POŽEGA - Povijesno društvo Požega organiziralo je u Gradskoj knjižnici Požega predstavljanje dviju knjiga povjesničara Hrvoja Klasić, „Bijelo na crno“ i „Crveno na crno“. Nekoliko rečenica o autoru i samim knjigama na početku je kao uvodničar rekao predsjednik društva Vinko Tadić, prof. povijesti.

Hrvoje Klasić rođen je 1972. godine u Sisku. Diplomirao je povijest na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Na tom fakultetu je magistrirao i doktorirao. Radio je kao nastavnik povijesti Gimnazije u Sisku, a već skoro dvadeset godina na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Hrvoje Klasić je dobitnik Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2006. godinu. Te godine dobio je i Godišnju nagradu grada Siska za djelo „Hrvatsko proljeće u Sisku“. Istaknuo se kao suautor dokumentarnoga serijala „Hrvatsko proljeće“ te autor serijala o NDH. Autor je poznate knjige „Jugoslavija i svijet 1968.“ Ta knjiga bila je u užem izboru za prestižnu nagradu Kiklop. Godine 2006. primio je nagradu „Svetozar Pribićević“ za doprinos razvoju hrvatsko-srpskih odnosa. Ove godine dobio je Godišnju nagradu grada Zagreba za izložbu i knjigu o Većeslavu Holjevcu. Jedan je od najistaknutijih povjesničara na području jugoistočne Europe.

Knjige „Bijelo na crno“ i „Crveno na crno“ obuhvaćaju tekstove o raznim temama i dilemama suvremene hrvatske povijesti. Sadrže važna objašnjenja i analize niza problema vezanih za Jugoslaviju, odnose između Hrvata i Srba, ustaški režim, partizanski pokret, Jasenovac, Bleiburg, socijalizam (komunizam), a tu je i niz istaknutih povijesnih ličnosti poput predsjednika Josipa Broza Tita i Franje Tuđmana. Autor je pisao i o najbolnijim temama posljednjega desetljeća XX. stoljeća.

 - Složenim i kontroverznim temama pristupio je realno i uravnoteženo sagledavajući ih u cjelini. Time je ostvario temeljni zadatak povjesničara, a to je suočavanje građanki i građana s prošlošću. Neka razdoblja suvremene hrvatske povijesti, poput Drugoga svjetskog rata i poratnoga perioda te ratnih stradanja i razaranja od 1991. do 1995. godine, bila su vrlo bolna. To su velike traume i kolektivne rane hrvatskoga naroda, Srba u Hrvatskoj i drugih. Danas pojedini publicisti, ponajviše pripadnici ekstremne desnice, pa čak i neki povjesničari, te dijelove povijesti nerijetko prikazuju krajnje iskrivljeno uzevši u obzir samo segmente koji podržavaju njihovu neutemeljenu sliku. Time ne dopuštaju da spomenute rane konačno zacijele i prestanu biti kamen spoticanja u ostvarivanju uspješnoga suživota svih građanki i građana Republike Hrvatske bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost, pogled na svijet, način života i sve druge različitosti. Važno je čuti i razumjeti, ne nužno i prihvatiti, perspektivu drugoga. Samo najbolji među nama mogu uzmaknuti pred argumentima.

U demokratskom, a to prije svega znači pluralnom društvu, različiti pogledi uvijek su dobro došli, ali ako su potkrijepljeni utemeljenim argumentima. Prošlost moramo sagledavati smireno i racionalno, a ne kroz naočale ideologija koje nas desetljećima ometaju u hrabrom suočavanju. Do 1990. godine to su činili komunisti, a nakon toga nacionalisti. Povjesničari, koji drže do zahtjeva struke, ustrajno se suprotstavljaju tim nastojanjima. U tom smislu Hrvoje Klasić hrabro je prigrlio svoj križ predano i s ljubavlju ispunjavajući svoju ljudsku, građansku i profesionalnu dužnost - zaključio je predsjednik Vinko Tadić.

Više o samim knjigama govorio je sam autor, prof. dr. sc. Hrvoje Klasić, a odgovarao je i na pitanja posjetitelja promocije knjiga.

POŽEGA - U svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja kao i osiguranja učinkovite skrbi za napuštene životinje, Grad Požega nastavio je program sufinanciranja sterilizacije i kastracije pasa i mačaka i označavanja pasa mikročipom. U 2022. godini u proračunu Grada Požege za tu je svrhu bilo predviđeno 70 tisuća kuna. 8. studenoga 2022. godine donesena je Odluka o izmjenama Odluke o sufinanciranju sterilizacije i kastracije pasa i mačaka i označavanje pasa mikročipom u 2022. godini. Navedenom izmjenom Odluke sredstva za tu namjenu su, sukladno Rebalansu Proračuna, povećana na 90.000,00 kn.

Prema informacijama koje nam je ustupila Veterinarska stanica Požega kao partner na ovome projektu, u akciju se uključio velik broj vlasnika kućnih ljubimaca koji su iskoristili mogućnost kastracije i sterilizacije pasa i mačaka. Točnije, do 31. listopada 2022. godine, uslugu sterilizacije ženke psa zatražila su 64 vlasnika, kastraciju muškog psa njih 36, sterilizaciju mačke čak 148 vlasnika, kastraciju mačka njih 65, dok je svoje životinje mikročipom označilo 158 vlasnika, za što je utrošeno ukupno 64.142,00 kn.

Kastracija pasa i mačaka je najsigurniji način na koji vlasnici kućnih ljubimaca mogu spriječiti neželjeno parenje svojih ljubimaca i na taj način izbjeći probleme koji nastanu kada se dogodi neplanirano i neželjeno potomstvo kojem treba naći novi dom, stoga pozivamo naše sugrađane da podrže ovaj program Grada Požege i na taj način ispoštuju obavezu kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca, propisanu Zakonom o zaštiti životinja.

POŽEGA - Uz prisutnost predstavnika investitora Grad Požega, izvođača radova Komunalac Požega d.o.o. i nadzornog inženjera Mars inženjering d.o.o. izvršen je terenski obilazak lokacije radova na sanaciji divljih odlagališta na području grada Požege. U tijeku je sanacija divljih odlagališta u Vidovcima i na Vilarama.

Gradu Požegi odobrena su sredstva pomoći Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za neposredno sufinanciranje uklanjanja otpada odbačenog u okoliš (tzv. divlja odlagališta) na dvije lokacije i to u slijedećim iznosima:
- za divlje odlagalište na području Vidovaca najviše u iznosu do 93.210,11 kuna, što čini 40% procijenjenih i opravdanih troškova projekta koji iznose ukupno 233.025,27 kuna
- za divlje odlagalište na području Vilara najviše u iznosu do 83.113,81 kuna, što čini 40% procijenjenih i opravdanih troškova projekta koji iznose ukupno 207.784,52 kuna

Predmet Javnog poziva bila je dodjela sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku radi neposrednog sufinanciranja sredstvima pomoći jedinicama lokalne samouprave za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš (tzv. „divlja odlagališta“) u svrhu zaštite okoliša i njegovih sastavnica, te sprječavanja negativnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš. Cilj Javnog poziva je uklanjanje otpada odbačenog u okoliš kako bi se uklonio negativan utjecaj i omogućio povrat okoliša u prirodno stanje, te stvorili preduvjeti za sprječavanje ponovnog odbacivanja otpada na tim lokacijama. Kada je riječ o prihvatljivim i opravdanim troškovima u njih pripadaju plan uklanjanja otpada odbačenog u okoliš s troškovnikom radova, geodetska snimka lokacija ukoliko je potrebno raditi, radovi na uklanjanju otpada odbačenog u okoliš i njegovom zbrinjavanju, stručni nadzor nad uklanjanjem otpada odbačenog u okoliš.

Završetak radova na sanaciji predmetnih divljih odlagališta planiran je do kraja 2022.godine.

POŽEGA - U nedjelju, 20. studenog članovi Lovačkog društva "Sokolovac" Požega organizirali su akciju protjerivanja divljači na području Stare Lipe, u sklopu Programa zaštite divljači za Grad Požegu.

Sukladno članku 47. Zakona o lovstvu, za površine na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta, korisnik površina daje izraditi „Program zaštite divljači“, kojim se uređuje zaštita i lov divljači na predmetnim površinama. Površine izvan lovišta Grada Požege predstavljaju naseljeno područje na kojem se ne ustanovljuje lovište, ali zbog povoljnih stanišnih čimbenika na njegovom području stalno ili povremeno obitava određeni broj divljači te ostalih životinjskih vrsta. Program zaštite divljači za površine izvan lovišta na području Grada Požege na snazi je od 01. travnja 2022. godine, a donesen je razdoblje od 10 godina.

Mjere zaštite divljači podrazumijevaju niz radnji i to u prvom redu preventivnih kojima će se divljači onemogućavati pristup površinama izvan lovišta, a koje će u konačnici imati za cilj osiguravanje nesmetanog života i obitavanja divljači, ali i ostalih životinjskih vrsta na površinama njihovog prirodnog staništa bez ugrožavanja istih. S druge strane važno je za naglasiti da se ove mjere provode radi sigurnosti ljudi koji se nalaze u naseljenim mjestima na području Grada Požege, ali na način da ih njihova provedba ljude ne smije ugroziti. Stoga, zbog sigurnosti i ljudskih života, ni divljač ni ostale životinjske vrste nemaju stanište na području površine izvan lovišta Grada Požege. Isto tako, pojedine radnje, poput akcije LD Sokolovac, imaju za cilj sprječavanje fragmentacije staništa, kao i nesmetane prirodne migracije divljači i ostalih životinjskih vrsta.

Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske stupila je na snagu u utorak, 22. studenog 2022. godine te je objavljena u Narodnim novinama broj 135/2022. Mjere se odnose na područje cijele Republike Hrvatske, a određuju obvezno držanje sve peradi i ptica u zatočeništvu u zatvorenim nastambama kako bi se spriječio svaki kontakt s divljim pticama. Vodena perad (patke i guske) moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.

U zonama ograničenja (zona zaštite i zona nadziranja) određenima zbog pojave visokopatogene influence ptica na području Zagrebačke županije, zabranjeno je premještanje peradi i ptica u zatočeništvu i njihovih proizvoda, nusproizvoda i drugih materijala kojima bi se mogla proširiti influenca ptica. U svrhu ranog otkrivanja visokopatogene influence ptica iznimno je važno nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji odmah prijaviti svaku promjenu zdravstvenog stanja i ponašanja peradi, smanjenje proizvodnje, smanjenje unosa hrane i/ili vode te uginuća peradi i ptica u zatočeništvu. 

Ovim putem Ministarstvo poljoprivrede apelira na odgovorno ponašanje svih posjednika peradi i ptica u zatočeništvu sa zamolbom da se pridržavaju odredbi Naredbe kako bi se spriječila daljnja pojava bolesti u domaćim uzgojima peradi te širenje ove bolesti i time umanjili mogući veliki gubici u peradarstvu i gospodarstvu općenito. Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 24-satnu pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u ptica. 

Većina zaposlenika u Hrvatskoj smatra kako bi im poslodavci tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Katru trebali omogućiti fleksibilnije radno vrijeme. Otkrilo je to istraživanje portala Posao.hr.

  - Fleksibilnije radno vrijeme u idućih mjesec dana priželjkuje čak 81,4 posto zaposlenika. Među sudionicima našeg istraživanja 36 posto njih ističe argument da je Mundijal jedinstven događaj, a 45,4 posto njih smatra da se unatoč fleksibilnijem radnom vremenu zbog utakmica posao mora odraditi. Ostali pak smatraju da takvi događaji ne bi smjeli ometati posao - kazala je Ines Bokan, voditeljica portala Posao.hr.

Istraživanje je otkrilo kako čak 45 posto zaposlenika u Hrvatskoj namjerava pratiti Svjetsko prvenstvo. Većina njih utakmice će gledati nakon posla – kod kuće ili u kafiću, no više od trećine ispitanika spremno je utakmice pratiti i na radnom mjestu

 - Neki su navijači tijekom proteklih svjetskih prvenstava u pitanje dovodili izreku da je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu. Zbog praćenja utakmica uzimali su čak i lažna bolovanja. U što će izrasti navijačko ludilo ove godine, nemoguće je prognozirati, no jasno je da će sada porasti korištenje slobodnih dana i godišnjih odmora. Gotovo 8 posto zaposlenika uzimat će slobodne dane kako bi mogli pratiti utakmice hrvatske i drugih zanimljivih im reprezentacija, a za godišnjim će odmorom zbog Svjetskog prvenstva posegnuti 4,6 posto ispitanika - kazala je Ines Bokan.

U svakoj se četvrtoj tvrtki organizira zajedničko gledanje utakmice za zaposlenike nakon radnog vremena, a 20,5 posto ljudi utakmice će gledati u društvu nekoliko kolega.

Čak 12 posto djelatnika u istraživanju je kazalo kako njihovi poslodavci u potpunosti imaju razumijevanja za navijačko ludilo, a 40 posto njih smatra kako poslodavci to razumiju, ali da posao zbog toga ne smije trpjeti.

Da su poslodavci u Hrvatskoj tolerantni kad je nogomet u pitanju, potvrđuje i činjenica da 30 posto zaposlenika smatra kako bi poslodavci imali razumijevanja za njihovo kašnjenje na posao zbog slavlja nakon utakmice prethodne večeri.

U istraživanju portala Posao.hr sudjelovalo je 440 ljudi.

69-godišnjak skrivio prometnu nesreću -

U ponedjeljak 21. studenoga 2022. oko 10.25 sati u Požegi u Ulici Pavla Radića na parkiralištu trgovačkog centra, 69-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom marke „Mitsubishi“, požeških registarskih oznaka, uslijed nepropisne vožnje unazad udario je zadnjim dijelom vozila u zadnji dio osobnog automobila marke „Daewoo“, požeških registarskih oznaka, a kojim je upravljala 68-godišnjakinja.

Protiv 69-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 18 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 8 osoba je hospitalizirano, 10 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 108426 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađen je 51 uzorak, od kojih je 5 pozitivnih. Tijekom dana će se nastaviti s testiranjem kontakata zaraženih osoba kao i svih suspektnih osoba.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

PAKRAC - Kao rezultat kontinuiranog razvoja i rada hrvatskog sustava protuminskog djelovanja, ostvaren je strateški cilj od iznimne važnosti po pitanju sigurnosti Republike Hrvatske, a u prostoru Gradske vijećnice Grada Pakraca - kuriji Janković, svečanom dodjelom potvrde o isključenju iz minsko sumnjivih područja obilježen je završetak razminiranja Požeško-slavonske županije, jedan od osnovnih preduvjeta županijskog gospodarskog razvoja.

Početkom godine minski sumnjivo područje Požeško-slavonske županije iznosilo je 6,3 km2 i nalazilo se na području grada Pakraca. Cjelovito rješavanje minskog problema ostvareno je početkom listopada, kada su završetkom razminiranja na području Pakraca izdane potvrde o isključenju Županije iz minski sumnjivog područja.

Saborska zastupnica i gradonačelnica Grada Pakraca Anamarija Blažević ovog prigodom istaknula je kako su minski sumnjivi prostori na našem području detektirani 1996. godine te kako su prije svega desetak godina grad Pakrac i okolna naselja imali 50,5 četvornih kilometara miniranih područja. - Danas se nalazimo ovdje s jednim posebnim razlogom - više nemamo mina, Požeško-slavonska županija i grad Pakrac su razminirani! Upravo razminiranost našeg područja daje nam još jedan dodatan zamah da možemo planirati budućnost našeg društva i naše djece. Porezni prihod na nekretnine iz godine u godinu kod nas raste, a to je znak da se naše područje može razvijati, da smo prepoznati kao područje u koje vrijedi ulagati kroz gospodarstvo i turizam.

Županica Antonija Jozić istaknula je zadovoljstvo današnjim svečanim događanjem te istaknula kako je Požeško-slavonska županija nakon Domovinskog rata imala minski sumnjiva područja na dijelovima dvije općine i dva grada te kako je gotovo trećina stanovništva živjela okružena minama. - Današnji dan izuzetno je bitan, jer imati županiju bez mina znači imati slobodu, razvijati se u gospodarskom smislu, razvijati šumarstvo, poljoprivredu, ali i turizam. Sjećamo se kada smo do prije par godina iz Požege dolazili u Pakrac, a kroz šume kroz koje smo prolazili nalazile su oznake „Mine“. To zasigurno nije bilo ugodno ni nama koji ovdje živimo, ali ni onim ljudima koji dolaze otkrivati Požeško-slavonsku županiju u gospodarskom i turističkom smislu. U ime županije i svih njezinih žitelja zahvaljujem Vladi RH što je prepoznala važnost ovog pothvata, kao i Ministarstvu unutarnjih poslova te Ravnateljstvu civilne zaštite. Velika zahvala i svim donatorima, svim onim pirotehničarima i ljudima koji su kroz cijelo ovo vrijeme čistili naše područje od mina.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova ovom prigodom istaknuo je kako je razminiranje jedan od prioriteta na području sigurnosti te kako se u njega sustavno ulaže. - Nakon Zadarske županije, Požeško-slavonska županija druga je županija bez mina u Republici Hrvatskoj. Danas predajemo potvrdu kojom struka označava kraj operacije čišćenja mina u Požeško-slavonskoj županiji, a time i ostale kontaminirane kilometre vraćamo stanovnicima županije što je trajan doprinos svakodnevnom životu ljudi. Iako proteklih 17 godina na području Požeško-slavonske županije nije bilo minskih nesreća, 1996. godine ovdje je od mina stradalo 16 osoba, od toga 4 smrtno. Svim stradalima i smrtno stradalima Republika Hrvatska odaje počast, a njihovim obiteljima kontinuirano pomaže. Mi smo se ovdje suočili sa zlim ljudima pomračenog uma koji su doveli ljude ovoga kraja da svoj život žive u strahu i da ne mogu slobodno hodati vlastitim gradovima, općinama i županijom.

U razdoblju od 1998. do 2022. godine ukupno je u aktivnosti protuminskog djelovanja uloženo gotovo 373,7 milijuna kuna. Minski sumnjivo područje u Požeško-slavonskoj županiji 2005. godine iznosilo je ukupno 70,6 km2, uz procijenjeni broj eksplozivnih ostataka rata od gotovo 6.600 komada, a kako je tekao put do cjelovitog rješavanja minskog problema u Županiji, prezentirao je dr.sc. Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite.  - Iz minsko sumnjivih područja koja su se radila razminiranjem isključeno je ukupno 42,14 km2, tehničkim izvidom, općim i dopunskim izvidom 51 km2, a pronađeno je ukupno 1.741 komad eksplozivnih ostataka rata. Posljednji odrađeni poslovi razminiranja u Požeško-slavonskoj županiji bili su na području grada Pakraca - „Novakovo brdo 2. dio“, veličine 675.295 m2, gdje je pronađeno 10 komada protupješačkih mina i četiri komada neeksplodiranih ubojitih sredstava s čime smo došli do situacije da je Požeško-slavonska županija županija bez mina.

Ovom prigodom potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova županici Jozić predao je potvrdu o isključenju Požeško-slavonske županije iz minski sumnjivih prostora, dok je saborskoj zastupnici i gradonačelnici Grada Pakraca Anamariji Blažević, na čijem su području izvršeni posljednji poslovi razminiranja u Županiji, simbolično uručena „zadnja mina“.

Po završetku svečanosti uzvanici su obišli Muzej vojne i ratne povijesti u Pakracu koji ima veliki značaj za sva povijesna razdoblja od Templara, turskih osvajanja, Trenkovih pandura, prvi i drugi svjetski rat, razdoblje između 1945.-1991. godine, a posebno mjesto u muzeju zauzima Domovinski rat i moderna Hrvatska vojska i policija.

Županijski centar 112 obaviještava vozače o obustavi prometa na DC51:

 - Privremeno zatvaranje državne ceste DC51, dionica 001 (Gradište-Požega) od km 22+800 do km 23+500 (između mjesta Eminovci i grada Požege), radi izvođenja radova na sječi stabala.

Promet se propušta svakih 30 minuta, po 15 minuta.