstva ali i omogućiti vlasnicima proširenje na druga tržišta uz Majetića potpisali su i Vjenceslav Hruška iz Bjeliševca, Josip Majdenić iz Rakitovice kraj Donjeg Miholjca te Vladimir Tomaić iz Sirane Runolist iz Otočca.

Tako će vinarija i restoran OPG Majetić biti opskrbljeni mesom domaće crne svinje iz OPG Majdenić, kulenom iz OPG Hruška, te sirom iz Otočca, a svi će međusobno plasirati proizvode na pojedina gospodarstva koja imaju kušaonice i druge slične objekte u koje zalaze gosti.

Sirana Runolist iz Otočca ima tradiciju proizvodnje sira dugu više od dva desetljeća. Ovo obiteljsko gospodarstvo godišnje proizvede 80 tona sireva i drugih mliječnih prerađevina. Za suradnju između više različitih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava zainteresiran je i najpoznatiji kulenar Požeštine Vjenceslav Hruška iz Bjeliševca, čiji kulen na ocjenjivanjima osvaja najviše odličja.

Svoj je interes u ovom udruživanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pronašao i Josip Majdanić iz Rakitovice kod Donjeg Miholjca. Njegova se obitelj bavi uzgojem crnih slavonskih svinja te ih je spreman isporučivati bilo kao tovljenike za pravljenje kulena bilo kao odojke.

Za udruživanje poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava zainteresiran je i grad Kutjevo budući da će na taj način, kaže gradonačelnik grada Kutjeva Ivica Nikolić, u obiteljskim gospodarstvima koja se bave ruralnim turizmom biti obogaćena ukupna turistička ponuda. Veliki dio kutjevačkih obiteljskih gospodarstava ujedno je uključen u vinsku cestu.

Da je Kutjevo sve više prepoznatljiv centar vinogradarstva ili kako to sami Kutjevčani vole reći vinska prijestolnica hrvatske potvrđuju i sve brojnije posjete gostiju i izletnika u kutjevački kraj.

PILOT PROJEKT PRERADE KULENA U KUTJEVAČKOJ INDUSTRIJSKOJ ZONI PET GODINA ČEKA ZAVRŠETAK  -

BJELIŠEVAC - Slavonski je kulen, uz dalmatinski pršut i maslinovo ulje, trebao biti prepoznatljiv domaći izvozni brend za zahtjevno europsko tržište. Zato je država, još prije sedam godina, donijela Operativni program proizvodnje slavonskog kulena. I to u dogovoru s proizvođačima, Udrugom 'Slavonski kulen – kulin', a za provedbu osigurala 47 milijuna kuna. Tim se novcem trebala kreditirati i potaknuti njegova proizvodnja, ali i izgradnja i povećanje suvremenih preradbenih kapaciteta. Pilot projekt za proizvodnju izvornih suhomesnatih proizvoda bila je kulenarska obitelj Hruška iz Bjeliševca. Povrat kapitalnih ulaganja još čekaju, a njihov objekt u industrijskoj zoni Kutjeva već petu godinu stoji nedovršen i prazan.

- Trebali smo biti pioniri u tome, pilot projekt za još tridesetak sličnih objekata za preradu prema europskim standardima. Vlastitim kreditom od milijun kuna i državnom subvencijom krenuli smo u taj projekt još 2007. Za godinu dana, sve je bilo pod krovom, a iz kapitalnih ulaganja trebalo ga je opremiti najsuvremenijom opremom. A onda je izišao novi pravilnik i počeli su naši problemi. Prema članku 12. novog propisa, ukoliko je projekt sufinancirala država, nemamo pravo na povrat kapitalnih ulaganja što je za nas prava katastrofa - kaže Vjenceslav Hruška koji je u izgradnju novoga preradbenog objekta u industrijskoj zoni Kutjeva krenuo prema starom pravilniku i potpuno drugačijim 'pravilima'. Unatoč obećanjima bivših dužnosnika Ministarstva poljoprivrede pa i samog bivšeg ministra Čobankovića, kapitalna ulaganja od 480 tisuća kuna do danas nije dobio. Nakon višegodišnje prepiske, čekanja, dopuna dokumentacije koju je Hruška morao doplatiti, lani pred izbore stigla je i odbijenica uz dobro poznato obrazloženje – kosi se s važećim pravilnikom.

Objekt u kojemu se na godinu trebalo preraditi 25 tona kulena i suhomesnatih proizvoda 'zjapi' golih zidova iako je odavna trebao vraćati kredit čije rate uredno stižu svakoga mjeseca. S pet puta manjom proizvodnjom na svojemu gospodarstvu, obitelj Hruška je pred zidom, na rubu bankrota.

'Zlatne' medalje i pehari za vrhunsku kakvoću i izvornost njegovih proizvoda birokraciju ne zanimaju. Ne zanima nikoga ni to što je domaća proizvodnja svinja pala na niske grane, a uvoz i dalje jednako caruje. Od donedavnih gotovo 80 svinjogojaca Požeškog kraja s kapacitetom 700 rasplodnih krmača i 6.500 tovljenika, danas ih je ostalo malo. Trebali su biti sirovinska baza za proizvodnju izvornih domaćih proizvoda poput kulena, šunki, kobasica, slanine, no od ambicioznog projekta nije ostalo gotovo ništa, ističu u Udruzi svinjogojaca.

- Pali smo na niske grane. Za samo nekoliko godina ostalo nas je tridesetak uzgajivača. Nekada smo svaki držali po 30 do 40 krmača, a sada smo na pet do 10 rasplodnih grla. Sve su to ljudi koji su uistinu pokušali spasiti i održati svinjogojsku proizvodnju, ali zadnje potpore dobili smo 2009., a u međuvremenu glavnina poticaja u ovoj je grani stočarstva ukinuta - kaže Zvonko Štimac u kojega su novi objekti za tov svinja gotovo potpuno prazni pa o ulaganju u preradu više i ne razmišlja.

Standardi koje u proizvodnji autohtonih mesnih proizvoda traži Europska unija su strogi. Dosadašnji način i uzgoj neće biti mogući, a država o tome nije pravodobno razmišljala. Iako je slavonski kulen trebao biti izvozna perjanica s oznakom izvornog, prave strategije nije bilo, upozorava Zdravko Klesinger, jedan od osnivača požeške udruge kulenara. Kaže kako mjerodavne institucije nisu pratile kulinare i proizvodnju izvornih suhomesnatih proizvoda na način kako su to činile primjerice vinogradarsko vinarske ustanove i zavodi.

Uz to nema kontroliranog uzgoja, organizirane domaće proizvodnje pa je od nekada ambicioznog projekta malo ostalo. Ne bude li više dobre volje mjerodavnih i to ubrzo, sudbina 'zlatne' kulenarske obitelji Hruška i njima sličnih mogla bi doći pod upitnik, a od izvornog slavonskog kulena kao izvoznog brenda tek jedna od dobrih zamisli bez konkretnog rezultata.

(SN)