UDRUGA OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA „ŽIVOT“ DAJE OSVRT ZA NEOBRAĐENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE  -

Popis ukupno raspoložive državne zemlje ne postoji, a ono što se može naći je manjkavo, netočno i netransparentno te takav lako može postati predmet manipulacija. U Agenciji za poljoprivredno zemljište navode da u RH ima ukupno 2.695.037 ha poljoprivredne zemlje od toga oni raspolažu sa 738.125 ha neobrađene zemlje. Obrađuje se oko 1.100.000 ha, i sada dolazimo do toga da ne znamo gdje je 850.000 ha, a po tome do katastrofalnog podatka da se u RH obrađuje samo 40 % poljoprivrednog zemljišta. Također je ovdje bitno reći da su iznosi iz fondova ruralnog razvoja puno manji nego što je Hrvatska trebala imati da su sve površine u funkciji poljoprivredne proizvodnje, što je razlika od 2-3 milijarde € kroz ovo razdoblje a samim time povećanje BDP-a za 5-6%.

 Iz Udruge predlažu:

 1) Potrebno dodati u Arkod, kartu sa ucrtanim svim poljoprivrednim površinama u vlasništvu države i HR šuma (stotine tisuća hektara nekad poljoprivrednih površina sada se nalazi u vlasništvu HR šuma) te različitim bojama označiti statuse zemljišta (slobodno, u zakupu i drugo) sa točno navedenim korisnicima pojedinog zemljišta.

 2) Potrebno je napraviti reviziju dosadašnjih korisnika i ugovora te uskladiti prava dosadašnjih korisnika i ugovora sa pravima i ugovorima po novom zakonu s ciljem da se mikro i malim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG, i drugi) omogući pristup čim većim površinama poljoprivrednog zemljišta. To se prije svega odnosi na maximalni zakup po novom zakonu od 100 ha (do sada je netko mogao dobiti u zakup 200, 500 pa i tisuće hektara a netko iz istog mjesta nije mogao dobiti niti 10 hektara), također uskladiti cijene najma a isto se to odnosi i na kupnju zemljišta.U Slavoniji više nema puno većih raspoloživ površina a većina državnog zemljišta se nalazi na području Banovine, Korduna i Like.

 3) HR šume su već previše poljoprivrednih površina prebacili u svoje vlasništvo i u šumsko gospodarsko područje, trebalo bi usporediti stanje poljoprivrednih i šumskih površina iz 1990. i 2017., iz toga će biti vidljivo da nam manjka stotine tisuća hektara poljoprivrednih površina koje su u vlasništvu HR šuma. Sve poljoprivredne površine koje su u vlasništvu HR šuma treba vratiti u vlasništvo države.

 4) Treba prioritetno bolje zaštiti dosadašnjeg posjednika ali samo do veličine 100 ha, pogotovo ako je morao krčiti zemlju jer su mu troškovi bili puno veći od prihoda koje je mogao ostvariti u 5 godina, ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli a sklopljeni su na temelju ranije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta a koji je ispunio sve obveze iz ugovora koji je istekao.

 5) Način na koji zakon predviđa da zakupnik mora raskrčiti zakrčenu zemlju, zapravo je kreditiranje države. Zakupnik mora uložiti velika sredstva u krčenje, ne može iskoristiti drvnu masu, a sredstva koja je utrošio u krčenje dobiti će nazad od države kroz 10-15 godina, a možda i nikad, kroz umanjenje zakupnine. Takav način sigurno ne ide u prilog povećanja poljoprivrednih površina. Drvna masa treba ostati zakupniku kako bi pokrio dio velikih troškova krčenja, a i upitno je dali HR šume imaju kapaciteta za preuzimanje drvne mase, što je već poznato.

Davanje bankovne garancije u visini troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje je nemoguća misija za većinu poljoprivrednika te treba naći drugi način osiguranja (mjenica, zadužnica).

 6) Treba produžiti rok zakupa na 30-40 godina jer je rok od 25 godina prekratak za trajne nasade koji su tada u punom rodu, pogotovo kada se doda još dvije prve godine za krčenje i pripremu terena.

 7) Ne ograničavati maksimalan zakup na 100 hektara ili prodaju na 50 hektara. Svaka JLS može smanjivati ili povećavati veličine zemljišta za zakup shodno količini raspoloživog zemljišta i iskazanog interesa. U području brdsko-planinsko pogotovo na područjima Banovine, Korduna i Like u mnogim slučajevima nije moguće iskrčiti kompletnu površinu parcele, pogotovo ako su veće, jer ima svugdje dijelova koji nisu prikladni za poljoprivrednu proizvodnju zbog konfiguracije terena gdje se nalaze velike strmine, uvale, i drugo. Takvi dijelovi parcele trebali bi biti i dalje neobrađeni te ostavljeni kao biološka raznolikost što je po zakonu dozvoljeno. Za veće površine treba dati duži rok za krčenje, od 3-4 godine.

 8) Nema nikakvog razloga da se ograniči kupnja površina veličine katastarske čestice na 10 ha za kontinentalno područje i površine na 1 ha za priobalno područje ako je dozvoljena kupnja, stavak (2), maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje. Nema logike da se ograniči površina veličine katastarske čestice za kupnju, pogotovo ako graniče sa samim gospodarstvom ili su tehnološke cjeline koje su u funkciji proizvodnje u smislu ovoga Zakona, proizvodno – tehnološke cjeline označava jednu katastarsku česticu ili skup katastarskih čestica neposredno povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje.

Neshvatljivim držimo da državne institucije nemaju saznanja tko i za što koristi oko 425.000 ha poljoprivrednog zemljišta koje nije upisano u ARKOD sustav, što onemogućava praćenje stvarne sljedivosti hrane, pesticida i drugog a ti proizvodi narušavaju tržišne uvjete te stvaraju pretpostavke za sivo tržište i ostvarivanje dohotka mimo poslovnih knjiga i bez plaćanja poreza. 

NAJTRANSPARENTNIJI GRADOVI LIPIK, PAKRAC I POŽEGA, A NA ZAČELJU GRAD PLETERNICA

NAJVIŠE INFORMACIJA JAVNO OBJAVILA OPĆINA VELIKA A NAJMANJE JAKŠIĆ I KAPTOL

U svrhu praćenja usklađenosti postupanja tijela javne vlasti na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave s obvezama propisanima Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), Povjerenica za informiranje je,kao neovisno tijelo nadležno za zaštitu, praćenje i promicanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, provela analitičko praćenje provedbe Zakona u dijelu koji se odnosi na obvezu proaktivne objave informacija, provedbe savjetovanja s javnošću i osiguravanja javnosti rada. Naime, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavljaju tijela javne vlasti koja su dužna ispunjavati obveze propisane Zakonom. U dosadašnjem radu i postupanju Povjerenice za informiranje utvrđeno je da osobito JLP(R)S zaostaju u poštivanju provedbe Zakona, a slično su pokazala i neka druga istraživanja.

Predmet praćenja bilo je 17 tijela javne vlasti – Požeško-slavonska županija, gradovi Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega, općine Brestovac, Čaglin, Jakšić. Kaptol, Velika te šest pravnih osoba – Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. i Poduzetnički centar Pleternica d.o.o. za upravljanje nekretninama i obavljanje poslovnih djelatnosti), Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško – slavonske županije, Zavod za prostorno uređenje Požeško–slavonske županije, Županijska uprava za cesta Požeško–slavonske županije i Regionalna razvojna agencija Požeško–slavonske županije – Panora d.o.o.. Praćenje je provedeno u razdoblju srpanj-kolovoz 2017.

Rezultati praćenja pokazali su da 13 od 17 tijela javne vlasti ili njih 76% objavljuje opće akte i odluke koje donose te da nijedna JLP(R)S ne objavljuje dokumente vezane za provedbu savjetovanja s javnošću, dok zaključke sa sjednica i službene dokumente usvojene na njima objavljuje samo 5 tijela od njih 14, odnosno 36%. Ukupno gledajući, razina objave u kategoriji transparentnosti donošenja odluka je 35%. Kada govorimo o objavama u kategoriji transparentnosti rada i paniranja razina objava je 65% ili oko 2/3 objavljenih informacija od strane 17 tijela javne vlasti, u kategoriji financijske transparentnosti je 63%, a u kategoriji transparentnosti u pružanju usluga i komunikaciji s korisnicima je 65%. Sva tijela koja su bila predmet praćenja ukupno su, gledajući ostvarenu razinu objave u svim kategorijama transparentnosti, proaktivno objavila 58%, odnosno nešto manje od 3/5 propisanih informacija i dokumenata.

Gledajući pojedinačno, u izvješću su izdvojene jedinice lokalne samouprave koju su ostvarile najbolje rezultate te su objavile najveći broj informacija – gradovi Lipik, Pakrac i Požega te Općina Velika. S druge strane, izdvojene su i jedinice lokalne samouprave na čijim je službenim internetskim stranicama identificirana najniža razina objave propisanih informacija – Grad Pleternica i općine Jakšić i Kaptol. 

KOMUNALAC POŽEGA OBAVJEŠTAVA GRAĐANE O ODVOZU BOŽIĆNIH DRVACA -

POŽEGA - Tvrtka Komunalac Požega d.o.o. obavještava građane Grada Požege da će i ove godine odvoziti božićna drvca s područja grada, od ponedjeljka 08. siječnja do petka 19. siječnja 2018. godine. Mole građane da svoja božićna drvca iznesu na javne zelene površine u blizini svojih kuća ili stambenih zgrada kako bi ih djelatnici Komunalca Požega mogli uočiti te odvesti. Prikupljena božićna drvca će nakon usitnjavanja i kompostiranja, biti upotrijebljena na zelenim površinama i cvjetnim oazama u gradu Požegi.

AKO STE PROPUSTILI CIJEPLJENJE SVE DOZE CJEPIVA U KOLIČINI OD 5.579 KOMADA SU PODIJELJENE  -

POŽEGA – Sezona gripe je počela, nešto ranije nego uobičajeno, prva oboljenja već su se javila početkom prosinca. Stanovnici Požeško-slavonske županije se nalaze među onima sretnijim, jer kod nas još nije službeno zabilježen niti jedan slučaj gripe. Osim nas gripe nema u još šest županija. Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije nabavio je prosječno isti broj doza cjepiva, jer sve doze prošle godine nisu iskorištene. Kako je krenula veća potražnja za cjepivom, Zavod je nabavio dodatne količine koje su također podijeljene po ordinacijama liječnika. Kako za sada saznajemo nove količine cjepiva više neće dolaziti u Hrvatsku, pa tako niti u našu županiju.
 - Prema službenim podacima do Božića je od gripe u Hrvatskoj obolilo 275 ljudi od čega najviše, 163-oje, u Zagrebu. Gripe još nema u Virovitičko-podravskoj, Ličko-senjskoj, Varaždinskoj, Karlovačkoj, Zadarskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji – rekao je dr. Ante Vitalija, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo u Požegi te dodao - Dobili smo 5.040 doza na početku sezone i sve je to već podijeljeno. Te količine smo dobili na osnovu prošlogodišnjih potreba, kada je još ostalo neiskorišteno nekoliko desetaka doza, no, naknadno smo još u dva navrata dobili manje količine. Ukupno je u našoj županiji ove godine podijeljeno 5.579 doza i mislim da više nećemo dobivati cjepivo.

To što za sada nemamo prijavljenih slučajeva gripe ne znači da nam ona neće uskoro doći, a kako postupiti u slučaju oboljenja, dr. Vitalija savjetuje: - Treba razlikovati gripu od prehlade. Kod gripe vas bole mišići i zglobovi, potpuno ste nemoćni i imate visoku temperaturu a to znači 39 i više stupnjeva. Ako vam curi nos, kišete i boli vas glava, to nije gripa. Ukoliko ipak imate gripu, valja biti kod kuće, mirovati, piti čajeve i puno tekućine, općenito, vitaminski napici također mogu pomoći i tablete za snižavanje temperature.

POŽEGA – Otvaranjem procedure prijava za nominacije službeno je započelo jubilarno izdanje najveće glazbene nagrade u Hrvatskoj putem koje će glazbena struka i ovaj put odati priznanje izvrsnosti unutar domaćeg glazbenog stvaralaštva. Odlukom Upravnog odbora Porina prijavljena su izdanja za ukupno 37 kategorija, a obuhvaćeni su radovi objavljeni u izbornoj godini zaključno s 30.11.2017. godine

Među prijavljenim albumima u kategoriji tamburaške glazbe ove godine su dva koja je tijekom protekle godine objavila Udruga za glazbenu riječ „Pan press“ iz Požege, koja je slijednik nekadašnje požeške Naklade zvuka „Superton“ pod čijom je etiketom kroz protekla tri desetljeća objavljeno pedesetak albuma tamburaške i zabavne glazbe niz poznatih estradnih imena, kao i nosača zvuka brojnih kulturno-umjetničkih društava s područja Slavonije.

Tako je prijavljen album Festivala tamburaških pjesama „Zlatni glas zlatne doline Kaptol 2017.“ koji je održan sredinom svibnja u Kaptolu, a na albumu se nalaze 22 pjesme među kojima 13 izvode tamburaški sastavi i pjevačke skupine, te devet vokalni solisti s područja kontinentalne Hrvatske.

Pored toga prijavljen je i album „Godine su da se broje“ na kojemu poznati tamburaški sastav „Satir“ iz Davora izvodi 13 vlastitih pjesama među kojima je uspješnica po kojoj taj je nosač zvuka dobio ime.

Uz diskografske kuće, snimke i izdanja su mogli prijavljivati autori, izvođači, novinari i glazbene institucije čime su u proces uključeni svi dionici hrvatske glazbe.

POŽEŠKO OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU PROTIV 56-GODIŠNJAKA  -

POŽEGA – Kako saznajemo iz priopćenja, Općinsko državno odvjetništvo u Požegi podnijelo je optužnicu protiv 56-godišnjeg hrvatskog državljanina zbog počinjenja kaznenog djela nasilja u obitelji. U priopćenju se ne navodi identitet osobe, nego samo njegova starost, no kako objavljuju mediji, to je optužni prijedlog koji se odnosi na požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića, za nasilje u obitelji koje se dogodilo 02. listopada 2017., kada je supruga Mara Tomašević pozvala policiju u njihov dom zbog nasilja i tjelesnih ozljeda.

Iako je optužnica podignuta još u prošloj godini, priopćenjem je tek sada objavljena. "Općinsko državno odvjetništvo u Požegi je 29. prosinca 2017. podiglo pred nadležnim sudom optužnicu protiv 56-godišnjeg hrvatskog državljanina zbog počinjenja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona/11 i kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 2. u vezi članka 117. stavak 1. KZ/11. (3. 1. 2018.).

Okrivljeniku se stavlja na teret da je od listopada 2015. godine do 2. listopada 2017. u obiteljskoj kući, u nakani da omalovaži svoju suprugu, učestalo joj govorio pogrdne riječi prijeteći joj pritom različitim zlom istovremeno ju rukama hvatao za vrat i pljuskao čime je kod oštećenice izazvao osjećaj straha i ugroženosti te povredu dostojanstva. Tereti ga se i da ju je 2. listopada 2017., u nakani da ju tjelesno ozljedi, udarao rukama po glavi, hvatajući ju za vrat i nadlaktice te rukama i nogom snažno odgurnuo pri čemu je oštećenica zadobila tjelesnu ozljedu".   

U sklopu festivala vina, delicija i ugodnog življenja, WineOs, održana je radionica „Vina koja su obilježila prvih 25 godina moje vinarije“, vinarije Krauthaker. Istinska legenda hrvatskog vinarstva, Vlado Krauthaker, uz sjajnu asistenciju sommeliera Maria Meštrovića, sudionicima je prikazao proizvode predanog rada i tradicije duge 25 godina. Kušala su se vina iz arhiva podruma Krauthaker: Graševina „Korija“ 2013, Graševina „Mitrovac“ 2013, Graševina „Pomale – Jelkovac“ 2011, Kuvlakhe „Verduzzo“ 2011, Nebbiolo 2011, Merlot 2011, Chardonnay Rosenberg 2012, Muškat ruža 2006, Merlot izborna berba 2012 i Graševina izborna berba 1994.

Vlado Krauthaker, iznio je pred sudionike vinske raritete  sačuvane u podrumu iz interesa i znatiželje o njihovom razvoju te nisu bile namijenjena arhiviranju.  Navedene boce vrlo su limitirane i do njih se može doći samo u podrumu vinarije Krauthaker. I bez prethodnih spoznaja o gospodinu Vladi Krauthakeru, kao vinaru, ono što se moglo kušati u čaši, nedvojbeno je prikaz "velikog" vinara u smislu iznošenja kvalitete.

Fantastična spoznaja je upravo da su poneka vina, po razvojnom stupnju bila mlada, što znači da unatoč silnim godinama još nisu ni postigla stupanj zrelosti u kojem daju najbolje od sebe, što ukazuje na izrazito dug životni vijek vina i njegov visoki potencijal. S druge strane, vina koja su predviđena za konzumaciju unutar godine do dvije dana, nakon 4 godine u boci, bila su  nošena sjajnom svježinom, i još vrlo užitna i pitka.  

Odabrane arhivske etikete vinarije Krauthaker, nisu samo obilježile osobni put Vlade Krauthaker, već i cijelo hrvatsko vinarstvo, svojom snažnom osobnošću i autorskim potpisom. 

NAJAVLJENA 6. ŠVARGLIJADA ZA 13. SIJEČNJA I PRAVA SVEČANOST OVE MESNE DELICIJE   -

GRABARJE – Kulturno umjetničko društvo Poljadija iz Grabarja i tjednik Kronika požeško-slavonska i ove godine po 6. puta organiziraju poznatu gastro manifestaciju „Švarglijadu“, u subotu 13. siječnja od 19 sati u mjesnom Vatrogasnom domu DVD Grabarje. Manifestacija je to koja je od jedne lokalne seoske manifestacije polako prešla okvire svoga kraja i već izaziva interes proizvođača švargla sa šireg dijela Požeštine, te i nekoliko proizvođača izvan županije. Već prošle godine po broju uzoraka na ocjenjivanju postala je najveća takva manifestacija u Slavoniji.

Ove godine također se očekuje da ponosni proizvođači i ljubitelji švargla donesu svoje uzorke i sudjeluju na natjecanju. Prijave za natjecanje primaju se već od sada, a svoje uzorke švargla možete donijeti 13. siječnja već od 17 sati. Kvalitetu švargla ocjenjivat će stručna komisija.

Organizatori su pripremili bogate nagrade i priznanja za tri najboljem ocjenjena švargla, te i nagradu publike za najbolji švargl koji će nakon kušanja dati posjetitelji u dvorani. U sklopu „Švarglijade“ ocjenjuje se i najbolje uređeni stol natjecatelja i posjetitelja koji uvijek ukrašavaju svoj stol u nekome od starih slavonskih ili zavičajnih običaja.

„Švarglijada“ je osim što je gastro manifestacija i prilika za dobru zabavu, a ove godine nastupit će osim KUD Poljadija Grabarje i mladog tamburaškog sastava Poljadija i poznati majstori tambure, „Žute dunje“ iz Cernika. Očekuje vas dobra zabava i slavonski specijalitet švargl u neograničenim količinama za degustaciju.

GO SDP GRADA POŽEGA POSLAO PRIOPĆENJE  ZA MEDIJE  -

Gradski odbor SDP-a grada Požega obratio se javnosti s priopćenjem za medije u kojem predsjednica požeških SDP-ovaca Tamara Puač analizira stanje u gradu i brojna zapošljavanja. - S početkom nove godine hrabro se nastavilo s realizacijom predizbornih obećanja, na štetu i na uštrb naših građana. Saga o upošljavanju podobnijih od podobnih nastavlja se i u ovoj godini i ne nazire joj se kraj. Rješavali su se tako u prvih šest mjeseci egzistencije vijećnika, pokoje tajnice u gradskim tvrtkama, analitičari…. skoro što je tko zamislio, a smatrao se „zaslužnim“, zasjeo je na gradski proračun.

Sada su na redu gradske ustanove, upošljavanje onih koji su već otpremnine „pokupili“ i sporazumno napustili iste ili onih kojima se zbog takvih zapošljavanja ukidaju čak i davno donesene pravomoćne kaznene presude.  Ili, odlaze oni manje podobni, uz otpremnine, pola godine prije isteka mandata kako bi došli „sposobniji“ (podobniji). Sve to uz blagoslov i uhljebljenički inženjering gradonačelnika. Koji svoje postupke, prema vlastitoj izjavi, pravda ulaganjem. Ulaganjem u očuvanje većine i stabilnosti unutar vlastitih redova.

 - SDP grada Požege smatra da su ulaganja nužna. Pogotovo u budućnost našega grada. I stava smo da ulaganja u budućnost je više od dvije stipendije za izvrsnost srednjoškolaca, ulaganja u budućnost su besplatni udžbenici, ulaganje u budućnost je sufinanciranje prijevoza srednjoškolcima s područja grada Požege, ulaganje u budućnost su stipendije gradskih tvrtki za deficitarna zanimanja srednjoškolcima i studentima, ulaganje u budućnost našega grada je stipendiranje srednjoškolca koji se školuju izvan našeg grada.

Ovo, gradonačelniče, što Vi radite zove se uhljebljavanje i korištenje proračuna u svrhu osobnog interesa podobnih pojedinaca. Dok Vi rješavate čestitke, želje i pozdrave zaslužnim i podobnijim od podobnih, budućnost našega grada sreću i normalne uvijete za život traži širom Europe , stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednica GO SDP Požega, Tamara Puač.

PRVA BEBA U POŽEŠTINI ROĐENA NAVEČER PRVOG DANA NOVE GODINE  -

POŽEGA - Prvu bebu Požeština je dobila prvog dana navečer oko 19 sati, kada je rođena Elena Rehnicer iz Vidovaca. Njoj u posjet došli su s poklonima požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i požeški gradonačelnik Darko Puljašić u pratnji ravnatelja OŽB Požega prof. dr. sc. Željka Glavića. Uz cvijeće majci, županija i grad su novčano nagradili malenu Elenu za prve dane života.

- Ovo je moja prva beba, curica Elena, duga je 50 cm i teška 3.210 grama. Tata Krešimir je sretan, već sinoć je došao da je vidi, a danas ga očekujemo u posjeti. Sve je prošlo u redu, sretna sam i zadovoljna i zahvaljujem dr. Musiću, babici Ankici i sestri Mireli, te ostalom osoblju - istakla je Valentina Andrijanić Rechnicer, ekonomistica koja je radila u trgovini.

Opća županijska bolnica Požega može se pohvaliti da je konačno zaustavila pad broja poroda, tako da je prošla i pretprošla godina identična po broju od 453 poroda. - Možemo reći da je u našem rodilištu zaustavljen trend pada broja poroda, a što će biti u 2018. godini sačekat ćemo do kraja godine. Što se tiče prvog poroda u 2018. godini, rodilja je došla u popodnevnim satima i rodila oko 19 sati. Sve je proteklo u najboljem redu, majka i dijete se oporavljaju i nadamo se brzom otpustu kući. Odmah nakon tog poroda uslijedio je drugi a jutros imamo u rađaoni porod u tijeku – istakao je predstojnik Službe za ginekologiju i porodništvo OŽB Požega, mr. sc. Božidar Njavro dr. med.