POŽEGA - Županica Antonija Jozić ugostila je Nj.E. Ruaidhrija Dowlinga, veleposlanika Republike Irske u Republici Hrvatskoj te ga upoznala s razvojnim potencijalima županije. Istaknula je kako su se Hrvatskoj otvorile nove mogućnosti kada se prije deset godina pridružila u društvo država članica Europske unije, u kojemu se nalazi i Republika Irska.

Veleposlanik Dowling tom prigodom istaknuo je sličnosti između Irske i Hrvatske s naglaskom na velike potencijale u poljoprivredi i očuvanje kulture do koje čvrsto drže oba naroda. Naglasio je kako je suradnja između Hrvatske i Irske iznimno važna jer se njenim njegovanjem ostvaruju pozitivni učinci za stanovnike obje države, a vezano uz to, iskazan je i interes za budućom suradnjom.

Osim razgovora o poljoprivrednim potencijalima i kulturi, na sastanku je bilo govora i o važnosti ulaganja u obrazovanje i IT sektor u kojima je Požeško-slavonska županija također posljednjih godina učinila velike iskorake.

- Mi smo zauzeli čvrsti stav da se želimo profilirati kao županija znanja i županija koja će nagrađivati izvrsnost naše djece i mladih. S jednim od najviših županijskih stipendija koje dodjeljujemo studentima, a isto tako i stipendijama koje dodjeljujemo svim učenicima prvih razreda Poljoprivredno-prehrambene škole, želimo potaknuti naše mlade da ostanu živjeti i raditi u svojoj županiji. S druge strane, prepoznati smo i u svijetu IT-a u kojemu je Lipik učinio veliki vizionarski iskorak uspostavom Centra za umjetnu inteligenciju koji u ovom trenu upisuje petu generaciju polaznika na što smo također izuzetno ponosni – rekla je Jozić.

Tijekom edukacije učenici su upoznati s opasnostima koji prijete na mrežama, kako se zaštiti, ali i kako odgovorno koristiti Internet i društvene mreže  kroz primjere iz svakodnevnog života i prakse  -

U Osnovnoj školi "Braće Radića" u Pakracu, za učenike petih i sedmih razreda, povodom Dana sigurnijeg interneta koji se ove godine obilježava 6. veljače 2024., te u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta policije za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta“ i preventivne kampanje pod nazivom „WEB Heroj“, održana je edukacija pod nazivom „Sigurno i odgovorno ponašanje na Internetu i mrežama“. Edukaciju je održao policijski službenik za prevenciju Goran Matijević i kontakt policajac Policijske postaje Pakrac Darko Major.

Tijekom edukacije učenici su upoznati s opasnostima koji prijete na mrežama, kako se zaštiti, ali i kako odgovorno koristiti Internet i društvene mreže  kroz primjere iz svakodnevnog života i prakse.

Uz prigodne edukativno-promidžbene video materijale koji su prikazani učenicima i djelatnicima škole, uručeni su i promidžbeno-edukativni sadržaji iz kampanje „WEB-Heroj“, a u prostorima škole su postavljeni plakati kampanje.

Ministarstvo unutarnjih poslova u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., pod točkom C2.3. R3-I2 Jačanje kapaciteta policije za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta, koje je nositelj Služba kibernetičke sigurnosti Uprave kriminalističke policije, provodi aktivnosti s ciljem povećanja razine kibernetičke sigurnosti na području Hrvatske i EU-a.

Cilj Projekta namjerava se postići strategijom jačanja kapaciteta policije za borbu protiv kibernetičkog kriminaliteta i povećanjem otpornosti građana i poslovnih subjekata na kibernetičke prijetnje.

Konkretno, aktivnostima u vidu razvoja i unaprjeđenja sustava prikupljanja, korištenja i analize digitalnih dokaza, organiziranjem i provođenjem specijaliziranih edukativnih programa o metodama istraživanja kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, namijenjenih policijskim službenicima, želi se ojačati vlastite kapaciteta policije, a edukacijom i informiranjem kroz preventivnu kampanjom naziva „Web Heroj“, povećati otpornost građana i poslovnih subjekata na kibernetičke prijetnje.

Ciljana skupina Kampanje obuhvaća širu populaciju građana, djecu i poslovne subjekte, a bavi se općom kibernetičkom sigurnošću s naglaskom na prijevare koje se događaju na Internetu kao mediju komunikacije. Točnije, kroz Kampanju se želi edukacijom i informiranjem približiti građanima pojavne oblike kibernetičkog kriminala, opasnosti kao i mjere samozaštitnog ponašanja, (CEO i BEC prijevare, maliciozni računalni programi, djeca žrtve nasilja i prijevara na internetu, investicijske prijevare…)

Dan sigurnijeg Interneta  jedan je od najvažnijih dana u kalendaru informacijske sigurnosti, a obilježava se svake godine, drugog dana u drugom tjednu veljače. Prilika je to da se podsjetimo zašto je  dobro biti  informiran kako bismo izbjegli sve oblike internetskih prijevara. Cilj dana sigurnijeg interneta je promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe digitalnih tehnologija i mobilnih uređaja, posebice među djecom i mladima.

Iako smo svjedoci da čovjek čovjeku često okreće leđa i da je sve više samoživih ljudi koji se ne osvrću oko sebe, nije sve tako crno. Ljudi su u načelu divna bića, ali situacije koje nas okružuju nerijetko nas čine manje empatičnima. Ipak, kada nam se životne situacije učine bezizlazne, uvijek se pojavi neki anđeo u našem životu da nam pruži ruku. Mi smo lijep primjer pronašli u Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva koja iza sebe ima bezbroj dobrih djela pomažući različitim udrugama. Danas vas upoznajemo s Karmen, Majom i Sašom, ljudima koji su upravo preko udruga poboljšali kvalitetu svojih života.

Karmen Hrženjak iz Varaždina majka je četvero djece, a najmlađa kći Brunela rođena je prijevremeno, sa sindromom Down i šumom na srcu. Odmah na rođenju doktori su je „otpisali“ i njezinoj su majci rekli da od njezinog djeteta nikada neće biti ništa. Govorili su joj da najviše što će postići u životu jest par samostalnih koraka i da će možda naučiti nekoliko osnovnih riječi.

Majka Karmen od stresa je pala u tešku depresiju i izgubila je svu kosu. Majka i kćer spas i razumijevanje pronašle su u Udruzi savjetovališta „Uz tebe sam“ u Varaždinu, gdje su dobile psihosocijalnu podršku koja im je bila od velikog značaja.

Od djeteta koje su svi odbacili i prognozirali mu neslavnu budućnost, Brunela je danas izrasla u predivnu šesnaestogodišnjakinju.„Bruna je jako osjećajna, mekana, topla, zlatna djevojčica, prekrasna. Kada ona osjeti da mene nešto boli, kaže: mama, sve će biti u redu. Stvarno je vesela i poslušna, baš Božji blagoslov. Ne mogu zamisliti život bez Brunele“ – kaže iskreno mama Karmen.

Brunela je smanjenih intelektualnih sposobnosti, ima teškoća u govoru i razumijevanju, no uz kvalitetnu terapiju logopeda i edukacijskog rehabilitatora uspjela je upisati srednju školu za pomoćnog kuhara i slastičara. U slobodno vrijeme bavi se plivanjem.Najmlađa je članica hrvatske reprezentacije, iza nje je već preko 50 medalja i nikako ne planira stati.

Upravo svojim uspjesima i željom za životom, Brunela nam pokazuje da svi možemo ostvariti svoje snove. Ona i njezina obitelj su motivator koji druge pokreće i koji nam govori da nikada ne smijemo odustati od onoga što želimo, koliko god to bilo teško i iscrpljujuće. U svakom društvu ima još puno Brunela kojima trebaju poticaj i podrška kako bi ojačale svoje sposobnosti i ostvarile svoj puni potencijal. Taj je put težak, no nema odustajanja.„Nemojte, ljudi, odustati, dijete je vaše. Volite ga, mazite ga, usmjerite ga na pravi put, budite kraj njega. To dijete te uvijek treba, to dijete nikada u životu neće moći ostati samo. Nikada. Moje dijete uvijek ide s nama, uvijek. Ja i ti, mi smo najbolji par; to je naša poštapalica“ – zaključuje nevjerojatno hrabra i jaka mama Karmen.

Maja Bodon Štrbac rođena je u Slavonskom Brodu, a danas živi u Kninu u koji je došla na studij poljoprivrede. Tijekom studija upoznala je svog današnjeg supruga te odlučila ostati u ovom gradu.„Za moj ostanak u Kninu privukao me način života u maloj sredini, ta smirenost koju Knin pruža, ljepota prirode te blizina svega.Smatram da mlada obitelju Kninu ima sve potrebno za život, a kada se nečega zaželimo, blizu nam je svaki veći grad.“Sa suprugom je osnovala obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo te su se odlučili baviti stočarstvom. I sve to s nepunih 25 godina.

U vrijeme kada je OPG počinjao s radom, Maja je ostvarila kontakt s Ekološkom udrugom „Krka“ budući da su joj bila potrebna stručna osposobljavanja koja je udruga u to vrijeme provodila. Bila je jedna od rijetkih mladih ljudi koja je bila voljna učiti, sudjelovati na radionicama i upijati sva znanja i vještine koje je Udruga nudila kroz provedbu projektnih i volonterskih aktivnosti. Od tada je počela sudjelovati i u volonterskim akcijama i inicijativama. 2021. godine pružili su joj šansu te je postala dio njihovog tima na radnom mjestu član mobilnog tima na projektu sufinanciranom sredstvima iz ESF-a. Marljivo je obavljala svoj posao u Udruzi, učila je, razvijala se i davala izniman doprinos povećanju učinkovitosti i kvalitete svakodnevnog poslovanja.

„Da me netko pitao prije pet godina hoću li se baviti stočarstvom i kravama, rekla bih mu da nije normalan. Planirala sam otići van, uopće nisam planirala ostati tu, ali sam onda shvatila da ne želim raditi od 8 do 17 sati i samo se vikendom odmarati i imati za glavni cilj doći na godišnji odmor u Hrvatsku. Shvatila sam da želim imati možda financijski malo manje, ali da želim tu sreću i taj mir koji sada imamo“ – govori mlada mama Maja i poručuje mladima: „Ne bojte se, treba probati. Neuspjeh nije najgora stvar koja se može dogoditi. U svakom gradu ima udruga, slobodno im se obratite za pomoć.“

Mnogima od nas često je teško zatražiti pomoć. Ljudi ne žele da im netko pomogne, o čemu svjedoči i Saša Premec iz Daruvara. „Ljudi ne žele pomoć. Bude im često neugodno ili to smatraju nekom slabošću. Ja razumijem to razmišljanje jer sam i sam neko vrijeme tako razmišljao, ali mislim da je to greška. Treba imati snage i priznati da im treba pomoć, a to nije baš lagano.Ja sam isto dugo vremena odbijao bilo kakvu pomoć, odbijao priznati problem, ali onda vidiš da to neće biti dobro. Ili ćeš prihvatiti pomoć ili će ti biti gore, a onda nemaš ni pravo prigovora ako si odbio svu pomoć.“

Saša je bolovao od težeg oblika PTSP-a. Iza njega su liječenje, dugotrajna hospitalizacija, višegodišnje dnevne terapije, svakodnevno uzimanje lijekova te odlasci psihijatru. Uz sve to, tu je i niz fizičkih zdravstvenih problema. „Ja ću napravit što mogu, a sada dalje... To nije u mojoj moći, ja tu ne mogu ništa. Kako ti budeš razmišljao, valjda će tako i biti“. Kao član daruvarske HVIDR-e, Saša je redovito dolazio na aktivnosti organizirane u okviru poludnevnog boravka za korisnike u Udruzi (kartanje, šah, sportska natjecanja, informatičke radionice, izleti).

Prije tri godine bio je socijalno izoliran, teško je podnosio okolinu, problematičan za obitelj, puno je gledao TV, rijetko je izlazio iz kuće. Danas je aktivan član zajednice, smanjio je potrošnju lijekova. Izabran je za predsjednika Nadzornog odbora udruge HVIDR-e. Aktivno dolazi svakodnevno pomagati u administrativnim i drugim poslovima udruge, te je od srpnja 2023. zaposlen u udruzi na tri sata dnevno. „Kada si natovariš neku dnevnu obvezu, nalaziš motiv u svemu tome i osjećaš se svrsishodnijim i korisnijim jer ipak doprinosiš zajednici, gradu, društvu, pomažeš nekome“ – kaže Saša, koji potiče i druge članove na uključivanje u zajednicu i na promjenu na bolje. U HVIDR-i su svjedočili preobrazbi čovjeka koji je bio socijalno izoliran i problematičan u čovjeka koji drži pod kontrolom svoj PTSP, koji je smanjio potrošnju lijekova i koji volontira u svim ekološkim akcijamau gradu Daruvaru.Potpuno je promijenio odnos prema okolini, kvaliteta života njegove obitelji je bolja, a mnogima je postao i uzor.

Koliko je važno da nekome pomognemo, ali i da zatražimo pomoć, najbolje nam govore priče Karmen, Maje i Saše. Njihove priče zasigurno su vas osnažile i dale vam vjetar u leđa da razmislite kome u vašoj blizini treba pomoć. Budite ljudi, budite nečiji anđeo. Nikada nemojte čekati da netko nešto učini prije vas. Budite prvi kada treba pružiti ruku. 

Video za objavu: https://www.youtube.com/watch?v=Yf6Z0ar5hes

FOTO: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva 

Dogodila su se dva požara  -

U utorak 6. veljače 2024. oko 11.45 sati u mjestu Migalovci, 71-godišnjak je u dvorištu spaljivao granje, te se uslijed vjetra požar nekontrolirano proširio na livadu te je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Protiv 71-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.

Istoga dana, oko 12.55 sati u Požegi u Ulici Eugena Kvaternika, na neutvrđeni način došlo je do požara na otvorenom prostoru u kojem je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela  „Ubijanje ili mučenje životinja“  -

U utorak 6. veljače 2024., policijskim službenicima je prijavio 39-godišnjak da mu je dana 5. veljače 2024. u poslijepodnevnim satima na području grada Pakraca, nepoznati počinitelj (ili više njih) uporabom oružja ustrijelio psa.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela  „Ubijanje ili mučenje životinja“.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

U utorak 6. veljače 2024. oko 15 sati u Požegi u Ratarničkoj ulici u zgradi, 57-godišnjak je prilikom izvođenja radova pao sa skele te je prevezen na pružanje daljnje liječničke pomoći u Opću županijsku bolnicu Požega gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

U prometnoj nesreći 59-godišnjak je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U utorak 6. veljače 2024. oko 8.30 sati u blizini mjesta Ferovac, 59-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom, uslijed nepropisnog kretanja sletio je vozilom u putni kanal.

U prometnoj nesreći 59-godišnjak je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Ulici bana Josipa Jelačića.

Udruga Glas poduzetnika oštro osuđuje odluku Ustavnog suda koja podržava nametnute izmjene Zakona o trgovini, a koje oduzimaju temeljne slobode poslovanja i nanose neizmjernu štetu hrvatskim poduzetnicima. Smatramo da odbačeni Prijedlog za ocjenu suglasnosti izmjena Zakona o trgovini s Ustavom RH, koji je UGP zajedno sa svojim članovima podnio u srpnju 2023., predstavlja težak udarac za cijeli poduzetnički sektor, a naročito male trgovce. Pitanje rada nedjeljom najbolje je ostaviti na odluku poslodavcima, uz pridržavanje svih zakonskih obveza prema radnicima i poštivanje njihovih prava.

Odobravanje nametnutnog Zakona od strane Ustavnog suda dovodi u pitanje egzistenciju mnogih poduzetnika i ugrožava financijsku stabilnost obitelji koje ovise o tim poslovima. Udruga Glas poduzetnika nove odredbe Zakona smatra diskriminatornima i u suprotnosti s temeljnim slobodama poslovanja i pravima poduzetnika, kako ih jamči Ustav RH. Čini se da je Ustav RH samo mrtvo slovo na papiru, ako ga Ustavni sud ne odluči koristiti u svrhu zaštite svojih građana, poduzetnika koji grade hrvatsko gospodarstvo i aktivno pridonose razvoju Republike Hrvatske. Nažalost svjesni smo dubokih korupcijskih i političkih utjecaja na pravosudni sustav. Ovakva situacija ne samo da podcjenjuje vjerodostojnost Ustava RH, već i šalje poruku da su interesi malih poduzetnika i njihova borba za pravdu često nebitni u očima onih koji donose ključne odluke.

Ono što Ustavni sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja odluke je da su ovim Zakonom teško narušene poduzetničke slobode i ustavna prava poduzetnika, te se o tome uopće nije referirao. Obrazloženje koje nudi ne daje odgovor na pitanje zašto nije dozvoljeno raditi vlasnicima pojedinih malih trgovina, gdje su vlasnici ujedno i radnici, s obzirom da time ničija radnička prava nisu narušena. Ovdje Zakonodavac grubo zadire u prava poduzetnika i jednim zakonskim rješenjem Zakona o trgovini rješava pitanje radničkih prava, te time sam želi reći da radnička prava nisu na zadovoljavajući način zaštićena putem propisa kojih ih regulira, a to je Zakon o radu. Isto tako Zakonodavac radi razliku između pojednih radnika, to su radnici u trgovini i radnici na drugim mjestima, gdje su radnici u trgovini zaštićeniji od drugih.

Zanima nas zašto se ne mijenja Zakon o radu, ako se već trebaju uređivati pozicije radnika? Ni sami radnici ovime nisu zaštićeni zato što se time njima onemogućuje rad nedjeljom kada bi imali veća primanja, što je mnogima i potrebno. Prema našim saznanjima, mali trgovci bilježe gubitak prometa od oko 20%, što predstavlja ozbiljne probleme u isplati plaća radnicima. Ovo stvara realnu prijetnju za otpuštanje radnika i smanjenje radne snage, što nije u interesu ni radnika ni poslodavaca.

  - Duboko smo razočarani, ali nismo iznenađeni obzirom da smo kao društvo miljama udaljeni od neovisnog sudstva. Ovakav rezultat još jednom potvrđuje da politika i pravosuđe često djeluju na način koji ne ide u korist zaštiti prava građana. Nažalost, sve stane u jednu rečenicu: "Kadija te tuži, kadija ti sudi, ali UGP neće stati u nastojanju da svaki poduzetnik ima pravo na rad! - rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik UGP-a. 

Kad je riječ o Juri Brkljači, ugodnim glazbenim iznenađenjima nema kraja  -

Od izvrsnih autorskih djela i izlaska iz glazbene komfor zone, do novog singla 'Slab na tebe' o kojem nam je iz prve ruke kazao nekoliko riječi,       - Neopisivo sam sretan zbog izlaska pjesme 'Slab na tebe', jer već dugo vremena radim na tome da je snimim u svojem aranžmanu i izbacim vani. Naprosto sam je oduvijek htio prisvojiti kao svoju, a osim moje velike želje za tim, također sam je često znao zasvirati na gitari i podijeliti sa svojim pratiteljima i publikom na društvenim mrežama, koji su bili oduševljeni izvedbom. Tako sam se, na neki način, odlučio poigrati u studiju uz pomoć glazbenog producenta Mihaela Bluma i klasik ITD banda 'Ja sam slab na tebe' obraditi na jedan drugačiji, moderan i suveren način, na kakav bih želio da zvuče sve moje pjesme -  ispričao nam je Jure.

Izvornu pjesmu legendarnog ITD banda koji je žario i palio glazbenom scenom osamdesetih, napisao je skladatelj i tekstopisac Miroslav Rus, a sve su aranžirali u modernu verziju 'Slab na tebe', zajedničkim snagama, Jure Brkljača i glazbeni producent Mihael Blum.

Posebnost koja prati spomenutu skladbu je i video spot nastao inspiracijom grada za koji tvrde da nikada ne spava, a sve se odvilo bez nekog unaprijed smišljenog scenarija. Je li to doista tako i kakve je utiske sve ostavilo na Juru, s velikim je zadovoljstvo podijelio s nama: - Oduvijek mi je bila želja posjetiti New York, za koji kažu da je grad koji nikada ne spava, a svojim posjetom uvjerio sam se da je to i doista tako. Mogu reći da je New York ispunio sva moja očekivanja, i svojom energijom gotovo se savršeno uklopio s pjesmom koju sam upravio završio u studiju, i upravo tu se nekako rodila ideja za sami spot 'Slab na tebe'. Tako sam iskoristio priliku i uspio zabilježiti odlične kadrove na Brooklyn Bridgeu i Manhattanu, koji će mi ujedno biti uspomena za cijeli život. Za to se pobrinuo AHP music video production  i Austin Hein, kojem se ovim putem još jednom zahvaljujem na suradnji. Jako sam zadovoljan samom pjesmom i spotom, i nadam se da će i moja publika uživati jednako onoliko koliko sam i ja radeći na ovom projektu.

Na koga je slab Jure Brkljača u svojoj novoj glazbenoj priči 'Slab na tebe' te kako izgleda jedan od najnaseljenijih središta svijeta iz njegove perspektive, poslušajte i pogledajte na našem YT kanalu  –  https://youtu.be/6EvOa5cw8nI?si=3tpn1QyMJWc72VId

Autor glazbe: Miroslav Rus
Autor teksta: Miroslav Rus
Autor aranžmana: Mihael Blum/Jure Brkljača
Glazbeni producent: Mihael Blum
Tonski snimatelj: Mihael Blum

Foto: Screenshot/privatni album Jure Brkljača

U sustavu socijalne skrbi stanje nikada nije bilo lošije. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, na čelu s ministrom Piletićem dovelo je sustav socijalne skrbi do totalnog kraha i posljedice lošeg upravljanja su nesagledive -

Centralizirani sustav socijalne skrbi nikako nije model koji u praksi može odgovoriti na sve probleme. Iz Zavoda za socijalni rad i ravnateljstvom u Zagrebu ne može se upravljati svim područnim uredima, to naprosto nije održivo. Onaj tko je to zamislio, nema pojma ništa o radu u centrima za socijalnu skrb.

Potrebe građana u sustavu socijalne skrbi ne trpe odgodu i odluke iz središnjice, odluke se moraju donositi odmah na terenu, sa neovisnim upravljanjem u lokalnoj zajednici.

Liste čekanja u domovima za sve korisnike nikada nisu bile dulje. Upozoravali smo na posebno opasnu i zabrinjavajuću činjenicu da se na smještaj korisnika i izdvajanje djece – koja su u nesigurnom ili opasnom okruženju – čeka mjesecima, jer stručni radnici nemaju gdje smjestiti dijete ili korisnika.

Javnost je potresao tragični slučaj smrti 20-mjesečnog djeteta koje je od rođenja trebalo biti izdvojeno od roditelja. Ministar nije izvijestio javnost iz kojeg razloga sudski postupak traje 20 mjeseci, a što upravo prebacuje odgovornost na resorno Ministarstvo i pitanje smještajnih kapaciteta.

Sudski postupak je trajao upravo toliko jer je Područni ured dobivao odbijenice od ustanova za smještaj djece, te je sud odgađao ročišta, a time je i odgađana odluka o zahtjevu za izdvajanjem. Prvotno pola godine traženja adekvatnog smještaja unutar sustava je porazno, kao i što je porazno da sud nije donio odluku po žurnom postupku.

Ministarstvo nije donijelo niti jedan prijedlog u smjeru poboljšanja obiteljsko pravne zaštite obitelji i djece, može se samo očekivati eskalacija tragedija, a međuresorna suradnja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike s Ministarstvom pravosuđa i uprave je loša, na što struka kontinuirano upozorava, a nažalost imamo i niz tragičnih slučajeva.

Na tragu poboljšanja međuresorne suradnje, nebrojeno smo puta tražili analizu svih presuda u pogledu povjeravanja djece u svim postupcima, no nema političke volje niti jednog ministarstva. Naprosto zaštita djece nije u fokusu rada ministarstava.

Ministar Piletić uvjerava svakodnevno javnost da broj udomiteljskih obitelji raste – i govori neistinu! – jer podaci pokazuju da smo imali u 2020. godini 2719 udomiteljskih obitelji (1294 za djecu i 1425 za odrasle), a u 2021. 2548 obitelji, te 2022. godini 2323 obitelji. Gotovo 400 udomiteljskih obitelji je manje, što dovodi do prekobrojnog smještaja djece i odraslih u postojeće udomiteljske obitelji, a time se i krše njihova prava.

Postojeći domovi za starije su nedostatnih kapaciteta te se za smještaj u domove čeka i preko 10 godina, a liste čekanja su netransparentne. U županijskim domovima trenutno je ukupni kapacitet 10 907, a broj trenutno zaprimljenih zahtjeva osoba koje su zainteresirane za smještaj je 4673. U domovima za odrasle osobe ukupni kapacitet je 2398, a broj zaprimljenih zahtjeva trenutno je 2877.

Zakon o osobnoj asistenciji se ne provodi – na snazi je od 1. srpnja 2023. godine,  a od 1.1.2024. godine je trebalo krenuti sustavno financiranje osobne asistencije, bez potpisivanja ugovora na određeno vrijeme priznavanja usluga. Krajem 2023. godine, kada je Ministarstvo uvidjelo da je zakon neprovediv, na što smo upozoravali, ministar Piletić donosi Odluku o izvanrednom financiranju udruga, kroz daljnje projektne aktivnosti, do kraja veljače 2024. godine, iako zakon to ne propisuje – nismo čuli da se ministar Piletić o ovome očitovao. Zašto je doneseno svega 300 rješenja o priznavanju prava na osobnu asistenciju?

Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je stupio na snagu od 1.1. još uvijek nije zaživio, doneseno je svega 300 rješenja o priznavanju prava korisnicima, a suradnja između HZMO i Zavoda za socijalni rad, koji su u istom Ministarstvu je takva da HZMO još uvijek nije dostavio popis korisnika uvećanog dječjeg doplatka te će korisnici čekati svoju isplatu inkluzivnog dodatka i godinu dana. Kada će se donijeti planiranih 150 tisuća rješenja?

Inkluzivni dodatak se trebao kao pravo administrirati u drugom sustavu, a socijalni radnici nisu smjeli postati administratori čiji je posao isključivo vezan za pisanje rješenja. Svaki korisnik u sustavu socijalne skrbi ima pravo na dostupne usluge, koje su pravodobne, s obzirom na individualne potrebe, a ne na mogućnosti sustava.

Ako se propisani rokovi ne poštuju, ne govorimo o pravnoj državi, a teško je više reći da je ona socijalna država koja brine o najranjivijima, onako kako to u Ustavu, a onda i u Zakonima stoji - kaže u svom priopćenju SDP-a Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica SDP-a.