Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu  -

U ponedjeljak 16. siječnja 2023. policijskim službenicima je prijavila 45-godišnjakinja s područja Požege da je u siječnju 2023. na internet oglasniku objavila oglas da prodaje kućanski aparat te joj se javila nepoznata osoba s kojom je dogovorila prodaju. Potom je 45-godišnjakinja dala podatke svoga tekućeg računa kako bi nepoznata osoba izvršila uplatu nakon čega joj je nepoznata osoba s računa skinula novčani iznos od preko 450,00 eura.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.

VUKOVAR - Proteklog vikenda povodom međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja u Vukovaru je održano 4. kolo 2. Hrvatske lige 
u streljaštvu i Grand prix Vukovara. Kao ućesnici 2. lige nastupili su i strijelci Streljačkog kluba "Požega". Ekipa predvođena Ivanom Pavlom Laštovica, Vedranom i 
Stefanom Živković te u pojedinačnoj konkurencijiu Hana Hormot. 

Kako se rezultat uzimao i za Grand prix standardno dobra Hana je došla do brončane medalje, ali i Ivan Pavao Laštavica koji je sve stabilniji sa rezultatima. Također je 
kod juniora bio brončani što je za pohvalu. 
Nakon natjecanja strijelci su posjetili Vukovarski vodotoranj - dofdao je voditelj ekipe i trener Petar Bosanac.
Slijedeći nastup je u veljači u 	Osijeku.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 10 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 2 osobe su hospitalizirane, 8 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 109.510 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađena su 52 uzorka, od kojih su 2 pozitivna. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Ne postoje točna istraživanja o tome koliko koja nacija u svijetu kuka, “nariče” nad svojom lošom sudbinom, poteškoćama i problemima s kojima se susreću, no već i na ovlaš usporedbu s drugim narodima u Europskoj Uniji, čini se da su građani Hrvatske u tome najučinkovitiji i najuspješniji. Čini nam se kao da je građanima Hrvatske u svemu što rade – srednje ime “kuknjava”!

Ovaj neslavni rekord, čini se da je u “genima” svih naroda na području jugoistočne Europe, a u izazovnim vremenima još više dolazi do izražaja, napose u Hrvatskoj.

Život je sve samo ne lagan, te se varaju oni koji misle da postoje ljudi kojima sve ide od ruke. Postoje samo osobe koje kukaju i sve što im se događa pretvaraju u tragediju (osobne ili društvene naravi), ali postoje i oni koji unatoč stranputicama vide svjetlo na kraju tunela te ne kukaju nego djeluju. Uzmemo li samo jedan prosječan radni sat Nizozemca ili Belgijanca u njemu će se više napraviti posla nego što će ga napraviti prosječan građanin Hrvatske. Da stvar bude zanimljivija, oni u Lijepoj Našoj razvući će svoj radni dan na osam ili pak 12 sati za posao koji se obavi za jedan sat u usporedbi s 2/3 žitelja Beneluxa. Što vam to govori? Da građani Hrvatske više govore nego rade? Da više kukamo nego li djelujemo? Tome u prilog govore i statistike Eurostata. Jer je produktivnost rada u Hrvatskoj najniža u Europskoj uniji. Znači prije nego li krenemo raditi, radije će većina građana početi kukati. Prije nego krenemo li djelovati, većina će građana početi tražiti isprike da ne djeluje – uočava futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

Neurolozi su ustvrdili da ljudi koji stalno pričaju negativne priče, koji kukaju i žale se te se zlovoljno ponašaju, postaju izvor negativne energije u svojoj okolini, djeluju bez širine cilja i svrhovitosti. Zapravo, rade konkretnu štetu svojim neuronima u mozgu.

Negativne emocije i raspoloženja koče naš mozak da normalno sagledava okolnosti oko nas i da nam pruži konstruktivno rješenje. I ne samo da blokiramo rad mozga, mi ga uništavamo. Odnosno, negativnim emocijama, kuknjavom i žalopojkama činimo toksičnim i naše tijelo, a znamo da je jako puno psihosomatskih oboljenja uvjetovano upravo negativnim raspoloženjem te stresom koji ga rađa. Stoga, negativna energija, zlovolja, namrgođenost, kuknjava i loša vibra posljednje su što vam treba kao poguranac na putu prema ostvarenju ciljeva u poslovnom i privatnom životu. Bihevioristi kažu da je kuknjava zapravo rezultat našeg ponašanja koje s generacije na generaciju prenosimo kao strategiju preživljavanja. Kad kukamo, nitko nas ništa ne pita, ne približava nam se, ne želi s nama interakciju,- upozorava futurologinja Sanela Dropulić.

Stručnjaci za istraživanje depresije u Europskoj uniji iznijeli su podatke po kojima su građani Hrvatske među najpesimističnijim narodima velike EU obitelji u subjektivnom poimanju socijalne slike u kojoj žive. To znači da imamo puno više i živimo puno bolje nego što to sami percipiramo. “Ubijamo se”,dakle, crnim mislima iako je okolina u kojoj živimo znatno bolja od našeg najcrnjeg scenarija. Ništa bolje nije ni u našem susjedstvu. Jednako su grintavi i Slovenci, i Bosanci, i Srbi jer nam je očito gen grintavosti duboko ukorijenjen u južnoeuropskom karakteru.

Robert Herjavec hrvatsko-kanadski poduzetnik, investitor i televizijska osoba, često ističe u svojim govorima koliko prezire kuknjavu i žalopojke u ostvarenju ciljeva i djelovanju. Herjavec je vlasnik The Herjavec Group, danas jedne od najvećih kompanija za informacijsku tehnologiju i računalnu sigurnost u Kanadi. Rođen je u Hrvatskoj, a kao dijete je stigao u Kanadu sa svojim siromašnim roditeljima. Počeo je raditi još u mladim danima, ističući kako je uvijek gledao na konstruktivno djelovanje i izostanak kuknjave, Danas je vodeća kanadska, ali i američka televizijska ličnost u nekoliko poslovnih pitching emisija u kojima sudjeluje kao investitor – neke od njih su Dragons’ Den na televiziji CBC i ABC-jeva verzija serije Shark Tank. Do svog je bogatstva došao po onoj klasičnoj – “iz seljačkih krpa u gospodske cipele”, a kuknjava i žalopojke nisu bile dio njegovog poslovnog opusa.

Ja sam jako pozitivan čovjek, konstruktivan i imam razumijevanja dok mi netko ne krene govoriti kako mu je teško, kako ima problema, kako ne može. Strašno me “raspaljuje” na ljutnju stalno žaljenje oko nečega i ljudi koji to čine. Tu su posebno i ljudi koji prigovaraju da život prema njima nije fer. Nemojte se žaliti, nemojte kukati, nego pokušajte prepoznati prilike u svom životu i iskoristite ih – često u svojim nastupima upozorava Herjavec.

Gledajući na njegov primjer karijere i uspjeha u životu, svakako je riječ o ponašanju koje dovodi do uspjeha ako izostavimo kuknjavu i žalopojke.

Negativne misli prije će poduzetnike (ali i sve ostale) dovesti do krize i poslovnih problema čak i ako ih nismo osjećali i imali te onemogućiti u donošenju ispravnih odluka kako bismo se iz takvih situacija izvukli. Jer ne vidimo ništa konstruktivno, sve je oko nas crno i

bezizgledno, okrenuto na kuknjavu… Zato trebamo misliti i djelovati pozitivno, jer takve misli kreiraju pozitivna djela, ljude, aktivnosti u poduzetnički angažman.

Jedinstvena platforma predstavljena na Svjetskom ekonomskom forumu objedinjuje veliku i raznovrsnu količinu podataka usmjerenih na analizu rizika povezanih sa bioraznolikošću u korporacijama i financijskim institucijama -

 – Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF danas u Davosu, gdje se održava Svjetski ekonomski forum, lansira novi alat - Filter rizika bioraznolikosti (BiodiversityRisk Filter, BRF). Ovaj je alat namijenjen kompanijama i financijskim institucijama kako bi identificirale svoje rizike utjecaja na prirodu.

Vlade zemalja diljem svijeta su u prosincu usvojile Globalni okvir za bioraznolikost posvećen kolektivnom djelovanju - hitnom prestanku uništavanja prirode, odnosno smanjenju gubitka bioraznolikosti do 2030. Korporativne i financijske institucije u tome igraju ključnu ulogu, tako što će usmjeriti vlastite investicije i poslovne modele te na taj način postići ciljeve predviđene Globalnim okvirom za bioraznolikost. Mnoge kompanije i investitori još uvijek tek pokušavaju shvatiti utjecaj vlastitih aktivnosti na prirodu, pa će zato ovaj alat poslužiti da premosti taj jaz.

Filter rizika bioraznolikosti je prvi, besplatan online alat ove vrste dostupan na platformi WWF Risk Filter Suite. Na istom mjestu se nalazi i Filter rizika vode koji služi za pomoć kompanijama i financijskim institucijama da identificiraju i poduzmu akcije koje se odnose na rizike njihovog poslovanja prema očuvanju bioraznolikosti, određivanju vrijednosti vlastitih proizvoda i investicija. Napravljen u suradnji sa Climate&Company, ovaj važan metodološki vodič korisnicima alata, a naročito financijskim institucijama, pokazuje kako Filter rizika bioraznolikosti može biti uključen u portfolio kompanija. Također, postoji i primjer, studija slučaja reprezentativnog investitora.

Globalni ekonomski i financijski sistem duboko je ukorijenjen u prirodi. Kako je priroda u velikoj krizi, tako su i kompanije i investitori svih sektora izloženi posrednim i neposrednim rizicima utjecaja na bioraznolikost. Prema nalazima Svjetskog ekonomskog foruma, više od 50% svjetskog BDP-a, odnosno 44 bilijuna dolara je visoko ili djelomično zavisno od prirode i njenih usluga.

U prosincu 2022. godine, više od 330 poslovnih i financijskih institucija iz 52 države, sa zajedničkim prihodima od preko 1.5 bilijun dolara, inzistiralo je da svjetski čelnici usvoje obvezujuće zahtjeve za sve velike poslovne i financijske institucije kako bi procijenile i objavljivale svoj utjecaj i zavisnost o bioraznolikosti. Zahtijevali su da se to dogodi do 2030. Pa ipak, razumijevanje rizika i šansi povezanih s bioraznolikošću, odnosno vrijednostima njihovih proizvoda na različitim lokacijama, a sve koristeći obrambeni znanstveno zasnovan pristup, do sada je bio jedan od najizazovnijih zadataka za kompanije i financijske institucije koje teže da razviju modele poslovanja pozitivne za prirodu.

„Ovaj alat pomoći će kompanijama mapirati i procijeniti rizike povezane s gubitkom bioraznolikosti i omogućiti im da odrede prioritetne investicije za područja u kojima će postići najveći utjecaj u smanjivanju svojih rizika. WWF Adria kompanijama u regiji može pomoći na njihovom putu ka održivom poslovanju.“ kaže Uroš Delić, menadžer za suradnju s korporativnim sektorom u WWF Adriji.

Filter rizika bioraznolikosti može procijeniti rizike povezane s bioraznolikošću za sve industrije u svim zemljama. To je besplatan alat koji će pojednostavniti složene informacije o bioraznolikosti i ponuditi poslovno praktične informacije korisne za donošenje odluka, na vizualno razumljiv način. U njegovoj bazi nalazi se više od 50 slojeva podataka koji ukupno promatrani mogu formirati globalnu, sveobuhvatnu sliku. Uključuje podatke o vrstama, ekosustavima, zaštićenim područjima i najznačajnijim pogubnim utjecajima na bioraznolikost poput gubitka šuma, uništavanja prirodnih staništa, zagađenja, prenamjenu zemljišta, itd. Podatke su, između ostalih, osigurali WWF, IBAT, IUCN, UNEP-WCMC, ENCORE, RepRisk, FAO, Svjetska banka i NASA. Ova jedinstvena platforma objedinjuje i raznovrsnu količinu podataka usmjerenih specifično na analizu rizika povezanih s bioraznolikosti u korporacijama i financijskim institucijama.

Alat se oslanja na dugoročni uspjeh WWF-ovog Filtera rizika vode kojem se može pristupiti na online platformi WWF Risk Filter Suite. Dok Filter rizika bioraznolikosti omogućava opću procjenu rizika koji se odnose na bioraznolikost na visokom nivou, Filter rizika vode osigurava dubinsku procjenu rizika koji se odnose na vode. Oba alata poslužit će privatnom sektoru za razvoj održivih načina poslovanja i ulaganja te podržavaju usklađivanje kompanija i financijskih institucija kako bi se obvezale na održivo poslovanje na globalnom nivou.

Dodatno, specifičan metodološki vodič, koji su razvili WWF i Climate&Co, posebno pomaže financijskim institucijama da koriste WWF-ov set alata Filter rizika. U njemu je objašnjeno kako financijske institucije mogu koristiti postojeće podatke da bi razumjele rizike u načinu rada i procesu nabave te je naglašeno kako rezultate dobivene pomoću ovih alata mogu primijeniti da bi stekle pregled rizika na nivou sveobuhvatnog poslovanja kompanije. Koristeći se ovim vodičem, WWF i Climate&Company napravili su i test studiju slučaja na portfeljima reprezentativnih investitora navedenih kompanija. Rezultati pokazuju da većina portfelja kompanija ima srednju ili visoku izloženost rizicima povezanih sa bioraznolikosti. Studija slučaja također pokazuje da uz pomoć WWF-ovih Filtera rizika i metodološkog vodiča, kompanije i financijske institucije mogu početi s analizom i identifikacijom mogućih rizika povezanih s bioraznolikosti kao i kako da definiraju točke i prioritete za djelovanje.

WWF-ov Filter rizika bioraznolikosti pokrećemo u trenutku kad postoji rastući konsensus o tome da ne ne trebamo samo zaustaviti uništavanje prirodnog svijeta, nego i preusmjeriti naša gospodarstva i cjelokupno društvo prema životu u skladu s prirodom.

Nakon uspješno završenog  tečaja, Policijska uprava požeško-slavonska od siječnja ove godine ima novog službenog psa  -

U razdoblju od svibnja do prosinca 2022. u  Centru za obuku vodiča i dresuru službenih pasa u Zagrebu održan je  tečaj za vodiče službenih pasa za praćenje ljudskog traga kao i za tragopolagača.   

Nakon uspješno završenog  tečaja, Policijska uprava požeško-slavonska od siječnja ove godine ima novog službenog psa koji je licenciran za praćenje ljudskog traga. Dvogodišnja belgijska ovčarka Maya stigla je u našu policijsku upravu iz MUP-ovog centra za obuku vodiča i dresuru službenih pasa.
Njezin vodič, policijska službenica  Barbara Čutura, dugogodišnja  djelatnica Interventne jedinice policije,   navodi da je  iznimno zadovoljna sposobnostima svog psa  i dodaje kako je hrabra, snažna, brza i ima sve potrebne  odlike službenih pasa.

Kroz sedmomjesečni tečaj provedena je obuka za praćenje ljudskog traga, poslušnosti te kvalitetnog odnosa između vodiča i psa, nakon čega je pas dobio licencu koja se u propisanom postupku obnavlja svake godine.

Maya je radni pas, ona nije kućni ljubimac pa se i njezin život razlikuje od života ostalih kućnih ljubimaca. Belgijski ovčari su poznati po tome da moraju biti aktivni. Ujutro, po njezinom buđenju, obavezno slijedi šetnja od par kilometara. Nakon toga se malo odmori i kreće na posao gdje slijedi šetnja i lagano istrčavanje, zatim odmor te izrada vježbovnih tragova i izvođenje vježbi poslušnosti.

Budući da je Maya radni policijski pas živi na malo drukčijem 'režimu' te ju prolaznici ne smiju maziti, na posebnoj je prehrani koju konzumira jednom dnevno, a koju određuje MUP te ima određene granice i raspored kojeg se njezin vodič  mora pridržavati.

MUP uzima pse stare od 12 do 36 mjeseci jer je to vrijeme kada treba krenuti u ozbiljniju obuku, a kriteriji koje psi moraju zadovoljiti su visoki. Testiranja uključuju zdravstveni pregled i testove radnih sposobnosti kojima se provjerava socijalizacija psa, stabilnost na pucanj, stabilnost na podloge, njegovi nagoni i dr., a  to je sve prošla i Maya.

Nakon što uspješno obavi zadatak, slijedi nagrada. A što je nagrada? Kong, posebna igračka za pse. Kada je zaradi, tada je jako vesela, izjavila nam je policijska službenica – vodič službenog psa Barbara Čutura.

Na kraju, obzirom na sve navedeno,  vjerujemo da će  stečeno znanje i sposobnost  ovog posebnog tima,  pridonijeti  kvalitetnijem i uspješnijem radu naše Policijske uprave.

TRENKOVO - Kroz nacionalnu kampanju sadnje stabala u Hrvatskoj koja je započela 21. studenog prošle organizator Udruga “Zasadi stablo, ne budi panj!” već četvrtu sezonu zaredom provodi sadnju drveća na lokalnoj i regionalnoj razini. Od ove četvrte sezone cilj je saditi stabla, ali posebno voćke autohtonih sorti i sačuvati njihov genofond, a na mjestima odgojno-obrazovnih ustanova, dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola. Cilj je u sadnji okupiti oko 75.000 sudionika na nivou Hrvatske i zasaditi 200.000 voćaka. U realizaciji plana podršku su dali brojni sponzori, tvrtke, banke i veleposlanstva.

Na području Požeško-slavonske županije za projekt sadnje voćaka odabrana je OŠ Vladimira Nazora u Trenkovu, koja je okružena sa 2 ha zelenih površina i stabala, te se na slobodne zelene površine odlično uklapaju voćke, kojih je u planu za sada zasaditi 50-tak raznih sorti. Na predviđenim mjestima zavoćke učenici su prvo iskopali rupe po planu sadnje, a zatim zajednop s gostima, uzvanicima i učiteljima i zasadili voćke. Dan je bio pravi za sadnju, kišni i prohladan, a učenici su to posebno i s oduševljenjem prihvatili, tako da je uz raniju pripremu sadnja brzo završena.

Sve goste i sudionike sadnje pšozdravila je ravnateljica trenkovačke škole Danijela Krizmanić. - Naša škola se nalazi u prekrasnom okruženju, okoliš je rasprostranjen na gotovo dva hektara koje ćemo oplemeniti školskim voćnjakom, od kojega će prvenstveno naša djeca imati koristi. Škola ima Zadrugu kroz koju će sve voće biti prerađeno dalje u proizvode koji će se u sklopu škole dijeliti. Zahvaljujem se Udruzi „Zasadi stablo, ne budi panj“ i sponzoru ove akcije Novoj Hrvatskoj banci.

Udrugu "Zasadi stablo - ne budi panj" na području Požeško-slavonske županije vodi mr. sc. Ivica Šnajder koji je istakao: - Školski voćnjaci su ideja koju treba realizirati, jer kroz sadnju djeca uče da voće raste na stablu, a ne u trgovini. No, također je bitno da djeca nauče ritam i što kako raste, kada se posadi mora se čekati, biti strpljiv da ta voćka naraste prije nego što se plod može pojesti. Moraju se učiti pratiti životni ciklus, što je jako važno. Ovdje će se posaditi oko pedeset sadnica – šljive, breskve, jabuke, kruške, ljeska… Bit će raznovrsno, malo smo zakasnili sa sadnjom u županiji.

Sve je pozdravio i iznio posebne pohvale sudionicima akvije sadnje, načelnik općine Velika Robert Hofman: - Podržavamo svaku akviju za boljitak svcakog našeg stanovnika na područjku općine Velika, a posebno u koju su uključena djeca i učenici. Čestitam vam na provođenju ove hvale vrijedmne akcije.

Svojom nazočnošću u sadnji voćaka podršku je dao i zamjenik županice Ferdinand Troha: - Drago mi je da je u ovoj akciji i škola kojoj je Županija osnivač. Bliži se blagdan sv. Vinka, bliži se početak radova u vinogradima, pa tako i u voćnjacima. Ovo je isto jedan početak, čestitam školi i organizatorima koji su prepoznali ovu našu školu i u ovoj akciji. Veseli nas što će djeca od najranije dobi spoznati vrijednost sadnje drveća, voćaka, te kako je bitno promišljati unaprijed. Stara poslovica kaže „ne zaslužuješ sjediti u hladu ako nisi zasadio stablo“, vjerujem da će djeca spoznati što znači posaditi, kasnije kušati plodove tih voćaka.

Ovu akciju sadnje podržala je i Turistička zajednica "Zlatni Papuk" a obratila se kordinatorica Kristina Rupert: - Ove godine krenuli smo sa sadnjom voćnjaka u Osnovnoj školi Vladimira Nazora u Trenkovu, nakon toga slijedi nam sadnja dijela voćnjaka u Kaptolu. Nadamo se da ćemo ovom sadnjom nekako potaknuti i nove naraštaje, odgojiti ih u tom duhu očuvanja prirode. Na ovaj način ćemo zazeleniti cijelo naše područje i tako prizvati nove posjetitelje. Nalazimo se u vremenima kad dolazi do ovih klimatskih promjena, sadimo stabla u siječnju što je neuobičajeno, moramo se naučiti s tim nositi. Moramo zazeleniti naše područje, oko škola i na javnim površinama, kako bismo bili atraktivni posjetiteljima.

POŽEGA - U subotu, 21. sijećnja 2023. godine zbog održavanja manifestacije u organizaciji Turističke zajednice Grada Požege pod nazivom „Vincelovo na Požeškoj gori“, na snazi će biti posebna regulacija prometa. Bit će organiziran jednosmjeran promet:  ulazak na Požešku goru i vinograde od Ulice Svetog Vida (od križanja s Ulicom Antuna Kanižlića) pa do kraja Ulice Fratrovica (do križanja s Ulicom Janka Jurkovića) u vremenu od 8 - 18 sati.

Zahvaljujemo sugrađanima na razumijevanju i molimo da se radi vlastite sigumosti i sigurnosti ostalih sudionika u prometu pridržavaju posebne regulacije prometa.

BUKOVLJE - Po 20. puta održano je Međužupanijsko ocjenjivanje vina "Vinkovita" u Bukovlju uoči Vincelova. I ove godine organizator je Udruga vinara i vinogradara Bukovlje Vranovci. Ocjenjivačku komisiju predvodio je Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d., a u komisiji su sudjelovali najbolji enolozi iz Slavonije i Baranje.

Na ovom Međužupanijskom natjecanju odličan uspjeh su postigla i vina s Kutjevačkog vinogorja, 5 vina su osvojila zlatnu medalju: Damir Hora iz Kutjeva za graševinu 86 bodova, Damir Špoljarić iz Vetova za graševinu 85 bodova, OPG Vina Soldo Mirka Solde iz Vetova za mirisni traminac 85 bodova, Veleučilište u Požegi, podrum u Podgorju, podrumar Ivan Malčić, za vina graševina Gradina i Pinot bijeli 85 bodova. Damiru Špoljariću iz Vetova je druga zlatna izmakla samo za jedan bod, jer je njegova graševina osvojila 84 boda i visoko srebro te OPG Vina Soldo za Cuvee Pivi Vetovo 83 boda. Srebrne medalje još su osvojili: sauvignon požeškog Veleučilišta, graševina Krunoslava Sontachija, graševina Vinarije Pavić iz Vetova, svi sa 82 boda.

Ovi rezultati pokazuju da su vina s podneblja Vetova sve bolja na ocjenjivanjima i postižu sve bolje rezultate.

Odlična vetovačka vina svi će moći probati i uvjeriti se u njihovu kvalitetu već 28. siječnja kada se održava "Vetovačko Vincelovo" i sva nagrađena vina bit će dostupna za degustaciju.

Ovog vikenda su provedene pojačane mjere u prometu i zabilježena 92 prekršaja vozača -

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.
Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđena su ukupno 92 prekršaja, od čega izdvajamo  šest prekršaja korištenja mobitela tijekom vožnje, 13 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola te 33 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u subotu 14. siječnja 2023. oko 15.20 sati u mjestu Bektež gdje su policijski službenici prilikom nadzora prometa zaustavili teretni automobil kojim je upravljala 19-godišnjakinja. Također je utvrđeno da je upravljala vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, nije koristila sigurnosni pojas te da kod sebe nije imala prometnu dozvolu, a u vozilo je prevozila više osoba nego što ima upisano u prometnoj dozvoli, odnosno više nego ima sjedala u vozilu.

Nadalje, upravljala je vozilom na kojemu nisu uključena kratka ili dnevna svjetla za vrijeme zimskog računanja vremena, dok je vozilu isteklo i važenje prometne dozvole za više od 15 dana.

 Vozačici je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 1800,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.