Na području Vukovarsko-srijemske županije (naselje Cerna) u divljih labudova utvrđena je visoko patogena influenca ptica (podtipa H5 N8). Nađeni virus pripada soji za koji do sada nije utvrđeno da uzrokuje zarazu u ljudi.

Influenca ptica je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica koja se može manifestirati na različite načine, ovisno o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti (patogenost) i na pogođene vrste. Prema svojoj patogenosti (sposobnosti da izazove bolest) virus influence ptica dijeli se na: Visoko patogeni virusi IP (VPIP) se brzo šire i dovode do visoke stope smrtnosti (do 100% u roku od 48 sati) Nisko patogeni virusi IP (NPIP) uzrokuju općenito blage simptome bolesti te lako mogu proći neotkriveni

Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad. Infekcija u ptica i peradi se širi preko iscjetka dišnog trakta, izmetom, lešinama uginulih ptica. Izmet oboljele ptice sadrži visoku koncentraciju virusa pa se njime može kontaminirati voda, oprema, krma, stelja, prijevozna sredstva, odnosno sve što dođe u kontakt s takvim izmetom, tako da je mogućnost horizontalnog prijenosa velika.

Sukladno važećem zakonodavstvu obveza posjednika životinja (svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovorna za zdravlje životinja) je prijava sumnje na bolest veterinaru. U slučaju primjećivanja uginuća većeg broja divljih ptica molimo da kontaktirate najbližeg veterinara ili Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Pozivaju se posjednici peradi na odgovorno ponašanje i pridržavanje biosigurnosnih mjera u cilju sprječavanja unosa uzročnika infekcije u domaće peradi.

O svim novim informacijama javnost će biti pravovremeno informirana, stoji u priopćenju koje upućuje Ministarstvo poljoprivrede.

ZNAKOVI KARAKTERISTIČNI ZA BOLEST:

- Iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti

- Potištenost

- Nakostriješenost perja

- Značajan pad nesivosti i valivosti, loša kvaliteta ljuske jajeta

- Kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun

- Edem glave i vrata

- Cijanoza kreste i podbradnjaka

- Sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu

- Živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje)

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

Posljednja istraživanja pokazuju da će se brojnost životinjskog i biljnog svijeta do 2020. smanjiti za dvije trećine, stoji u objavljenom WWF-ovom „Izvještaju o stanju planeta 2016.“

Životinjski i biljni svijet mogao bi do kraja ovog desetljeća doživjeti drastičan pad od čak 67 posto u odnosu na brojnost prije pola stoljeća, što je posljedica ljudskih aktivnosti na Zemlji, ističe se u danas objavljenom WWF-ovom „Izvještaju o stanju planeta 2016“. Djelovanje ljudi poražavajuće je za planet Zemlju. WWF poziva na neophodne promjene društva kada su hrana i gorivo u pitanju.

Prema izvještaju, globalne populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova već su pale za 58 posto između 1970. i 2012. godine, od kada datiraju posljednji dostupni podaci. To dovodi naš planet u opasnost mogućeg dvotrećinskog pada biološke raznolikosti u razmaku od pola stoljeća, zaključno s 2020. godinom.

Srećom, 2020. je godina koja i mnogo toga obećava. Te godine na snagu stupaju obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao i prve mjere zaštite okoliša u okviru novog globalnog Plana održivog razvoja. Ako ih se provede, tim će se mjerama (zajedno s postizanjem međunarodnih ciljeva biološke raznolikosti do 2020.) pridonijeti ostvarivanju potrebnih reformi unutar svjetskih sustava za proizvodnju hrane i energije u svrhu zaštite divljih vrsta diljem svijeta.

„Tijekom našeg životnog vijeka vrste nestaju dosad neviđenom brzinom,” izjavio je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala. „Nije riječ samo o prekrasnim vrstama koje svi volimo; biološka raznolikost je temelj zdravih šuma, rijeka i oceana. Nestanu li vrste, svi će ti ekosustavi propasti i sa sobom odnijeti i čisti zrak, vodu, hranu i klimatske uvjete koje nam pružaju. Imamo sve potrebne alate da riješimo to pitanje i moramo ih početi odmah upotrebljavati ako želimo sačuvati živući planet radi našeg osobnog opstanka i boljitka.”

„Ljudskim ponašanjem potiče se smanjenje populacija divljih vrsta diljem planeta, a utjecaj se posebno vidi u slatkovodnim staništima. Međutim, važno je naglasiti da je riječ o smanjenjima, a ne još o izumiranju. Na nama je da promičemo oporavk kako tih populacija, tako i očuvanja prirode i karizmatičnih vrsta u našoj regiji. Povratak velikih zvijeri poput medvjeda, risa i vuka pokazuje da se uz političku volju i zakonske regulative, te uz suradnju s dionicima priroda može oporaviti,” istaknuo je direktor WWF Adrije Martin Šolar.

Iskorištavanje planeta do samih granica

„Izvještaj o stanju planeta 2016.“ temelji se na velikom istraživanju o opsegu i utjecaju ljudskih aktivnosti na naš planet. Jedan od tih modela, koji je izradila organizacija Stockholm Resilience Centre, dokazuje da je čovječanstvo prekoračilo četiri od devet planetarnih granica (o klimatskim promjenama, integritet biosfere, promjene korištenja zemljišta i tokova fosfora i dušika), tj. sigurnih pragova najvažnijih procesa sustava na Zemlji kojima se održava život na planetu.

Izvještaj uključuje i istraživanje organizacije Global Footprint Network kojim se pokazuje da čovječanstvo trenutačno troši resurse 1,6 planeta, kako bi osiguralo robu i usluge kojima se služimo svake godine.

„Budući da trošimo resurse koje nemamo, došli smo do kritičnog trenutka kada možemo iskoristiti postojeća rješenja. Sustave prehrane, energije i financija potrebno je usmjerili prema održivim modelima“, izjavila je Andrea Štefan, voditeljica odjela za politike i zagovaranje u WWF Adria. „WWF Adria potiče dijalog s poslovnim sektorom i donosiocima odluka i donosi rješenja koja traže promjenu načina poslovanja kako u Hrvatskoj tako i u regiji.“.

HRVATSKI CRVENI KRIŽGRADSKO DRUŠTVO POŽEGA -

POŽEGA - Akcija dobrovoljnog darivanja krvi, koju je organiziralo Gradsko društvo Crvenog križa Požega i Zavod za transfuziju krvi iz Zagreba, 2., 3. i 4. studenoga donijela je zaista velik odaziv dobrovoljnih darovatelja i doza darovane krvi.

Dana 02. studenoga akciji je pristupilo 165 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 142 darovatelja. Dana 03. studenoga akciji je pristupilo 108 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 95 darovatelja. Dana 04. studenoga akciji je pristupilo 111 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 91 darovatelja.

Ukupno u trodnevnoj akciji u studenom akciji je pristupilo 384 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 328 dobrovoljnih darovatelja i time spasilo nečiji život. Ujedno ovom odličnom akcijom već je premašen broj dobrovoljnih darovatelja koji su se odazvali akciji darovanja krvi, a premašen je i prošlogodišnji broj prikupljenih doza krvi. 

- Zahvaljujemo se na razumijevanju i pomoći svim medijima koji prate naš rad i pridonose animaciji potencijalnih darovatelja krvi, koji populariziraju ovu hvalevrijednu akciju – rekao je ravnatelj GDCK Požega, Miroslav Zelenika, koji je istakao i tri dobrovoljna darivatelja krvi iz redakcije tjednika Kronika požeško-slavonska, koji su se priključili akciji u studenom i svojim darovanjem krvi pripomogli da se ove godine ostvari rekordan broj prikupljenih doza krvi u Požeštini.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: A. Protić

KUTJEVO – Dobar glas daleko se čuje. U uspješnost rada gradske uprave Kutjeva na čelu s mladim gradonačelnikom Josipom Budimirom došla se uvjeriti TV Al Jazeera Balkans. Snimili su razgovor s čelnim čovjekom gradića podno Krndije, i napravili reportažu o tom poznatom mjestu kojeg s pravom mnogi nazivaju vinskom prijestolnicom. Najveće zanimanje bilo je o saniranju zatečenih višemilijunskih dugovanja koja su uspješno u vrlo kratkom periodu sanirana.

Interes novinara TV kuće, Vanje Gavrana, bio je između ostalog i za trenutačnu financijsku “krvnu sliku” što je s ponosom gradonačelnik Budimir argumentirao podacima. Naglasio je da je nakon više od deset godina grad sa 30. rujna ove godine u visokoj pozitivi, gotovo tri milijuna kuna, iz čega proizlazi da grad Kutjevo prihoduje daleko više sredstava od potrošnje.

Bio je i neizostavan razgovor oko toga kako grad Kutjevo nije nikom ništa dužan te da sve svoje račune plaćaju na vrijeme, što u prijašnjem vremenu nije bio slučaj. Pojašnjavajući to, gradonačelnik Budimir je rekao kako su zbog raznih dugovanja prema dobavljačima i poslovnim partnerima bili prinuđeni u veljači ove godine podići 1,5 milijun kuna kredita kako bi platili sva dugovanja iz prethodnog vremena dok je druga politička opcija bila na vlasti.

- Kredit smo podigli i sva dugovanja podmirili prema našim dobavljačima i poslovnim partnerima, a gotovo da smo i sav iznos podignutog kredita vratili što imamo u obvezi do kraja ove godine. Preostalo nam je da plaćanjem zadnje tranše, nešto više od 50 tisuća kuna, zatvaramo taj kredit i na to sam jako ponosan – rekao je gradonačelnik Budimir koji je naglasio kako je financijsko stanje grada stabilno i da imaju i daleko više financijskih sredstava na računu od potrebitih za zatvaranje kredita.

Bilo je tu i drugih zanimljivih tema, između ostalog i kakva je suradnja s najznačajnijim gospodarskim subjektom, Kutjevom d.d. za što su uslijedile riječi hvale posebice jer je suradnja ojačala dolaskom novog predsjednika Uprave Mladena Pavića s kojim se intenzivno razgovara o svim otvorenim pitanjima i prioritetno rješavaju sve aktualnosti, ponajprije one koje su od gospodarskog značaja za razvoj tog kraja.

Emisija se može pogledati u večeras, subota 5. studenog 2016. godine na Sportskoj TV od 21,30 sati koja prenosi emisiju Al Jazeera biznis.

OSNOVANA UDRUGA DIPLOMIRANIH STUDENATA POŽEŠKOG VELEUČILIŠTA „ALUMNI VUP“ -

POŽEGA - Održana je izborna skupština Udruge diplomiranih studenata Veleučilišta u Požegi „ALUMNI VUP“. Za dužnosnike Udruge izabrani su: Predrag Livak, predsjednik, Vedran Kovačević, dopredsjednik, Željka Korošec, tajnica, dok su za članove Upravnog odbora izabrani Marijan Crnjac i Milan Paun. Članovi Nadzornog odbora su: Daliborka Uršić, Vlado Previšić i Danijela Vrba, a članovi Arbitražnog vijeća su: Matej Grgačević, Josip Glavačević i Martina Vondra. Likvidator udruge je Brigita Zubović.

Područje djelovanja Udruge sukladno ciljevima je obrazovanje i znanost, a ciljevi Udruge su povezivanje svih onih koji su diplomirali na Veleučilištu u Požegi te održavanje veze između Veleučilišta u Požegi i njegovih nekadašnjih studenata, kao i veze između samih nekadašnjih studenata Veleučilišta u Požegi. Udruga je osnovana kao strukovna Udruga u odgoju i obrazovanju, kao i u području znanosti, stručnog rada i istraživanja, a radi promicanja i razvoja suradnje između Veleučilišta u Požegi i organizacija u kojima rade njegovi nekadašnji studenti, radi unaprjeđenja djelatnosti tih organizacija i Veleučilišta u Požegi te radi dobrobiti lokalne i šire društvene zajednice. Udruga potiče stručne, znanstvene i praktične aktivnosti svoga članstva, organizira predstavljanje sadašnjim studentima slučajeva iz prakse organizacija u kojima rade nekadašnji studenti te surađuje sa sličnim Udrugama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Djelatnosti Udruge kojima se ostvaruju ciljevi su organiziranje susreta članova Udruge i drugih osoba radi promicanja ciljeva Udruge, suradnja s obrazovnim i znanstvenim institucijama te drugim tijelima i organizacijama koje pomažu studente i potiču njihov stručni rad i usavršavanje, poticanje i unapređivanje stručnih, znanstvenih i praktičnih aktivnosti svojih članova, organiziranje okruglih stolova o značajnim gospodarskim problemima, organiziranje skupova i predavanja za članove i širu javnost, organiziranje različitih programa i projekata iz područja društvenih i biotehničkih znanosti, organiziranje predavanja studentima o slučajevima iz prakse organizacija u kojima rade nekadašnji studenti i praktičnim iskustvima profesionalnog djelovanja članova, suradnja s drugim Udrugama diplomiranih studenata te drugim strukovnim Udrugama u zemlji i inozemstvu, organiziranje različitih pogodnosti kroz mrežu suradničkih Udruga i organizacija, znanstvena i stručna suradnja organizacija u kojima rade nekadašnji studenti s Veleučilištem u Požegi, suradnja sa Studentskim zborom i ostalim organizacijama studenata Veleučilišta u Požegi, obavještavanje o djelatnostima Veleučilišta u Požegi i aktivnostima Udruge te akcijama koje se tiču osobnog i profesionalnog razvoja članstva.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: Veleučilište u Požegi

Spoznaja da u prehranu treba uvesti mnogo svježeg voća i povrća, što baš i nije nekakvo pitanje novca i ekonomičnosti, nego ponajprije našega osobnog zdravlja. Dok pak „divovi“ prehrambene industrije, ne žele da se spoznaju činjenice sve većeg problema pretilosti, poslije pušenja, najvećeg uzroka smrti današnjice. Tako je u SAD-u pretilost proglašena epidemijom, pa se stoga i postavlja pitanje, tko je odgovoran za to, i gdje tu prestaje osobna odgovornost?

Dakle, SAD postaje najdeblja nacija svijeta, i dok se lagano podsmjehujemo, jesmo li se zapitali koliko smo mi daleko od tog problema? Nadalje recimo, da su restorani brze prehrane već tu, u našem susjedstvu, pa je tako postao i običaj proslaviti rođendan u njima, jer tako je lakše i modernije. I nema kuhanja, hrpe gostiju u stanu i pranja posuđa nakon proslave, sve je pod kontrolom drugih, a tu je i dječje igralište, i igračka na dar i teta koja se brine o dječjoj zabavi. U cijeloj toj priči zaboravljamo, da time fast food navike od malih nogu usađujemo našoj djeci.

Zapravo, ključ problema se nalazi u promjeni načina života, jer se nekada jelo u restoranima samo u posebnim prigodama, dok danas „većinu“ obroka jedemo vani, pa tako u restoran brze prehrane svaki dan ide 25 posto Amerikanaca. Postavlja se pitanje, jesu li samo proizvođači hrane krivi za epidemiju pretilosti, te isto tako, pitanje je kolika je educiranost stanovništva o nutritivnoj vrijednoj i nutritivno manje vrijednoj hrani, znamo li razliku? No moramo ovdje posebno istaknuti, da pretilost za sobom nosi mnoge zdravstvene probleme (visok krvni tlak, srčane bolesti, moždani udar, artritis, rak dojke, prostate i debelog crijeva, starački dijabetes), dok je pak od najopasnijih šećerna bolest tipa II. Kažimo i ovo, da su u početku restorani brze prehrane imali jednu veličinu porcije pomfrita, poslije su uvedene nove, kao što je mala, srednja i velika porcija, tako mala porcija ima 200 kcal, a velika tri puta više (600 kcal).

Očito, restorani nastoje povećati apetite svojih kupaca, pa je stoga rezultat epidemija pretilosti, a sve češća u dječjoj i adolescentnoj dobi. Također istaknimo, da se prerađena hrana brzo probavlja, tj. brzo prolazi kroz probavni sustav, pa se nedugo nakon jela javlja opet glad, a i ovisnost o takvoj hrani. Stručnjaci obrazlažu, zašto su prisutne upravo takve kombinacije namirnica koje dovode do ovisnosti, primjerice, mesni odrezak s topljenim sirom. Jer sir je prepun endorfina, opijata koji izaziva ovisnost, upravo takva kombinacija namirnica osvaja kupce, a i miris je presudan kod izbora neke vrste hrane. Stoga kod pizze najprije osjetimo miris topljenog sira, koji nas navodi da se odlučimo pojesti je, isto je i s lazanjama, a uz takvu hranu servira se zašećereni sok ili frappe, još jedan udarac nastojanju da se održi normalna tjelesna težina. Pa onda za šećer kažemo, da je to namirnica koja se vrlo brzo probavlja, i odmah ulazi u krvotok, a svaki višak šećera (dnevno se preporučuje unositi dvije žlice šećera) prelazi u masnoće koje se nagomilavaju kao masne naslage. Isto tako, moramo priznati, da prehrambena industrija uvelike utječe na naš izbor hrane, dok restorani brze hrane zarađuju milijune prodajući nezdrave porcije. I velik novac se izdvaja i za reklamiranje, za razliku od udruga koje se bave educiranjem ljudi o zdravoj prehrani, koji raspolažu skromnim sredstvima, i ne mogu konkurirati televizijskim reklamama s omiljenom tinejdžerkom zvijezdom. Dočim sama taktika smanjenja pretilosti počinje otkrivanjem i napadanjem njezina korijena, prije nego što se razvije u odraslih, a to se postiže informiranjem o pravilnoj prehrani već u predškolskoj i školskoj dobi.

Tada je primjena preporuka jednostavnija, jer teško je kod odraslih mijenjati ustaljene principe prehrane. Zapravo, najveći su izazov djeca koja su cijeli život okružena reklamama za fast food i junk food, stoga treba educirati i roditelje, naglasak staviti upravo na smanjenje unosa masnih i rafiniranih (prerađene) namirnica, te postupno unošenje nutritivno bogatih namirnica. Pa za kraj recimo, ako bi javnost povećala profitabilnost kupnjom više zdrave hrane, industrija brze hrane bi vjerojatno pozitivno odgovorila, nije baš vjerojatno da će želja za brzom hranom brzo splasnuti ili nestati. Stoga je valja učiniti zdravom, a da se ne izgubi specifičan okus u kojem uživaju i djeca i odrasli, važno je javnost educirati o cjelovitoj, izvornoj hrani, jer populacija koja se hrani odgovarajućom, nutritivno bogatijom hranom živjet će dulje i kvalitetnije.

(Herner Ivica)

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE OBAVJEŠTAVA -

Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije obavještava javnost da cijepljenje protiv gripe započinje na nivou cijele Republike Hrvatske, pa tako i u našoj Županiji od danas 02. studenog.

Za županiju je osigurano 5.040 doza cjepiva protiv gripe namjenjenog zaštiti od tipova virusa koji se očekuju u ovoj sezoni. Koristi se uobičajeno sezonsko cjepivo, koje se ni po čemu ne razlikuje od dosadašnjih sezonskih cjepiva koja su godinama u upotrebi. U njegovom su sastavu sojevi virusa A (H1N1 i H3N2) i soj virusa B.

- Cijepljenje je namijenjeno u prvom redu starijim osobama, kroničnim bolesnicima bez obzira na dob i zdravstvenim djelatnicima. Kronični bolesnici se cijepe kod svojih izabranih liječnika, a ostali (stariji od 65 god. i zdravstveni djelatnici) mogu se cijepiti i kod svojih liječnika i u Županijskom zavodu za javno zdravstvo – ističe ravnatelj Mato Matijević, dr. med. vet.

- Cijepljenje u Zavodu za javno zdravstvo može se obaviti ponedjeljkom, srijedom, petkom od 7,00 do 10,00 h počevši sa 02. studenog a u Pakracu utorkom i četvrtkom od 08,30-10,00 h – kaže voditelj službe za epidemiologiju Ante Vitalija, dr. med. epidemiolog.

Prošle godine u Hrvatskoj je od gripe oboljelo preko 21.000 osoba od kojih je umrlo devet osoba, stoga u ZJZ pozivaju posebno starije osobe da se obvezno cijepe. Dolazak gripe očekuje se krajem prosinca i traje do ožujka, a prvi simptomi bolesti su visoka temperatura, bol u mišićima i glavobolja uz respiratorne probleme.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: ilustrativna fotografija

Završen je petodnevni Nyéléni Europe forum za prehrambeni suverenitet koji je započeo 25. listopada u rumunjskom gradu Cluj-Napoca na kojemu su među 500 sudionika iz 40 zemalja sudjelovali i predstavnici Hrvatske. Brojni poljoprivrednici, šumari, radnici u poljoprivrednoj proizvodnji i distribuciji hrane kao i organizacije civilnog društva, aktivisti i potrošači okupili su se kako bi zajednički raspravili o tome kako se oduprijeti korporativnoj kontroli proizvodnje i distribucije hrane i kako postići rješenje kojim bi se poljoprivreda vratila u ruke malih proizvođača.

Najveći doprinos ovog foruma bio je jačanje pokreta u Istočnoj Europi i Centralnoj Aziji te povezivanje s partnerima iz ostalih europskih regija. Većina zemalja u regiji s kojom se i mi možemo poistovjetiti ima podjednako veliku i vitalnu populaciju seljaka znatno ugroženu otimačinom zemljišnih resursa, jačanjem moći velikih korporacija i trgovačkih lanaca te pritiskom industrijalizacije poljoprivrede, a na nekim područjima i ratnim razaranjima. Seljačka poljoprivreda predstavlja život i temelj našega prehrambenog sustava i moramo se zalagati za njezin opstanak.

Hrvatski predstavnici dobili su priliku predstaviti svoje organizacije kao i cjelokupni pokret za prehrambeni suverenitet u našoj zemlji te sudjelovati u brojnim radionicama i raspravama koje su obuhvaćale održive i solidarne modele proizvodnje i distribucije hrane, pravo na prirodne resurse i javna dobra, povećanje prava radnika i socijalnih uvjeta unutar prehrambenog sustava.

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život, koju su predstavili Miroslav Kovač i Danijela Laslo, prvi je put sudjelovala na međunarodnom forumu za prehrambeni suverenitet predstavljajući 460 OPG-ova. Seljak mora biti rješenje problema proizvodnje zdrave hrane, a nikako žrtva špekulacija poljoprivrednim zemljištem, slobodnog tržišta, koncentracije kapitala, ugroženosti lokalnog i domicilnog stanovništva i zakonskih isključenosti, pa sve do njegova napuštanja tog proizvodnog resursa, s kojim onda nestaje znanje i iskustvo života. Udruga je poduprla širenje organizirane pomoći seljacima i sama podnijevši usmeni zahtjev za članstvo u svjetskoj mreži La Via Campesina – međunarodni pokret koji okuplja milijune seljaka, malih i srednjih poljoprivrednika.

Na forumu su još sudjelovali iz Hrvatske, Udruga ekoloških proizvođača Dalmacije – Dalmacija EKO, Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG, Zadruga za dobru ekonomiju i Brodsko ekološko društvo – BED.

JUDO KLUB „JUDOKAN“ POŽEGA NA OSJEČKOM MEĐUNARODNOM TURNIRU -

OSIJEK – U subotu 29. listopada džudaši Judo kluba „Judokan“ Požega nastupili su na 11. Međunarodnom judo turniru u Osijeku. Na turniru se natjecalo 400 džudaša iz 8 država, a požeški klub je nastupio sa 20 mladih boraca, koji su unatoč svojoj mladosti kući donijeli čak 19 medalja (9 zlatnih, 4 srebrene i 6 brončanih).

Zlatne medalju osvojili su: Dea Pečur, Angeca Legac dvije (u svojoj i starijoj kategoriji), Petra Raguž, Dolores Devčić u svojoj kategoriji, Šimun Begović, Niko Radić, Leon Galović u svojoj kategoriji i Jakov Begović. Srebrenu medalju osvojili su: Monika Pavličević u kategoriji kadeti, Petar Pečur, Edi Bojčić i Luka Obradović. Brončanu medalju osvojili su: Monika Pavličevič (juniori), Dolores Devčić (stariji uzrast) Leon Drašković, Marin Sabo, Branimir Banko, Leon Galović (stariji uzrast).

Za klub su u Osijeku još nastupili Ante Begović, Ivan Hrvat, Lovro Raguž, Alen Pirović i Marko Nekić koji su ovaj put ostali bez medalje ali su odradili odlične borbe. Pod vodstvom trenera Dane Milobara i Ivana Grbeš Judo klub Judokan Požega u ukupnom poretku klubova osvojio je 4. mjesto i okitio se s još jednim peharom.

Medaljama se okitili i džudaši iz Čaglina

Na Međunarodnom judo turniru Josip Potnek sudjelovali su i džudaši Judo kluba "Kutjevo" sa sekcijom Čaglin. Nastupili su sa 21 natjecateljem, a kući se vratili sa 11 medalja.

Zlata su osvojili Petar Marijanović, Lana Knaus, Matija Dražetić i Goran Miloš, srebrni su bili Ivona Bošnjak, Petra Grgurić dok su brončanu medalju osvojili Jona Šipoš, Nina Barić, Sara Antunović, Lorena Grgurić i Marta Vidmar. Treneri su zadovolji ostvarenim uspjehom svojih džudaša te se nadaju da će i u budućnosti nastaviti sa ovakvim uspjesima.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: Judo klub Judokan

Praktično svi stanovnici Hrvatske konzumiraju sir u nekoj od formi u kojoj dolazi ova namirnica (tvrdi i polutvrdi sir, topljeni sir, svježi sir, sirni namaz). Najčešće ga konzumiramo u sendviču, omiljen je pritom tvrdi sir, dok su emmentaler i gouda domaćim potrošačima najdraže vrste sira

Sir jede 99,1% hrvatskih potrošača. Neki češće, neki rjeđe. Natpolovična većina njih (51,4%) ističe da sir jede nekoliko puta tjedno, a nekoliko puta mjesečno ovu namirnicu konzumira njih 28,6%. Značajan je i broj onih koji sir jedu svaki dan, ima ih 14% u ukupnom uzorku, a da sir jedu rijetko ističe 5% ispitanika.

Sir se najčešće konzumira u sendviču. To, naime, kao svoj odgovor o načinu konzumacije navodi 44,2% ispitanih građana, a potom je najviše onih koji sir konzumiraju samostalno (31,3%). Manje udjele imaju konzumacija sira kao dodatak jelu (12,9%) i kao namaz (11,6%).

Tvrdi sir je najpopularniji među domaćim potrošačima s obzirom na to da ovu vrstu sira preferira čak 63,8% ispitanika. Vrijedne udjele imaju još i svježi sir s 19,2% i topljeni sir s 14%, dok su manje zastupljeni mozzarella s 2,2% i ribani sir s 0,8% udjela.

Trgovina je, sasvim očekivano, dominantno mjesto na kojem domaći potrošači nabavljaju ovu namirnicu. U trgovini sir kupuje 86,7% sudionika ankete, od proizvođača to čini njih 6,3%, na tržnici njih 3,7%, u trgovini delikatesa 1,9%, a da pak rade vlastiti sir ističe 1,4% ispitanika.

Na kraju smo upitali i da konzumenti sira navedu koja im je konkretna vrsta sira najdraža. Dvije vrste su se pritom izdvojile od konkurencije. Naime, na vrh poretka popeo se emmentaler s 34,9% udjela, a za njim dolazi gouda s 25,1%. Osjetno manje udjele, pak, imaju edamer (9,6%), feta (7%), parmezan (5,4%), mozzarella (4,4%), tilzit (2,1%), trapist (0,7%) i grana padano (0,7%).

Da nemaju najdraži tj. da su im svi sirevi podjednako dragi navodi 4,3% anketiranih građana, a neke druge vrste mimo navedenih preferira njih 6%.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom listopada 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.