Prikazujem sadržaj po oznakama: Ergela Lipik

DRŽAVNA ERGELA LIPIK -

LIPIK - Lipicanci iz ergele Lipik, oteti u kolovozu 1991., nakon 16 godina, dugih pregovora i Peticije koju je provela Udruga Lijepa Naša, a koju su potpisale na tisuće ljudi iz Hrvatske i svijeta, vratilo se u noći s 12. na 13. listopada 2007. godine. Njih ukupno 66 izgladnjelih i uplašenih konačno su se vratili u svoj dom. Povodom 11. obljetnice povratka lipicanaca iz Srbije, u krugu Državne ergele Lipik u subotu 13. listopada organizirana je proslava tog svijetlog trenutka novije Lipičke povijesti.

Program obilježavanja 11. obljetnice povratka Lipicanaca obraćanjem svim posjetiteljima otvorili su ravnatelj Državne Ergele Đakovo - Lipik gosp.Mirko Damjanović i gradonačelnik Grada Lipika gosp. Vinko Kasana.

Pozdravivši sve goste ergele ravnatelj Damjanović zahvalio se svima na dolasku i poželio im dobrodošlicu na divno subotnje poslijepodne babljeg ljeta, te istaknuo kako se u ergelu svake godine sve više ulaže, zahvaljujući ministarstvu poljoprivrede RH i ministru Tolušiću, i da će uskoro doći do jednog novog izgleda ergele. Prenio je i pozdrave gradonačelnika Đakova koji je bio spriječen sudjelovati u obilježavanju obljetnice ali i svih Đakovčana građanima Lipika i onima koji su danas došli obilježiti obljetnicu povratka lipicanaca.

Gradonačelnik Kasana zahvalio se onima koji su organizirali proslavu, ergeli Lipik, Udruzi Lijepa naša, koordinaciji Grad Lipik – Prijatelj djece, dječjem vrtiću Kockica i osnovnoj školi koji su osmislili ovogodišnji program proslave, a i djeci koja su sudjelovala u programu koji je iz godine u godinu sve bolji i bolji. Istaknuo je kako je Gradu Lipiku stalo do što bolje prezentacije lipicanaca i ergele u što ulaže dosta sredstava, o čemu najviše govori i silueta lipicanca u grbu Grada Lipika, kao i da su na sam spomen Lipika lipicanci prva asocijacija. Nadovezao se na izjavu ravnatelja Damjanovića te istaknuo da će u suradnji s ergelom Lipik i Đakovo i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede u skorije vrijeme, već sljedeće godine, započeti gradnja jedne nove moderne ergele, koja će pružati puno više mogućnosti prvenstveno onima koji se bave i koji se žele baviti konjičkim sportom i uzgojem konja. Poželjevši svima što bolji provod, pozvao je sve na sudjelovanje u humanitarnoj akciji prikupljanja sredstava za malog bolesnog Luku, koje su provodile odgojiteljice iz dječjeg vrtića Kockica Lipik prodajom pečenog i sirovog kestenja i prikupljanjem dobrovoljnih priloga.

Program su nastavili mali vrtićarci, tj. mješovita skupina „Leptirići“ koji su u točki naziva „Mali šokci“ pod mentorstvom odgojiteljica Anamarije Kuhar i Ivane Hlebec zaplesali kolo i otpjevali bećarac čime su nasmijali i razdragali okupljenu publiku. Uslijedila je glazbena izvedba skladbi Ples konja i Hijaho koje su na flautama izvele učenice sedmih razreda Staša Kukić i Nina Rade pod mentorstvom učiteljice glazbene kulture Jadranke Radonić Sirovica. Pjesmicu „Lipicanci“ o stradavanju ergele i naših konja odrecitirala je Ena Horvat, učenica 8 razreda, učenici osmih razreda na engleskom su jeziku izveli rap skladbu „Good manners / Thank you and I'm sorry“ kojom su predstavljali Lipik na ovogodišnjem projektu Bon-ton u Požegi, a glazbeni recital „ We all live in the world that we deserve „ izveli su učenici sedmih razreda.

Po završetku nastupa osnovnoškolaca, publika se premjestila ispred prostora manježa na kojem su izvedene tri točke. Uz nastup lipičkih mažoretkinja, pred publikom su po prvi put nastupali lipički lipicanci, najprije prikaznim programom jahača uz glazbu koji su izveli Franjo Vizner, Dario Čordaš i Dora Dević na grlima Allegra i Batosta i Trompeta, a potom plesom u paru koji su izveli Franjo Vizner i Dora Dević na grlima Allegra i Batosta pod mentorstvom trenerice i međunarodnog suca u dresurnom jahanju Ivane Ljubić.

Program se nastavio koncertom učenika Glazbene škole Pakrac i Dječjim Danom na ergeli Lipik gdje su se najmlađi mogli zabavljati pregrštom zabavnog i sportskog sadržaja, poput stolnog tenisa i nogometa, biljara, verati se po balama sijena, voziti se autićima, skakati po napuhanom dvorcu, spuštati se niz tobogane, voziti se u kočiji s konjskom zapregom ili jahati na konju. Održano je i natjecanje u komušanju i runjenju kukuruza te slaganju kukuruznih klipova, a pobjedu je odnijela ženska ekipa kojoj je zasluženu nagradu dodijelio gradonačelnik Vinko Kasana. Oni malo stariji iskoristili su priliku i odmorili na mnogim klupama i stolovima koji su ondje postavljeni za posjetitelje, te uživali u predivnom subotnjem poslijepodnevu iznadprosječno toplog listopada.

Tekst/foto: Compas.com.hr

ERGELA OD GRADA LIPIKA DOBILA NA KORIŠTENJE DVIJE NOVE KOČIJE  -

 LIPIK – Ergela Lipik je bogatija za dvije nove kočije u koje stane osam, odnosno šest osoba. Kupio ih je Grad Lipik u okviru projekta "Unapređenje turističke ponude Staza lipicanca i kune" i Ergeli dao na korištenje. - To su turističke kočije koje će njima koristiti za prijevoz ljudi po turističkim lokacijama izvan grada obuhvaćenim projektom "Stazama lipicanca i kune". Koristit će ih i u raznim prigodnim programima u gradu u kojima Ergela redovito sudjeluje – kazao je gradonačelnik Vinko Kasana.

Nove kočije na Ergeli su dočekane sa zadovoljstvom jer, kažu, tri postojeće su već stare i nisu pogodne za vožnju po svim putovima. - Imamo mi i seljačka kola i saonice na ergeli, ali to je sve staro i nije za upotrebu. Nama nove kočije trebaju jer ih koristimo kada nas posjete skupine turista ili izletnika a koji sve češće imaju želju da se malo provozaju okolo. Građane obično provozamo užom gradskom jezgrom prilikom raznih manifestacija u Lipiku a kočije ljudi iznajmljuju i prilikom vjenčanja. Naša želja je da se ubuduće sve više posvetimo tim turističkim aktivnostima pa smo u svoj plan rada za 2015. godinu tako nešto i predvidjeli. No, vidjet ćemo da li će to biti ostvarivo jer nam u ovom trenutku nedostaje radnika – kazao je upravitelj Ergele Damir Jakšić.

 Lipička ergela koja je, kao što je poznato, ustrojstvena jedinica unutar Državne ergele Đakovo i Lipik, trenutno zapošljava osam radnika od kojih šest izravno radi s konjima. - Trebalo bi zaposliti tri do četiri čovjeka kako bismo u Lipiku mogli raditi na način kako radimo u Đakovu. Ovo sada je puko uzdržavanje konja i tek kada bi povećali broj štalara, mogli bi bolje iskoristiti i ljude i konje koje imamo. Nažalost, država nema novca i tu smo gdje smo. Mi smo sastavili novu sistematizaciju poslova i poslali ju u ministarstvo i sada čekamo odgovor – kazao je ravnatelj Državne ergele Đakovo i Lipik dr.sc. Nidal Korabi. Grad Lipik. Sa svoje strane već je najavio novu pomoć lipički gradonačelnik. - U pripremi imamo projekt i slijedeće godine ćemo nabaviti još jednu svečanu, bijelu kočiju – kazao je Kasana.

Inače, u lipičkoj Ergeli pripremaju za građane Adventsku vožnju gradom u kočijama koja je najavljena za 20. i 21.prosinca.

Završen projekt "Stazama lipicanca i kune" vrijedan 4 milijuna kuna -

Na jezeru Raminac kraj Lipika danas je svečano otvorena "Staza lipicanaca i kune". Riječ je o zajedničkom projektu Lipika i Pakraca vrijednom oko 4 milijuna kuna a 75 posto novca
bespovratna su sredstva EU. Projekt je dobio naziv po dva glavna simbola tog kraja, lipičkih lipicanaca i pakračke kune, a osnovni mu je cilj osnaživanja i umrežavanja turističke infrastrukture na pakračko-lipičkom području.

Tijekom 18 mjeseci koliko su trajali radovi uređeno je pet javnih destinacija – jezero Raminac i jezero Pjeskara na lipičkom području te izletište Omanovac, jezero Pakurnovac i Kružna biciklistička staza na pakračkom području a sve to je povezano putevima za pješake, jahače i bicikliste.

- Ljudi danas često govore kako ništa ne valja i kako je sve propalo a ovaj projekt najbolje pokazuje kako se, ako se razmišlja pozitivno, i od smetlišta koje je nekada bilo ovdje uz jezero, može napraviti biser. Ušli smo u EU koja ima sredstva a na nama je da to znamo iskoristiti – istakao je pozdravljajući prisutne Alojz Tomašević požeško slavonski župan .

U sklopu projekta "Stazama lipicanaca i kune " također su 21 osoba osposobljene za voditelje u ruralnom turizmu. Treba također istaći i kako će u ovaj projekt svojom ponudom i proizvodima biti uključeno i osam privatnika koji se na svojim gospodarstvima bave turizmom.

Više o svemu možete pročitati u slijedećem broj Kronike.

IZJAVE IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE UZNEMIRILE LIPIČANE  -

LIPIK -  "Egzistencija sedamdesetak konja, većinom vraćenih iz Srbije, je u pitanju a građani Lipika su uznemireni". Napisao je ovo gradonačelnik Lipika Antun Haramija u trećem po redu dopisu koji je posljednjih nekoliko mjeseci uputio ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini. Na to ga je, uz ostalo, potakla i nedavna izjava zamjenice ministra Snježane Španjol kako se sjedište Hrvatskog centra za konjogojstvo iz Lipika seli u Đakovo te da će đakovačka ergela postati samostalna ustanova. - Niti jednom riječju nije spomenula što će biti s lipičkom ergelom. Ministar mi do sada nije odgovorio niti na jedan dopis iako je očito kako se u ministarstvu raspravlja o ergelama i HCK. Kako je to moguće bez nas? Hoće li nova hrvatska Vlada uništiti ono što ni četnici nisu uspjeli – kazao je gradonačelnik Haramija.

Građane Lipika zabrinjava i neslužbena informacija kako postoji mogućnost da se konji vrate Poljoprivredi Lipik u čijem su sastavu bili prije rata. Udruga Lijepa naša stoga je sazvala na sastanak sve udruge koje djeluju na lipičkom području a na kojemu je zauzet jedinstven stav. - Ergela mora ostati državna. Poljoprivreda je sada privatna firma a ako konje dobiju privatnici s njima mogu raditi što hoće. Mi želimo da se u Lipiku osnuje Memorijalni centar najvećeg stradanja konja lipicanske pasmine u Hrvatskoj i zamolbu smo već uputili Ministarstvu kulture – rekla je Jadranka Šimunović Katunar, predsjednica udruge Lijepa naša. Na informacije iz Ministarstva poljoprivrede reagirao je i Hrvatski savez udruga uzgajivača konja lipicanske pasmine koji su svom dopisu ministru Jakovini navode kako su lipicanci u ergeli u Lipiku vrijedan genetski materijal pasminski isti ali fenotipom i genotipom različit onome u Đakovu. "U uzgoju Državne ergele Lipik nalaze se rodovi kobila kojih u Državnoj ergeli Đakovo nema, a nema ih ni u mnogim europskim državnim ergelama. To je naše suho zlato koje trebamo čuvati kao nacionalno blago"- navodi se u dopisu.

U lipičkoj ergeli trenutno je 86 konja od kojih su 75 lipicanci. Među njima su 24 stara, vraćena iz Srbije a ostalo su mladi konji oždrjebljeni od 2009. do sada. Na upit o sudbini lipičke ergele iz Ministarstva poljoprivrede je pismeno odgovoreno kako se ta problematika razmatra te da će konačnu odluku donijeti Vlada. Inače, dosadašnji ravnatelj Hrvatskog centra za konjogojstvo- Državne ergele Đakovo i Lipik Pavo Sabolski zatražio je da ga se razriješi dužnosti što je Upravno vijeće te ustanove na nedavnoj sjednici i učinilo.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE PONOVO ODLUČUJE O SUDBINI LIPIČKE ERGELE   -

LIPIK - Novo Upravno vijeće Hrvatskog centra za konjogojstvo - Državne ergele Đakovo i Lipik pripremilo je program restrukturiranja i konsolidacije te ustanove te ga proslijedilo Ministarstvu poljoprivrede na razmatranje. Po njemu HCK u sadašnjem obliku više ne bi postojao. - Naš prijedlog je da se središnji registar kopitara prebaci u Zagreb u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju te da Ergela Đakovo zadrži status državne ergele. Što se tiče lipičke ergele, Ministarstvo se mora očitovati trebaju li nam dvije državne ergele lipicanaca ili će ti konji, kao i prije rata, biti vlasništvo Poljoprivrede Lipik. Za ovu mogućnost u toj firmi postoji interes – rekao je predsjednik vijeća Dragutin Bodekoš.

Ergelu lipicanaca je početkom 20. stoljeća u Lipiku utemeljio grof Janković. Slijedi njeno gašenje ali je 1938. godine obnovljena pod nazivom Državna ergela Lipik. Devetnaest godina kasnije ergela je po drugi puta ukinuta a sadašnja postoji od 1982. godine. Kada je nakon rata došlo do privatizacije Poljoprivrede Lipik, konji nisu ušli u temeljni kapital te tvrtke jer su bili u Srbiji. Nakon njihovog povratka u Hrvatsku prije četiri i pol godine tadašnje Ministarstvo poljoprivrede je odlučilo kako će ergela u Lipiku ostati državna. Konji su privremeno smješteni u objekt Poljoprivrede za što se trebao plaćati najam ali nije redovito, pa sadašnji dug države prema ovoj tvrtki iznosi 400 tisuća kuna.

Sadašnje Ministarstvo poljoprivrede treba odlučiti da li će se Državna ergela Lipik nakon 74 godine ugasiti a konji postati privatno vlasništvo kao u doba grofa Jankovića. - Ne podržavamo taj prijedlog jer ako konji postanu privatno vlasništvo, privatnik s njima može učiniti što hoće pa i prodati ih izvan Lipika – rekao je gradonačelnik Antun Haramija. - Mi smo spremni preuzeti dio konja, svi nam ne trebaju, ali nemamo ništa protiv ni da ostane državna ergela – kazao je Željko Viboh direktor Poljoprivrede.   (v.m.)

HRVATSKOM CENTRU ZA KONJOGOJSTVO PREPOLOVLJEN PRORAČUN  -

LIPIK - Informacija objavljena u medijima kako će u ovogodišnjem državnom proračunu za Hrvatski centar za konjogojstvo-državne ergele Lipik i Đakovo biti osigurano 5,3 milijuna kuna i u Lipiku i u Đakovu je izazvala šok i nevjericu. Naime, taj je iznos gotovo upola manji od prošlogodišnjeg koji je iznosio 11,2 milijuna kuna. - Ne znam da li Vlada ima nekakvu rezervnu varijantu za koju ne znamo ali ako je doista riječ o samo 5,3 milijuna kuna onda nam ništa ne preostaje nego lipičke konje vratiti u Srbiju ili ih poklati - kazao je nezadovoljno gradonačelnik Lipika Antun Haramija. Nakon izbora i dolaska novog ministra, dodao je, on mu je poslao dopis u kojemu ga je upoznao s još uvijek neriješenim pitanjem smještaja lipičkih lipicanaca i potrebama ergele koja se nakon rata i povrata konja iz Srbije tek obnavlja. Pozvao ga je također da dođe u Lipik i osobno se uvjeri u probleme i potrebe te ustanove ali odgovor do sada nije dobio.

Podsjetimo, u sklopu Hrvatskog centra za konjogojstvo, čije je sjedište u Lipiku, djeluju lipička i đakovačka ergela te još neke službe vezane uz hrvatsko konjogojstvo. Obećanje kako će se ergele odvojiti a ostale službe preseliti u Zagreb u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu bivša Vlada nije ispunila. Nisu riješeni ni odnosi s Poljoprivredom Lipik pa su konji, vraćeni iz Srbije u listopadu 2007. godine, još uvijek  smješteni u iznajmljenom prostoru za koji se mjesečno plaća 30 tisuća kuna. Za najam prostora iz ranijih godina

Poljoprivreda još potražuje oko 430 tisuća kuna. Vraćanje tog duga, isplata plaća za 58 zaposlenika u HCK te prehrana oko 250 konja koliko ih ima na obje ergele s proračunom od 5,3 milijuna kuna bit će nemoguća misija. - Čuo sam za smanjenje našeg proračuna ali nisam dobio ništa službeno pa mi je teško bilo što komentirati. Također, ne mogu oko toga s nikim razgovarati jer Vlada još nije imenovala novo

Upravno vijeće. Imam informaciju da će to biti polovinom veljače pa ćemo onda vidjeti kako dalje - rekao je ravnatelj HCK Pavo Sabolski.      (V.M.)