POŽEGA - U prostorijama Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, održana je redovna Skupština Udruge diplomiranih studenata ALUMNI FTRR, događaj koji je okupio članove i označio važan trenutak u radu ove aktivne udruge. Prije službenog početka Skupštine, doc. dr. sc. Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje Fakulteta, pozdravio je nazočne, ističući ključnu ulogu ALUMNI FTRR-a u povezivanju bivših studenata s matičnim Fakultetom te doprinos razvoju akademske zajednice. Njegove riječi bile su potvrda snažnog partnerstva između Fakulteta i udruge.

Predsjednik ALUMNI FTRR-a, Bruno Horvat, otvorio je Skupštinu, zahvalivši članovima na odazivu i istaknuvši važnost njihova aktivnog sudjelovanja. Izvješće o radu za 2024. godinu, koje je detaljno opisalo impresivan niz aktivnosti udruge. Od promocije Fakulteta i regije na brojnim manifestacijama, preko organizacije stručnih predavanja i društvenih događanja, do humanitarnih akcija i međunarodne suradnje, ALUMNI FTRR je ostvario iznimne rezultate. Posebno su se istaknuli uspjesi u povezivanju studenata i bivših studenata, podršci razvoju studijskih programa, te otvaranju novog prostora udruge u sklopu Fakulteta. Izvješće je pokazalo kako udruga ne samo da prati trendove u turizmu i ruralnom razvoju, već i aktivno sudjeluje u njihovom kreiranju. Financijsko izvješće, kao i izvješća Nadzornog i Arbitražnog vijeća, usvojena su jednoglasno, što je potvrdilo transparentan i odgovoran rad udruge. U drugom dijelu Skupštine, predstavljen je plan i program rada za 2025. godinu. Članovi su prihvatili prijedloge koji uključuju organizaciju stručnih predavanja, radionica, studijskih putovanja, sudjelovanje na manifestacijama, jačanje suradnje s poduzetnicima i organizaciju humanitarnih akcija.

Aktivnu ulogu u radu Skupštine imali su članovi Milan Paun, Daliborka Uršić, Zdravko Matičević, Blaž Arežina, Slavenko Čuljak, Maja Dumančić, Vedran Kovačević, Goran Bunjevac i Milan Nikić, čiji su doprinosi obogatili raspravu i doprinijeli donošenju kvalitetnih odluka. Alumni "FTRR" nastavlja s misijom povezivanja, edukacije i promocije, s ciljem daljnjeg razvoja turizma i ruralnog razvoja u Požegi i okolici. Skupština je završila u pozitivnom ozračju, a članovi su izrazili optimizam u pogledu budućih aktivnosti. Udruga je potvrdila svoju snažnu ulogu u akademskoj i lokalnoj zajednici, te najavila nastavak aktivnog djelovanja na dobrobit svih svojih članova i šire zajednice.

Anonimna predaja tri ručne bombe u Kuzmici  -

FOTO: Ilustracija

U subotu 8. ožujka 2025. u mjestu Kuzmica, anonimni građanin je policijskom službeniku za protueksplozijsku zaštitu dragovoljno predao tri ručne bombe.

Navedene bombe su izuzete i pohranjene u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja-manje tragedija"  -

Zahvaljujemo savjesnim građanima koji i dalje dragovoljno predaju oružje i streljivo za sigurniju budućnost bez oružja te pozivamo građane da bez sankcija mogu predati oružje i eksplozivna sredstva ukoliko ih nedozvoljeno posjeduju i na taj način će učinit svoj dom sigurnijim, a možda će time i spasiti nečiji život.

Također je važno da građani ne donose sami oružje i eksplozivna sredstva, već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika, a koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.

Svakog tko u Hrvatskoj nešto gradi glava zaboli od pomisli koliko mora čekati na građevinsku dozvolu. I ne samo na taj dokument već cijeli niz dokumenata o kojima ovisi gradnja. No krenimo od početka!

Prvo trebamo utvrditi od kojeg trenutka mjerimo čekanje. Ako se čekanje odnosi na period od trenutka kad je nadležnom uredu za prostorno uređenje predan potpun zahtjev s kompletnom dokumentacijom koja se zove glavni projekt i s dokazom o riješenim vlasničkim odnosima onda je taj rok određen Zakonom o gradnji i iznosi oko 45 dana. No, to nije dovoljna informacija potencijalnom investitoru jer ovom “čekanju” prethodi još nekoliko “čekanja”.

Investitori, nakon što kupe građevinsku česticu, “čekaju” idejno rješenje koje je u skladu s planom i u skladu s njihovim željama. Nakon toga “čekaju” izdavanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Nakon toga “čekaju” izradu glavnog projekta u kojeg su uz arhitekte uključeni drugi inženjeri; statičari, strojari, geodeti… To je sve uz pretpostavku da nema još i čekanja sređivanja vlasničkih odnosa na čestici, osnivanja tvrtke koja će biti nositelj gradnje, čekanja nekih dodatnih elaborata poput geomehaničkog ispitivanja tla ili čak izmjene prostornog plana. To su samo stvari koje na prvu padaju na pamet, no našlo bi se tu još “čekanja”.

Na što onda treba sve računati ako planirate graditi upitali smo Ivu Ivas, diplomiranu inženjerku arhitekture i voditeljica arhitektonskog tima u tvrtki DI plan. „Naravno da onome tko želi graditi nije povoljno da čeka. No planiranje gradnje i projektiranje zgrade je složen proces s dosta sudionika i za taj proces neophodno je odvojiti vrijeme, a u planiranje investicije treba ukalkulirati i vrijeme za projektiranje i vrijeme za ishođenje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i sređivanje vlasničkih odnosa i/ili geodetskih poslova kao i vrijeme za izdavanje dozvole. I na sve to, da se poslužim građevinskim rječnikom, računati s faktorom složenosti. Za komplicirane zgrade/zemljišta/vlasničke odnose/probleme s priključcima - vrijeme čekanja će biti duže“, objašnjava nam Iva Ivaste nadodaje kako čekanje zna potrajati i znatno duže od očekivanog.

„Situacija se razlikuje po regijama, podatke se može pronaći na stranicama Državnog zavoda za statistiku, no te brojke ne govore nam mnogo. Tamo će pisati da je prosječno vrijeme za izdavanje građevinske dozvole oko 30 dana, što je, u skladu sa zakonskim okvirom. No, praksa nam govori da se na neke dozvole čeka i godinama. Statistika ne bilježi vrijeme koje protekne od prve predaje projekta preko čekanja na dodjelu referenta, zahtjeva za izmjenama, dopunama, pa bolovanja pa razne druge ljudske faktore do konačne “predaje potpunog zahtjeva” nakon kojeg statistika zabilježi da je prošlo prosječno kratkih 30-ak dana“, govori nam voditeljica arhitektonskog tima u tvrtki DI plan.

Također, regionalno gledano, postoji vidljiva razlika u broju zatraženih građevinskih dozvola, a svakako i u tipologijama gradnje. Dalmacija i Istra “kipe” od zgrada namijenjenih turizmu, kampova, pansiona, vila s bazenima, stambenih zgrada s apartmanima. Naravno da u ostatku zemlje nije takav pritisak na građenje.

No postavlja se pitanje kakve su građevine najproblematičnije za dobivanje dozvola, ali i što je važno kako bismo ubrzali proces dobivanja dozvole? „Dobro planiranje! Tu Vam je Vaš arhitekt najbolji saveznik. Iz osobnog iskustva ipak se najduže čekaju dozvole za zgrade koje zaista i jesu “problematične”. Npr. zgrade kod kojih se dosta rastezljivo pokušalo tumačiti odredbe prostornog plana u smislu visina, broj katova, maksimalnog broja kvadrata, hodanja po “rubu” što se tiče dimenzioniranja ili uopće postojanja pristupnih puteva, požarnih uvjeta, osiguravanja dovoljnog broja parkirališnih mjesta itd. Ovdje najviše govorim o stambenim zgradama za prodaju stanova“, objašnjava nam ova diplomirana inženjerka arhitekture.

Ako planirate graditivjerojatno znate da postoji nešto što se zove “Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima” koji je otvorio nova prostranstva u, najčešće, krivom tumačenju za što Vam treba, a za što ne treba građevinska dozvola. Svaki građevinski zahvat, makar najmanji, koji se tiče konstrukcije ili promjene kvadrature ili promjene otvorenosti/zatvorenosti dijela zgrade - treba dozvolu. A kuća ne može biti “samo malo nelegalna”. Ili je ili nije.

„Ove godine stiže nam novi Zakon o gradnji. Možda će on donijeti neke pozitivne promjene, no o tome za sad nema službenih informacija. Rješenje nije jednostavno, nema jednog poteza kojim bi se svi problemi u našem sektoru riješili. Ali vjerujem da bi pravi put uključivao: bolje prostorne planove, detaljnije planove, manje administracije, obavezna izrada izvedbenih projekata, više odgovornosti na glavnom projektantu, arhitektu - te, u smislu financijskog udjela u ukupnoj cijeni gradnje, značajno veće ulaganje u projektnu dokumentaciju. Nadalje, zakon bi se osim gradnjom trebao pozabaviti i održavanjem građevina. Takav paket poteza bi u konačnici mogao dovesti do kvalitetnije gradnje i boljeg životnog okoliša za sve nas“, pojašnjava nam Iva Ivas.

Naravno, postoje i drugi načini da se smanji i bolje kontrolira trošak u gradnji. Dobra priprema je ključ uspjeha. To znači da projekti koji dolaze na gradilište trebaju biti što kvalitetniji. Inzistiranje na izradi izvedbenih projekata i njihova izrada u tzv. BIM programima morali bi biti minimalni standard današnjih gradilišta. To pojednostavljeno znači da nam danas kompjuterski softveri omogućavaju da u virtualnoj realnosti vidimo i kontroliramo svaki detalj zgrade, od konstrukcije, instalacija, do detalja u interijeru i vanjskom izgledu zgrade. Na taj način značajno se smanjuju greške i šanse da na gradilištu dođe do neugodnih iznenađenja.

FOTO: DI plan/Cajger Studio

Dogodilo se ukupno šest požara  -

FOTO: Ilustracija

U subotu 8. ožujka 2025. oko 18.05 sati u mjestu Velika u Strossmayerovoj ulici, uslijed kvara na električnim instalacijama došlo je do požara na osobnom automobilu kojim je upravljao 19-godišnjak.

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodilo se i pet požara na otvorenom prostoru u kojima je izgorjela suha trava i nisko raslinje i to u Požegi u Ulici Vanje Radauša te u mjestima Popovci, Kutjevo, Sulkovci i Poljanska.

Protiv 29-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U subotu 8. ožujka 2025. oko 21.10 sati u mjestu Eminovci u Vukovarskoj ulici, 29-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 0,99 promila upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine sletio je vozilom s kolnika te prednjim dijelom udario u stup javne rasvjete, a potom u ogradu, metalnu kapiju i zid obiteljske kuće te metalnu virnicu u vlasništvu 46-godišnjaka.

Vozač je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i  protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

POŽEGA - U sklopu proslave 55. Dana Glazbene škole Požega, 7. ožujka 2025. godine, održan je svečani koncert svjetski poznatog pijanista, maestra Ive Pogorelića. Ovaj izniman glazbeni događaj, održan pod pokroviteljstvom Grada Požege, okupio je brojne uglednike i ljubitelje klasične glazbe u koncertnoj dvorani Glazbene škole.

Ivo Pogorelić, rođen 1958. godine u Beogradu, školovao se na prestižnim glazbenim institucijama u Moskvi, gdje je stekao reputaciju jednog od najistaknutijih pijanista svoje generacije. Njegova jedinstvena interpretacija i tehnička virtuoznost osvojile su publiku diljem svijeta, a nastup u Požegi predstavljao je poseban trenutak za sve prisutne.

Tijekom koncerta, maestro Pogorelić izveo je djela velikih skladatelja, demonstrirajući duboko razumijevanje glazbene materije i emotivnu povezanost s izvedenim skladbama. Publika je s oduševljenjem pratila svaku notu, nagrađujući umjetnika dugotrajnim aplauzom.

Ovaj koncert imao je poseban značaj i za Glazbenu školu Požega, koja se ponosi svojom modernom koncertnom dvoranom i vrhunskim instrumentima. Nastup maestra Pogorelića na koncertnom klaviru Steinway & Sons dodatno je potvrdio kvalitetu i akustičnost prostora, čime je škola još jednom dokazala svoju važnost u glazbenom obrazovanju i kulturnom životu grada.

Proslava 55. Dana Glazbene škole Požega ovim je koncertom dostigla svoj vrhunac, pružajući nezaboravno iskustvo svim ljubiteljima glazbe i potvrđujući status Požege kao značajnog kulturnog središta.

LIPIK - Grad s bogatom poviješću i tradicijom, u svoje okrilje dočekao je novo umjetničko djelo. U prigodi obilježavanja Međunarodnog dana žena, svečano je otkrivena skulptura pod nazivom Relevant, akademske kiparice Tatjane Kostanjević u srcu Lipika u krugu Toplica Lipik.

Skulptura je prethodno izložena na prestižnoj međunarodnoj smotri suvremene umjetnosti Venecijanskom bijenalu, a trajni dom našla je u parku u srcu grada Lipika. Potporu tome, pružili su Požeško-slavonska županija, Grad Lipik te Toplice Lipik. - Ova skulptura simbolizira snagu, otpornosti i ravnotežu, a to su vrijednosti koje su neraskidivo vezane s misijom Toplica Lipik – rekao je ravnatelj Toplica Lipik Goran Pušćenik.

Brončana skulptura, visoka dva metra, nije samo simbol snage, već i simbol poslijeratne obnove, istaknuo je lipički gradonačelnik Vinko Kasana. - Zahvala našoj umjetnici koja je ugradila i dio sebe u ovu skulpturu, u simbol žene. Istaknuo bih da su žene te koje krasi hrabrost. U Domovinskom ratu, uz muškarce su one bile itekako hrabre, branile su ovaj grad i nakon 30 godina kada se Lipik digao iz pepela, došlo je vrijeme i za kulturu.

Otkrivanju skulpture nazočila je i požeško-slavonska županica Antonija Jozić koja je iskoristila prigodu čestitati Međunarodni dan žena i naglasiti značaj žena u svim sferama društva.  - Gospođa Kostanjević je osobno dobila poziv izlagati na Venecijanskom bijenalu i mislim kako to dovoljno govori o njenom djelu, imenu i svemu onome što je ostavila u kulturi grada Požege i cijele Republike Hrvatske. Za postavljanje skulpture u ovom parku odlučili smo je jer je ovo mjesto gdje se branila Hrvatska, gdje je bio Domovinski rat, ali i zbog toga što je Lipik grad koji raste i vraća se na stare staze slave.

Skulptura Relevant nastavak je autoričina ciklusa "Terpsihore" i snažne fascinacije ženom kao primarnim umjetničkim motivom i inspiracijom. - Kada se pojavite na jednoj prestižnoj međunarodnoj izložbi, ne predstavljate samo sebe kao autora, predstavljate i svoj grad i svoju županiju. Tema žene je uvijek aktualna, rad mora biti znalački napravljen, a ja sam se odlučila za minimalizam koji je nadam se odaslao poruku. Velika hvala županici Jozić i Požeško-slavonskoj županiji te Gradu Lipiku i Toplicama Lipik na gostoprimstvu i tome što će moja skulptura, za koju sam uvijek jako vezana, ostati trajno ovdje – rekla je jedna od najistaknutijih suvremenih hrvatskih umjetnica, koja živi i stvara u Požegi, Tatjana Kostanjević.

POŽEGA - Iako sastanke po pitanju razvoja i unaprjeđenja sustava, ali i izazova s kojima se susreću većinom održavaju u Zagrebu, ravnatelji županijskih Zavoda za hitnu medicinu iz cijele Republike Hrvatske na čelu s ravnateljicom Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Majom Grba-Bujević, sastali su se u Požegi.

Kako ravnateljica ističe, povod je sve ono što je napravljeno u smislu unaprjeđenja hitne medicinske službe na području Požeško-slavonske županije u 2024. godini. - Dugo već dolazim ovdje i vidim napretke iz dana u dan. U 2024. godini je ova zgrada Zavoda za hitnu medicinu otvorena u Požegi te ispunjava sve standarde hitne medicine, brinući o našim djelatnicima, ali isto tako i pacijentima. Već dugo surađujem sa županicom Jozić, ovoga svega ne bi bilo bez zaista velike podrške županije jer puno ljudi treba biti uključeno da bi zavod funkcionirao na ovakav način kao što funkcionira požeško-slavonski - rekla je Grba-Bujević upoznavši s novim standardima koji su na snazi, a koji se odnose na edukacije djelatnika, opremu i vozila.

Nova zgrada vrijedna 1,9 milijuna eura, otvorena je početkom lipnja 2024. godine, a realizirana je sredstvima Požeško-slavonske županije, Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije, Ministarstva zdravstva te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Ravnateljima iz cijele Republike Hrvatske dobrodošlicu je poželjela i županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić naglasivši kako će se s prepoznatim ulaganjem u unaprjeđenje zdravstvene skrbi nastaviti.

Od narednih investicija, istaknula je izgradnju zgrade Zavoda za hitnu medicinu u Pakracu te izgradnju uzletno-sletne staze za helikoptersku hitnu medicinsku službu u Požegi. - Nakon što smo zavod preselili na novu lokaciju uz požešku bolnicu i osigurali jedne izvrsne standarde, kao što je najavljeno, sljedeći korak nam je izgradnja zgrade Zavoda za hitnu medicinu u Pakracu, također pokraj bolnice. Isto tako, investicija koja je izuzetno važna za Požeško-slavonsku županiju je izgradnja i uređenje uzletno-sletne staze koja će se nalaziti ovdje uz zgradu zavoda u Požegi. Svjedočili smo već intervencijama helikopterske službe, a cilj je naravno zdravlje i spašavanje života naših sugrađana.

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije Fabijan Barišić istaknuo je kako su požeški hitnjaci u 2024. godini imali oko 17 tisuća intervencija, od čega 5,5 tisuća u Pakracu, tisuću u Pleternici te ostatak u Požegi. - Prošle godine smo nabavili četiri nova vozila, ove godine ćemo također nabaviti četiri nova, od čega dva idu za hitnu službu, a dva za sanitetski prijevoz. Tijekom ove godine je u planu i opremanje sukladno novim standardima kako bi oprema koja se nalazi u vozilima bila znatno poboljšana.