POŽEGA – U Sportskoj dvorani Tomislav Pirc su danas odigrane prve četiri utakmica osmine finala 34. BMNT “Požega 2025”.

U prvom susretu Percom dostava plina Slavonski Brod je poražena od Caffe bara Veritgo rezultatom 0:4 (0:0). Prvih 20 minuta prošlo je bez golova i nitko nije mogao očekivati da će u drugom dijelu “Vertigovci” doći do tako uvjerljive pobjede. Dva pogotka upisao je Ronaldo Hodak, a po jedan Teo Duvnjak i Matija Benković. Caffe bar Vertigo je osvajao 2.,3. i 4, mjesta na požeškom turniru te još uvijek traži svoju prvu titulu pobjednika.

Fantastičnu utakmicu  odigrali su Fitness Play i Moby Dick, a na kraju je završila pobjedom Playa rezultatom 2:1 (1:1). Luka Đerek je u 7. minutu zabio za vodstvo Playa, a u 17. minuti izjednačenje ekipi iz Batrine donio je Denis Hadžić. Pobjedu i prolaz Playu donio je Dino Bundavica pogotkom za 2:1 u 21. minuti. Vratar Playa Ivan Petković istakao se s nekoliko sjajnih intervencija, a obranio je i kazneni udarac s 10 metara kod rezultata 2:1.

Uvjerljivo su do svog mjesta u četvrtfinalu došli igrači Poliklinike Grgić koji su bili bolji od ekipe MNK Svrake rezultatom 5:1 (3:1). Nebojša Popović zabio je dva, po jedan su dodali Matej Perić, Petar Ivančan i Karlo Herceg. Jedini gol Svraka djelo je Daniela Trobića u raspucanom otvaranju utakmice s tri gola u uvodne tri minute.

POŽEGA - Djevojčica Marta Hrvojević prva je Požežanka rođena u 2026. godini. Na svijet je došla u Općoj županijskoj bolnici Požega, drugoga dana nove godine. Rođena je u 11:40 sati, teška 3,610 kilograma i duga 50 centimetara, na veliku radost svojih roditelja - Ane Marije i Kristijana Hrvojevića, ali i dvogodišnjega brata Šimuna, koji s nestrpljenjem iščekuje njezin dolazak kući.

Presretnim roditeljima na prinovi je čestitao požeški gradonačelnik, prof.dr.sc. Borislav Miličević, prigodno darujući malenu Martu i njezinu majku, uime Grada Požege. - Želim vam svu sreću, puno zdravlja i veselja u novoj godini, a vjerujem da će veselja doista biti mnogo u vašem domu, osobito sada kada ste proširili svoju obitelj. Hvala osoblju požeške bolnice na izvrsnoj skrbi - kazao je gradonačelnik Miličević.

Kratkom prijemu nazočili su i ravnatelj OŽB Požega, prim. dr. sc. Ivan Vukoja, zajedno s voditeljem rodilišnoga odjela dr. med. Domagojem Dokozićem i suradnicima. Tom prigodom doznali smo kako se broj poroda u požeškoj bolnici u protekloj godini poklapa s brojem iz 2024. godine te se, nakon višegodišnjega pada, sada ustalio i bilježi lagani porast.

Dogodile su se dvije prometne nesreće i bijeg vozača  -

FOTO: Ilustracija

U petak 2. siječnja 2025. u vremenu od 11 do 11.30 sati u Požegi na Trgu Svetog Trojstva, nepoznati vozač koji je upravljao nepoznatim vozilom udario je u desni bočni dio parkiranog osobnog automobila, a kojeg je prethodno parkirao 24-godišnjak.

Nakon udara vozač je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u mjestu Badljevina u Ulici 30. svibnja.

Protiv njega slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U petak 2. siječnja 2026. oko 21.20 sati u Pleternici u Orljavskoj ulici, policijski službenici su u prometu zatekli 65-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 1,67 promila upravljao osobnim automobilom.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstava i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Iz PU požeško-slavonske poslali su upozorenje za sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu.

Provodit će se i nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

POŽEGA - Nakon kratke bolesti 1. siječnja 2026. godine u 81. godini preminuo je suprug, otac i djed Rastislav Navratil. 

Rastislav Navratil obnašao je dužnost župana Požeško-slavonske županije od siječnja 2008. do lokalnih izbora u svibnju 2009. godine. Ostao je upamćen po svojoj dugogodišnjoj predanosti medicinskoj struci, posebice u području ginekologije i opstetricije pri čemu je bio dugogodišnji zaposlenik Opće županijske bolnice Požega i predstojnik Odjela za ginekologiju i porodništvo, kao i voditelj službe za ginekologiju i opstetriciju Doma zdravlja Požeško-slavonske županije.

Pogreb dragog pokojnika obavit će se u subotu 3. siječnja 2026. godine u 12 sati na Gradskom groblju Sv. Ilije u Požegi.

Obitelji i prijateljima iskazujemo izraze duboke sućuti u ime Požeško-slavonske županije i županice Antonije Jozić.

POŽEGA – U Sportskoj dvorani Tomislav Pirc je tijekom petog natjecateljskog dana  Turnira mladeži koji se igra u sklopu 34. BMNT “Požega 2025” odigrano ukupno 13 utakmica.

Limači, stariji pioniri i početnici su odigrali po četiri susreta, a mlađi pioniri jednu utakmicu. Turnir mladeži se nastavlja u petak, 02. 01. 2026. kada će se od 8,30 do 15,30 sati odigrati 14 utakmica u sklopu 6. natjecateljskog dana.

34. BOŽIĆNI MALONOGOMETNI TURNIR „POŽEGA 2025“ – TURNIR MLADEŽI

REZULTATI I RASPORED UTAKMICA

MLAĐI PIONIRI

NK Kaptol – NK Mladost Pavlovci 0:0 (penali 1:2) 

POČETNICI 

NK Slavonija I – NK Kutjevo 3:0 (Izak Hel, Adrian Raguž, David Pilon)

NK Slavonija III – NK Dinamo Vidovci 0:2 (Vilim Samardžija 2)

NK Papuk Velika I – NK Slavonija II 1:3 (Roko Senj / Gabriel Parobek 2, Laura Baretić)

ŠN Slavija Pleternica – NK Požega II 7:0 (Matej Rossi 3, Gabriel Pavličević, Gabrijel Obućina, Rafael Šugić, Rafael Bunčić)

LIMAČI 

Papuk Velika – NK Požega zeleni 0:5 (Fran Budim 2, Stella Kaprel, Filip Gadžić, Jure Teskač)

NK Kutjevo – NK Dinamo Vidovci 1:0 (Juro Marković)

NK Požega 2017 – NK Jakšić 0:2 (Jakov Obradović, Luka Papak)

NK Slavonija – NK Požega bijeli 0:0 (3:2 penali)

STARIJI PIONIRI 

NK Sloga Trenkovo – ŠN JAK/ DIN 1:9 (Luka Senj / Luka Šojat 3, Lovro Jerković 2, Adrijan Aleksić, David Aleksić, Patrik Murar, Manuel Blašković)

NK Kutjevo – NK Slavonija III 0:4 (Vito Vukušić 2, Patrik Begić, Noa Hel)

NK Mladost Pavlovci – ŠN Slavija Pleternica 0:1  (Matej Ećimović)

NK Slavonija I –  NK Papuk Velika 6:3  (Mirko Tomašević 2, Patrik Tomašević, Borna Šipoš, Patrik Pranjić, Ilan Smolčić / Nikola Štajduhar, Stjepan Pavlović, Petar Šimun Srebrović)

Petak, 02. 01. 2026. – 6. Dan – 15 utakmica

08,30 Sloga NG  – NK Papuk Velika (SP)

09,00 MNK Ciciban – Fitness Play (K)

09,30 NK Požega – NK Kuzmica (K)

10,00 NK Kutjevo – Šut u prazno (K)

10,30 MNK Vidovci – MNK Flamengo (K)

11,00 MNK Legija – Grill King (K)

11,30 Pino – Korner (K)

12,00 NK Papuk Velika – Leteći medvjedići (K)

12,30 ŠN Slavija Pleternica I – NK Slavonija II (MP)

13,00 NK Sloga – NK Jakšić (MP)

13,30 ŠN Slavija Pleternica II – NK Požega II (MP)

14,00 NK Požega  II – NK Papuk Velika (MP)

14,30 ŠN Slavija Pleternica III – NK Požega I (MP)

15,00 NK Slavonija I – NK Dinamo Vidovci (MP)

U 2025. godini cijene nekretnina nastavile su rasti prvenstveno zato što je ponuda i dalje znatno ispod realnih potreba. U 2024. izgrađeno je oko 16.500 stanova, dok smo u rekordnoj 2007. godini gradili približno 25.000 – dakle, cca 50% više nego danas. Istovremeno, potražnja i ukupna likvidnost tržišta znatno su veće nego tada. Iz perspektive građevinara, rasli su i ulazni troškovi 10%-tak posto, što otprilike prati i rast konačnih cijena kvadrata stanova koji je bio oko 12% na razini godine. Kako bismo dobili jasniju sliku o potencijalnim cijenama nekretnina u idućoj godini, kontaktirali smo Sašu Perka, magistra inžinjera građevinarstva koji je prokomentirao cijene svega onoga što može znatno utjecati na ovo tržište. Za početak nas je zanimalo hoće li poskupjeti građevinski materijal, ali i zemljište koje snažno definira cijenu nekretnina.

„Za 2026. nemamo najave velikih skokova cijena građevinskog materijala; današnji trendovi pokazuju stabilna i umjerena poskupljenja. Materijal raste na tjednoj ili mjesečnoj razini, ali po manjim stopama, približno u razini opće inflacije od oko 4 posto, što je daleko od dramatičnih povećanja iz 2022. i 2023. godine. U cijeloj strukturi troškova gradnje danas je daleko izraženiji rast cijene rada, koji postaje ključni pokretač ukupnog poskupljenja gradnje. Cijene zemljišta u gradskim područjima gotovo sigurno će rasti jer nema novih parcela na kojima se može graditi. Urbanistički planovi su ograničeni, GUP u gradu Zagrebu je postao restriktivniji, na širem području nedostaje infrastruktura, a potražnja investitora je visoka. Ukratko, količina građevinskog zemljišta se smanjuje, a interes za gradnjom raste – i to će zasigurno dizati cijene zemljišta“, otkriva nam Saša Perko koji izazov vidi i u rastu plaća koje na tržištu rastu vrlo brzo, znatno brže od inflacije, što se dakako osjeća u građevinskom sektoru.

Naime, već godinu-dvije svi poslodavci, ne samo u gradnji, moraju podizati primanja jer se za svakog kvalitetnog radnika vodi borba. U praksi to znači da je opći rast plaća oko 10-12 posto godišnje postalo “novo normalno”, što stvara dodatni pritisak i na naše troškove rada te konačne cijene. - Kada se sve troškove zbroji, jasno je da cijene nekretnina ne mogu padati. Ulazni troškovi će rasti sve dok postoji pritisak na gradnju zbog povećane potražnje – u takvim uvjetima cijene podižu svi, od projektanata do tesara, keramičara i fasadera. To je prirodna dinamika tržišta i tako će se nastaviti dok god potražnja bude veća od ponude. Teško je špekulirati o postotcima, ali realno se nadam da će se rast cijena vratiti na normalne razine od 5–7 posto godišnje. Sve iznad toga izlazi izvan kupovne moći građana i tada bi potražnja mogla naglo pasti, što nije dobro ni za tržište ni za sektor gradnje. Ponuda se polako povećava, uključujući i projekte priuštivih stanova, ali ostaje pitanje hoće li to biti dovoljno da uspori ovaj ubrzani rast cijena - objašnjava nam Perko koji kao direktor grupacije tvrtki DOMinvest itekako ima uvid u to što bi moglo utjecati na cijene.

Mnogi se pitaju hoće li se cijene ikada regulirati – da se jasno zna koliko može stajati cijena kvadrata, no ovaj magistar inženjer građevinarstva smatra da država nikada ne bi trebala određivati cijenu kvadrata – jer svaki put kad se država previše umiješa u ekonomiju nastane više štete nego koristi. Njezin stvarni zadatak je stvoriti okruženje u kojem se može dovoljno brzo i kvalitetno graditi da se ponuda i potražnja uravnoteže. Dakle, treba ubrzati i pojednostaviti administrativne procese kako bi se projektni ciklusi što više smanjili. To bi bila najveća pomoć države, sve ostalo je djelovanje na posljedicu, a ne na uzrok i neće riješiti probleme, saznajemo u razgovoru.

Saša Perko još je 2024. analizirao strukturu troška gradnje, a evo kako se ta struktura promijenila u prošloj godini te što očekuje u ovoj. - U odnosu na 2024. došlo je do promjena u gotovo svim ulaznim troškovima. Cijene zemljišta porasle su oko 15%, cijene projektanata i nadzora oko 20%, a sama gradnja približno 15%. Cijene priključaka, doprinosa i financiranja ostale su na razinama sličnima prošloj godini. PDV je i dalje 25%, ali njegov apsolutni iznos raste jer su ukupne cijene više. Zato danas imamo tek manju promjenu u strukturi troška kvadrata u odnosu na 2024., ali ona je i dalje na trendu rasta, a isto takav trend očekujem i u 2026.“.

Dakle udio u cijeni kvadrata čine državna davanja i regulatorni troškovi. U ukupnoj cijeni finalnog kvadrata stana i dalje oko 35% odlazi državi – kroz PDV i sva ostala davanja. Jasno je da se država financira iz poreza i da taj prihod mora postojati, ali smanjenje tog poreznog klina zasigurno bi učinilo nekretnine lakše priuštivima. Ipak, to ne bi riješilo suštinski problem. Ključ je u optimizaciji i ubrzanju administrativnih procesa kako bi se projektni ciklusi skratili. Isključivo tu treba djelovati i na to se fokusirati!

U građevinarstvu nedostaje i radnika, a čak 50% je strana radna snaga, što također utječe na cijenu kvadrata. „Često čujem mišljenje da je strana radna snaga jeftinija, ali u praksi je zapravo znatno skuplja – i to više od 50%. Najprije ulažemo u obuku kako bi dosegnuli minimalnu razinu kvalitete, ali čak i tada rade znatno sporije od uigranog domaćeg majstora. Mogu imati nižu bruto satnicu 20–30%, ali ako je domaći majstor dvostruko ili trostruko brži i ne radi greške, stvarni trošak stranog radnika ispada mnogo veći. Upravo zato radna snaga danas ima ogroman utjecaj na konačnu cijenu kvadrata. Građevinski sektor mora postati produktivniji, a dva su ključna problema: spori i zamršeni administrativni procesi te neorganiziranost samih građevinskih kompanija. Na obje se strane mora paralelno djelovati. Svakodnevno na gradilištima vidim kroničnu neorganiziranost, izostanak definiranih procesa i minimalnu razinu pripreme projekata, a o digitalizaciji, automatizaciji i AI-u još ne možemo ni govoriti dok se osnovni procesi ne uspostave. Samo strukturiranje i standardizacija procesa ubrzala bi rad barem 10–20%“, zaključuje Saša Perko.

Protiv njega slijedi optužni prijedlog  -

FOTO: Ilustracija

U petak 2. siječnja 2026. oko 1 sat u mjestu Grabarje, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil te kod 26-godišnjaka pronašli manju količinu marihuane zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.