Prikazujem sadržaj po oznakama: KUD Poljadija

3. ŠVARGLIJADA U GRABARJU DONIJELA NOVE ŠAMPIONE -

 GRABARJE – Po treći puta ponajbolji majstori i proizvođači švargla, te poznate slavonske delicije natjecali su se na Švarglijadi u Grabarju, kraj Kutjeva. Dobru suradnju domaći KUD Poljadija iz Grabarja s tjednikom Kronika požeško-slavonska okrunili su sa zajedničkom organizacijom ovakve jedne gastro manifestacije koja na stol vraća također jednu pomalo zaboravljenu deliciju slavonskog sela. kako polako nestaju i ona prava kolinja tako nestaje i švargl s slavonske trpeze, no oni najuporniji čuvari baštine slavonskog sela ne dopuštaju da to ode u zaborav, nego ovakvom manifestacijom podsjećaju da je i to karakteristična mesna delicija koja ima veliki broj ljubitelja i treba ju svakako postaviti kao slavonski brand.

 Ove godine Švarglijada, kojoj je podršku dala Požeško-slavonska županija i njena Turistička zajednica, te grad Kutjevo, imala je i više natjecatelja, a svoje švargle donijeli su ponosni majstori švargla iz cijele Požeštine, Feričanaca, Đakova, Piškorevaca i Nove Gradiške, tako da su bile zastupljene tri slavonske županije. – Možemo pohvaliti majstore švargla od ove godine jer prosudbena komisija nije pronašla niti jedan primjerak koji nije bio za ocjenu, svi su bili dobri i rekao bih za nijansu bolji od prošle godine. Bilo je zaista teško ocijeniti i pronaći koji je švargl najbolji, tako da smo sedam s najvišim ocjenama koji su zaslužili zlatne plakete ocjenjivali ponovno, da potvrdimo svoje ocjene. Čestitam svima, a posebno šampionu s najviše bodova i sedam pozlaćenih švargla – istakao je Ferdinand Troha, dipl. inž. prehrambene tehnologije, iz prosudbene komisije.

 - Švargl se po starom izvornom receptu pravi u svinjskom želudcu. U švargl ide meso od glave, kože, masnoće, srca, jezici i nekada se to pravilo samo od svinja na svinjokolji. Nekada se to proizvodilo sitnim rezanjem svih sastojaka, a danas mljevenjem dobivamo kompaktnu masu. Više se danas radi i na postizanju kvalitetnijeg okusa, a dodatno ljudi nabavljaju više mesa od srca i jezika, pa je u švarglu više kvalitetnog mesa. To danas traži tržište i oni koji švargl vole, a ovo je upravo vrijeme kada se švargl konzumira, pa do proljeća – istakao je Vjenceslav Hruška, poznati zlatni proizvođač kulena i ostalih mesnih delicija od svinja iz vlastitog uzgoja, a posljednjih nekoliko godina u uzgoju ima i crnu slavonsku svinju, koja njegovim proizvodima daje još bolji okus. On proizvodi švargl u svom OPG u većim količinama, po 50 i više kilograma smjese, no nakon sušenja i dozrijevanja švargla kaže da sve proda u 14 dana jer se švargl danas ponovno traži, kao i čvarci koji su postali prava i skupa delicija.

Ovogodišnji švargl šampion proizveo je mladi proizvođač Tomislav Hip iz Srednjeg Sela, koji je prošle godine osvojio također zlatnu plaketu. Iako sretan što je njegov švarg najbolji, istakao je da ga je zapravo tome poučio punac koji mu pomaže prilikom svinjokolje, te da je recept pobjedničkog švargla naslijedio od njega, a također i od ostalih mesnih delicija, kulena i kobasica koje s uspjehom radi.

 Zlatnu medalju zaslužili su još proizvođači Josip Malčić iz Grabarja, Mato Bošnjaković iz Piškorevaca, OPG Ilija Kolić iz Đakova, Željko Begović iz Drškovaca, OPG Arić iz Crnogovaca kraj Nove Gradiške. Sve švargle su degustirali i ocjenjivali i posjetitelji u dvorani Vatrogasnog doma u Grabarju, koji su najviše svojih glasova na glasačkim listićima dali za švargl Drage Kalafađića iz Grabarja. Plakete i nagrade su uručili kutjevački gradonačelnik Josip Budimir, predsjednica gradskog vijeća Josipa Miličević, urednik tjednika Kronika Vladimir Protić i predsjednik KUD-a Ivica Ribičić.

 Na Švarglijadi obitelji, prijatelji i rodbina uređuju i svatko svoj stol na koji postavljaju samo domaću i staru autohtonu hranu, od suhomesnatih proizvoda do sarme, prasetine i raznih slastica. Komisija za ocjenu stola koju čine novinari lokalnih medija najljepšim stolom ove godine proglasili su stol Lidije Starčević iz Lakušije koja je sa svojim društvom uredila stol u jednom od slavonskih kirvajskih svečanih dana.

 Uz odličnu glazbu tamburaškog sastav Bisernica zabava i druženje se nastavilo do jutarnjih sati a upriličena je i aukcija najvećeg i najmanjeg švargla. Postigli su u nadmetanjima i dobru cijenu, a sredstva su išla za mlade tamburaše Poljadija iz Grabarja koji uspješno sviraju godinu dana i tek trebaju stasati. Za sada prate svoj KUD Poljadija na nastupima, ali već nastupaju i na vinskim manifestacijama u Kutjevu i Vetovu.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Alen Protić

GODIŠNJA SKUPŠTINA KUD POLJADIJA GRABARJE  -

GRABARJE – Selo Grabarje bilježi dugu tradiciju folklora i kulturno umjetničkog druženja, jer su KUD imali i prije 56. godina, no društvo je zamrlo, pa se današnji oblik KUD-a Poljadija Grabarje pojavljuje prije 12 godina. Od obnoviteljske skupštine društvo radi sve bolje i sve aktivnije učestvuje u svim folklornim i kulturnim događanjima. Danas u folkloru djeluju dvije sekcije, odrasli folklor s 50-tak članova i dječja folklorna grupa sa 22 člana.

- Probe se održavaju svakog petka, a pred nastupe i svaki dan, ovisi o potrebi, jer imamo dosta nastupa, prošle godine 16 – kaže voditeljica Brankica Potnar, koja priprema koreografije i uvježbava nastupe s članovima. Kako već duži niz godina Grabarčani svojoj smotri daju uvijek i neku temu kojoj se posveti smotra, ove godine će za temu biti postavljen Vašar, stari dakako, onakav vašar kojega pamtimo iz mladosti naših baka i djedova, kojih se sjećamo s nostalgijom.  

KUD Poljadija prošla je sa svojim nastupima cijelu Slavoniju, Podravinu i kontinentalnu Hrvatsku, nastupili su i na Đakovačkim vezovima gdje su prikazali običaj pastirenja, a sekcija mladih izborila je plasman na državnu smotru dječjeg folklora u Kutini. Posebno su ponosni što su prošle godine cijelo društvo, svi članovi, njih 65 otišli nam jednodnevni izlet na Plitvička jezera.

Podršku radu KUD-a Poljadija daje županija, a financijsku podršku i za ovu godinu najavio je zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha i tajnica Zajednice kulturnih udruga županije Ana Pirović. Društvo s najvećim iznosom potiče grad Kutjevo, na čijim manifestacijama sudjeluju folkloraši iz Grabarja. Zaslužnim članovima uručene su nagrade i cvijeće svečarima.

OD 17 UZORAKA ŠAMPIONOM PROGLAŠEN ŠVARGL OBITELJI KUTUZOVIĆ IZ ZARILCA  -

GRABARJE – U odličnoj organizaciji KUD-a Poljadija iz Grabarja i tjednika Kronika požeško-slavonska u Vatrogasnom domu Grabarje održana je 1. Švarglijada na području Požeštine. Od prispjelih 17 uzoraka s područja Požeško-slavonske i Osječko-baranjske županije peteročlana ocjenjivačka komisija na čelu s višestruko nagrađivanim kulenarom i proizvođačem ostalih mesnih delicija od svinjskog mesa Vjenceslavom Hruškom iz Bjeliševca na čelu, ocjenjivala je izgled, boju, okus, miris i povezanost sastojaka švargla. – Švargl je jedan od zapostavljenih mesnih proizvoda, jer svi samo pričaju o vrhunskim mesnim proizvodima, kulenu, kulenovoj seki, kobasicama, šunki, ali švargl kao jedan od proizvoda slavonske obitelji koji nastaje u domaćem dvorištu je ipak visokokvalitetan mesni proizvod.  Kod njega možemo uživati u okusu, mirisima, no nismo imali do sada nikakvih natjecanja, jer se manje količine proizvode u mesnoj industriji, a svako domaćinstvo na selu svega nekoliko komada za svoje potrebe. Pravi domaći švargl proizvodi se u svinjskom želudcu, pa su količine ograničene, a industrija bježi u neke umjetne ovitke za punjenje – istakao je predsjednik komisije Vjenceslav Hruška. Po njemu dobar švargl proizvodi se od obrazina glave, iznutrica, srca, jezika, koje se kuha, a dobro začini sa domaćim začinima, domaća paprika, domaći bijeli luk, papar i sol. On se nakon toga puni u želudac ili crijevo, ponovno obari i u presi se steže dok ne dobije tanji oblik. – Kad se prereže švargl bi trebao pokazati svoju strukturu. Dobar švargl bi trebao imati rezano meso, no danas mnogi žure pa to samelju. Na domaćim slavonskim klanjima švargl se počinje raditi od 12 sati pa sve do šest sati navečer. On mora izgledati kao mozaik od sastojaka koji se stavljaju u švargl – kaže Hruška.

 Nakon ocjenjivanja komisija je dodijelila dvije brončane plakete, šest srebrnih plaketa, sedam zlatnih plaketa i švarglu s najviše osvojenih bodova šampionsku titulu i titulu pobjednika 1. Švarglijade.

 Zlatnim plaketama okitili su se švargl Darka Lovakovića iz Feričanaca, Zlatnog luga iz Donjih Emovaca, te domaćih majstora Malčić Josipa, Drage Kalafadžića, Zdenka Bilandžića i Josipa Oršulića.

Sve švargle iz konkurencije nakon ocjenjivanja izrezane na ovalima mogli su kušati svi posjetitelji u zaista prepunom Vatrogasnom domu. Svi koji su u kušanju izabrali svoga šampiona na glasačkim listićima su zaokružili kao najbolji švargl koji je došao iz Krčme Zlatni lug, a proizvod je mladog majstora Mirka Lovakovića koji se brine za mesne delicije u ponudi krčme, koji je tako postao šampionom publike.

Kako se švargl obično proizvodi na obiteljskoj svinjokolji organizatori su priredili da i svaka obitelj koja je imala natjecateljski švargl prigodno uredi i svoj stol, u domaćem i slavonskom štihu. Najljepšim stolom po ocjeni prosudbene komisije proglašen je onaj koji se uredile mlade članice ženske skupine KUD-a Poljadija.

Priznanja, plakete i šampionsku titulu uručili su Vladimir Protić ispred tjednika Kronika i Ivica Ribičić, predsjednik KUD-a Poljadija, inače vrijedni mladi poljoprivrednik i stočar, koji je usred uručivanja morao otići jer mu se počela teliti krava. Sve je sretno završilo a ubrzo se vratio s vijesti da ima dvoje malih telića.

Na svečano ukrašene stolove domaćice svakog stola su iznijele domaću hranu, pa se osim suhomesnatih delicija tu našlo i sira, vrhnja, jaja, ali i domaće juhe, slavonske sarme i ostalih starih jela naših baka. Odličnu atmosferu, puno plesa i slavonskih kola potakla je dobra glazba Nehajskih bećara. Njihova violina daje posebni štih, a posebnu draž to što sviraju bez razglasa, stvarno u živo i uhu ugodno.

Zadovoljni organizatori polučenim uspjehom najavljuju i 2. Švarglijadu slijedeće godine.

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO POLJADIJA IZ GRABARJA  -

GRABARJE - Zahvaljujući marljivom i predanom radu ali i potpori mnogih, članovi Kulturno umjetničkog društva „Poljadija“ iz Grabarja, prošle su godine imali čak 34 nastupa. Istaknuo je to na godišnjoj skupštini tajnik društva Josip Silović dodajući kako su folkloraši lani raspolagali s gotovo 60 tisuća kuna od čega su trećinu iznosa bile donacije ali i vlastiti prihodi, kroz organiziranje različitih priredbi.

Slične aktivnosti Grabarčani planiraju i ove godine s tim da očekuju veću potporu grada Kutjeva. Članovi društva prema riječima predsjednika Ivice Ribičića i nadalje će raditi na očuvanju tradicije i običaja a prioritet će im i dalje biti organiziranje tradicionalne smotre  „Poljadija u srcu“ u sklopu koje prezentiraju izvorne običaje.

- Već punih 12 godina kroz ovo društvo njegujemo izvorni folklor. Radimo u tri sekcije i to onu za odrasle, dječju i tamburašku. Okupljamo stotinjak članova od kojih je 60-ak aktivno. Nastupamo uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske jer za duža i dalja putovanja nemamo novca. Kako njegujemo izvorni folklor i ove ćemo godine imati nekoliko zanimljivih radionica u sklopu kojih ćemo  obrađivati folklornu baštinu i običaje svoga kraja - rekao je predsjednik društva Ivica Ribičić podsjećajući kako su lani na svojoj smotri prezentirali što se sve i kako radilo od šljiva, a prezentirali su pečenje rakije, kuhanje pekmeza, izradu kolača i slastica od šljiva i dr.

Kulturno umjetničko društvo "Poljadija" iz Grabarja doznajemo dalje i ove će godine imati nekoliko zanimljivih radionica u sklopu kojih će obrađivati folklornu baštinu i običaje svoga kraja.

Kako je godišnja skupština bila prigoda da se analizira rad ali i usvoje planovi za ovu godinu mnogobrojni su gosti, članovi drugih udruga i društava ovom vrijednom i marljivom društvu da u svojem naumu i uspije. Na godišnjoj skupštini nisu bili zaboravljeni ni oni koji su dali velik doprinos radu i očuvanju tradicije te su i njima bili urečeni prigodni pokloni. Društvo se zahvalilo i tjedniku Kronika koji društvo prati kroz njihove aktivnosti tijekom godine. (V.Re.)