POŽEGA - Još jedan veliki projekt Komunalca Požega d.o.o. kreće u realizaciju. Riječ je o izgradnji kompostane u sklopu postojećeg Odlagališta neopasnog otpada „Vinogradine“. Projekt sufinancira Europska unija kroz Operativni program konkurentnost i kohezija s ciljem povećanja kapaciteta RH za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada čime će se doprinijeti unaprjeđenju sustava gospodarenja komunalnim otpadom, posebice odvojenom sakupljanju proizvedenog biootpada te smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalištima.

- Dovršetkom projekta krenut će prikupljanje biootpada iz domaćinstava čime će se povećati stopa odvojeno prikupljenog otpada s trenutačnih cca 20 posto na cca 30 posto. Građanima ćemo podijeliti posude i vrećice za prikupljanje biootpada te tako stvoriti preduvjete za njegovo odvajanje. Gotovo 40 posto sadržaja posuda za miješani komunalni otpad (zelenih kanti) je biootpad. Izgradnjom kompostane biootpad će se pravilno zbrinuti i oporabiti. Naime, dio komposta koji proizvedemo iz prikupljenog biootpada podijelit ćemo našim korisnicima, dio će završiti na zelenim površinama o čijem uređenju brine Komunalac Požega, dok ćemo dio ponuditi na prodaju – ističe Josip Vitez, direktor Komunalca Požega d.o.o.

Biootpad će se prikupljati iz domaćinstava, gospodarskih subjekata i ustanova koji koriste usluge Komunalca Požega d.o.o. u osam JLS: Požegi, Pleternici, Kutjevu, Velikoj, Brestovcu, Čaglinu, Kaptolu i Jakšiću, ali i iz ostalih JLS Požeško-slavonske županije.

Ukupno prihvatljivi troškovi projekta su oko 6 milijuna kuna pri čemu je EU sufinanciranje putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 50 posto, odnosno oko 3 milijuna kuna, za što je iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dobivena Odluka o financiranju za projektni prijedlog „Izgradnja i opremanje kompostane na lokaciji Vinogradine“ (KK.06.3.1.15.0009). Predviđeni kapacitet kompostane prema glavnom projektu je 1596,2 t/god.

Završetak izgradnje kompostane planiran je za prosinac 2021. godine, a početak rada očekuje se u siječnju 2022. godine.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je izmjene Natječaja za provedbu mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“ – POLJOPRIVREDNICI te Natječaja za provedbu mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“ – MSP-ovi. 

Rok za podnošenje Zahtjeva za isplatu potpore i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za poljoprivrednike traje od 30. listopada 2020. godine od 00:00 sati  do 11. studenoga 2020. godine do 12:00 sati. Rok za podnošenje Zahtjeva za isplatu potpore i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za MSP-ove traje od 29. listopada 2020. godine od 00:00 sati do 10. studenoga 2020. godine do 12:00 sati. U ostalim dijelovima Natječaj ostaje neizmijenjen. 

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivan 191 slučaj zaraze korona virusom (COVID-19), 172 osobe nalaze se u kućnoj izolaciji, a 19 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 672 osobe, a ukupno je testirano 13.865 osoba. Na posljednjem testiranju obrađen je 181 uzorak, od kojih su 23 pozitivna. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe  098/9829-204

PLETERNICA - IVANINDVOR - U organizaciji Aero kluba Zlatna dolina Pleternica, suorganizaciji Zajednice tehničke kulture grada Požega, Zajednica tehničke kulture Požeško-slavonske županije i Aero kluba Požega održana su dva natjecanja za djecu i mladež, Zmajada natjecanje u najvišem i najboljem letu zmajeva i Aero modelarsko natjecanje u dužini leta maketa aviona. Na natjecanju su sudjelovali i klubovi iz Osijeka, Našica, Đakova i Požege.

 - Zahvaljujem svima natjecateljima iz klubova iz naše Slavonije, svake godine imamo sve više natjecatelja, a naši najmlađi su posebno zadovoljni. Iako nas je danas dočekala magla, ona se polako diže, tako da očekujemo dobre letove. Onaj koji najviše podigne svog zmaja, pobjednik dobiva za nagradu dron, a drugo i treće mjesto medalje. U natjecanju s modelima aviona predviđene su medalje za najduži let - istakao je predsjednik Aero kluba Zlatna dolina Mladen Lončarević.

Sve natjecatelje i posebno goste iz drugih gradova pozdravio je u ime pokrovitelja, grada Pleternice, zamjenik gradonačelnice Domagoj Katić - Ovo je naš ratni aerodrom koji je dao svoj doprinos u Domovinskom ratu. Ova djeca danas će pokazati svoje umijeće i drago mi je da odrastaju uz to, što će im i u daljnjem životu moći koristiti. Zahvaljujem klubu i predsjedniku Lončareviću što su organizirali ova natjecanja i što daju ukupni doprinos našem gradu Pleternici. Grad Pleternica stoji i financijski i u vidu drugih pomoći stoji iza svog kluba.

Predstavnik Aero kluba Osijek koji je sudjelovao u organizaciji natjecanja čestitao je organizatorima i predsjednicima klubova iz Pleternice i Požege darovao makete jednokrilca Pipera za njihove klupske prostorije. Anto Šikić je pozdravio ovo okupljanje i natjecanje i najavio dodatnu pomoć oko organizacije budućih natjecanja, pa kad prođe ova korona situacija pomoći i oko međunarodnog natjecanja što Aero klub Osijek može.

U natjecanjima je sudjelovalo pedesetak djece i mladih koji su pokazali svoja znanja iz zmajarenja, letova modela aviončića i letova dronovima. Osječani su prikazali sve mogućnosti leta i manevriranja s modelom aviona na električni pogon, koji je zaista bio impresivan i u brzini ali i visini s raznim akrobatskim elementima.

Natjecanje su podržali i još živući ratni piloti aerodroma u Ivanindvoru koji su organizirali letove za vrijeme Domovinskog rata.

Male nezavisne pivovare predstavljaju segment proizvodnje koji se neprestano razvija i raste a godinama se bore za donošenje Zakona o pivu  -

Udruga Glas poduzetnika osnovala je Odbor za pivarstvo sastavljen od malih nezavisnih pivovara. Naime, već nekoliko godina vlasnici malih nezavisnih pivovara pokušavaju ostvariti dijalog i aktivno djelovati u udruženjima kao što je Hrvatska gospodarska komora, ali za to nije bilo sluha. Vlasnici nezavisnih pivovara susreću se s mnogobrojnim problemima, koje će pokušati riješiti kroz suradnju s UGP-om.

Članovi novoosnovanog Odbora za pivarstvo su:

• Ana Teskera - Brlog zadružna pivovara
• Sivije Boroša - Crafter's pivovara
• Ivan Nauković - Pivovara Medvedgrad
• Andrej Čapka - Zmajska pivovara
• Vedran Jankominić – King's Caffe brewery
• Davor Simičić - Varionica craft brewery

„Prije svega želimo se zahvaliti UGP na prilici koju su nam pružili da osnujemo novi odbor - Odbor za pivarstvo - koji uključuje sve koji se bave proizvodnjom piva, ali i svih zavisnih djelatnosti poput proizvodnje ili trgovine sirovinama za pivo (slad/hmelj/kvasac/ambalažeri).  Prepoznali smo se u viziji Hrvatska 2.0 koju zagovara UGP te želimo doprinijeti razvoju bolje Hrvatske. Od 2016. godine aktivno pokušavamo ostvariti svoje ciljeve kroz Hrvatske institucije poput HGK ili HOK ali ništa značajno se nije odradilo te smo UGP prepoznali kao novi pokretač zdravih reformi i poslovnih procesa. „ – rekao je Davor Simičić, koordinator Odbora za pivarstvo.

Za nezavisne pivovare najveći problem predstavlja Zakon o pivu koji praktički i ne postoji. Naime, za razliku od mnogih država, u Hrvatskoj taj zakon jednostavno definira pivo kao tekućinu. No, ne definira se i proizvodnja piva. Štoviše, proizvodnja piva i kalo (dozvoljeni gubitak dijela namirnica pri obradi) u proizvodnji je definiran Trošarinskim zakonom, gdje se vrednuje samo zamišljeni kalo. Svi zakoni doneseni su kada malih nezavisnih pivovara nije bilo, barem ne ovog tipa. Do 2008. godine u Hrvatskoj je djelovalo 40-ak malih pivovara koje nisu bile grupirane i koje su veće pivovare prevladale. Grupacije malih nezavisnih pivovara pokušavale su promijeniti zakon kroz Hrvatsku gospodarsku komoru od 2017. godine, ali bez uspjeha.

Osim zakona o pivu, nezavisni pivari ističu i nekoliko drugih problema koji muče ovaj segment proizvodnje. Primjerice, trošarine na pivo bi se trebale plaćati po naplaćenom pivu, a ne po proizvedenom pivu. Također, povratne naknade za boce bi se trebale plaćati po naplaćenim računima. Male nezavisne pivovare samo žele dobiti priliku da izraze svoje probleme te da aktivno sudjeluju u rješavanju istih.

Danas u Hrvatskoj postoji oko 80 craft pivovara. Gotovo sve pivovare proširile su svoje kapacitete i povećale broj zaposlenih. Što znači da male nezavisne pivovare predstavljaju segment proizvodnje koji raste i u koji vrijedi ulagati.

„Drago nam je da su se mali nezavisni pivari priključili UGP-u te da ćemo se dalje zajedno boriti za poboljšavanje poslovnih uvjeta i klime u Hrvatskoj. Korona kriza je jako utjecala na ugostiteljstvo kao primarni kanal distribucije za craft pivovare te je dovela do znatnog pada u njihovim prihodima. Zajedno ćemo učiniti sve što je u našoj moći da im pomognemo da opstanu na tržištu i prebrode krizu, a jedan od prvih koraka je sigurno UGP pivo koje će vjerujem uskoro postati jedan od najpopularnijih craft brendova.“ – rekao je Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika.

Udruga Glas poduzetnika prepoznala je potencijal koji imaju male nezavisne pivovare i želi im pomoći da ostvare ciljeve koji će pomoći svim pivarima da unaprijede te prošire svoje poslovanje. 

KAPTOL - Prije nekoliko dana započeli su radovi na uređenju Župne crkve sv. Petra i Pavla u Kaptolu. Trenutno se radi na uređenju zvonika na crkvenom tornju, a projektom je predviđeno i uređenje pročelja crkve. Radove izvodi tvrtka Raguž ing. Krešimir iz Požege. Navedena tvrtka izvodila je prije i radove na uređenju župnog stana.

Procijenjena vrijednost radova je oko 500 tisuća kuna, a svoj doprinos obnovi crkve dati će i Općina Kaptol. 

PRIPREMA SE GRADNJA VODOVODA I KANALIZACIJE U CEROVCU I GRANJU TE PROŠIRENJE DJEČJEG VRTIĆA  -

JAKŠIĆ - Cijele ove godine na jakšićkom se području gradilo i dograđivalo, ali i pripremalo nove projekte. Tako su nedavno završena tri značajna projekta: dogradnja Vatrogasnog doma DVD Jakšić i izgradnja vatrogasnog tornja, izgradnja vodovoda i kanalizacije u Tekiću a zamijenjen je i krov na zgradi Općinske uprave Jakšić.
 – Zajedno s DVD Jakšić radili smo na izgradnji vatrogasnog tornja i dogradnji vatrogasnog doma vrijednosti 2,8 milijuna kuna. Iz fondova EU osigurano je 2,1 milijun a ostatak je iz našeg proračuna. Isto tako, s Tekijom smo završili gradnju vodovoda i kanalizacije u naselju Tekić u dužini 3,7 kilometara. Vrijednost radova je 5,5 milijuna kuna, bez PDV-a, a vodovodom i kanalizacijom će se sada moći koristiti 258 stanovnika u 80 kućanstava koliko ih je u tom selu – istakao je zadovoljno načelnik općine Ivica Kovačević.
Zamjena krova na zgradi gdje se nalazi općinska uprava najmanje je koštala od navedenih projekata ali oko toga je bilo najviše problema. Naime, u sklopu te zgrade nalazi se i ambulanta opće medicine, zubna ambulanta, pošta, centrala Hrvatskog telekoma i jedna trgovina ali službeno, vlasnik zgrade je Općina Jakšić. Jedan od ‘općinskih stanara’ bio je problem zbog čega nije bilo moguće za krov osigurati sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
 – Svi oni nama ne plaćaju najam jer je davno sa SIZ-om postojao nekakav sporazum oko toga koji nikad nije razriješen. Još 2009. godine, kad je postojalo Poglavarstvo, pokrenut je postupak utvrđivanja vlasništva ali ništa nije napravljeno, zgrada je službeno naša i mi ju moramo održavati. Dakle, to je zgrada javne namjene koja je bila pokrivena salonit crijepom a koji je s takvih zgrada trebao biti uklonjen još 2018. godine. Mi smo preko Fonda pokušali osigurati sredstva za zamjenu krova, javljali smo se na dva natječaja, ali smo bili odbijeni. Obrazloženje je bilo kako to ne mogu financirati jer u zgradi postoji komercijalni dio. Misli se na ovaj dio gdje je trgovina, iako oni nama ništa ne plaćaju i mi od toga nemamo koristi. Na kraju smo ipak, po nalogu inspekcije, krov morali riješiti sami. Zamijenjen je krov, gromobranske instalacije, odvodnja… i to nas je koštalo 420 tisuća kuna – objasnio je načelnik Kovačević.
Posljednjih godina, pa i ove, na području jakšićke općine mnogo se ulagalo u sustave odvodnje i vodoopskrbe. Uz već spomenute radove u Tekiću, ove se godine, u sklopu projekta Aglomeracija Pleternica, dio radova vezanih uz odvodnju radovi se odvijaju i u samom Jakšiću, što je Općina sufinancirala s 840 tisuća kuna. Istovremeno su se obavljale pripreme za gradnju kanalizacije i vodovoda s biopročistačem u naseljima Cerovac i Granje.
 – Građevinsku dozvolu imamo, nositelj investicije je Tekija d.o.o. Požega s tim da će Općina sufinancirati dio radova. Procijenjena vrijednost radova je 9 milijuna kuna od čega ćemo mi iz proračuna osigurati oko 180 tisuća kuna. Želim istaći da smo od 2005. godine, otkako sam ja načelnik, izgradili i stavili u funkciju ukupno 29 kilometara vodovoda i oko 24 kilometra kanalizacije s tri biopročistača. Kad se završe radovi u Cerovcu i Granju, sva naselja u općini Jakšić će imati vodovod i kanalizaciju – kazao je načelnik Kovačević.
A osim radova u Cerovcu i Granju, za iduću godinu planiran je još jedan značajan projekt: dogradnja vrtića. – Imovinski odnosi su riješeni, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole je podnesen i ja očekujem da ćemo ju dobiti do kraja godine. U veljači bi trebao izaći natječaj na koji ćemo se prijaviti kako bi osigurali sredstva a radi se o nešto manje od 9 milijuna kuna. Sadašnji kapacitet vrtića je 65-ero djece no, ima ih 98-ero. Morali smo multifunkcionalnu dvoranu preurediti kako bi osigurali prostor za još jednu grupu i predškolce. U dograđenom vrtiću bit će prostora za 125-ero djece – najavio je na kraju načelnik Ivica Kovačević.

Tekst i foto: V. Milković

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 169 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 149 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 20 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 651 osoba, a ukupno je testirano 13.684 osobe. Na posljednjem testiranju obrađeno je 275 uzoraka, od kojih je 18 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje, te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu. Također će se provoditi nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Ciljana akcija nadzora alkoholiziranosti sudionika u prometu biti će provedena u noći sa subote na nedjelju.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

Napunit će se teških i bolnih 40 godina od misterioznog nestanka MB "Dunav" u uraganu Tihog oceana na kojemu je tada bilo 32 člana posade, a mornar na brodu bio je i jedan mladić iz našeg kraja. Gojko Božo Novak, star 22 godine iz Blacka, bio je tada kadet na "Dunavu". Da na Gojka ne padne zaborav i da se uvijek sjećamo njegovog lika i njega, brine se njegov stariji brat Franjo Novak iz Požege, ravnatelj Knjižnice i čitaonice Pleternica. O tome tragičnom i misterioznom nestanku broda bez ikakvih tragova reportažu je objavio 24 sata, koju u cijelosti prenosimo i mi na našem portalu.

 - Prošlo je 40 godina od kada je nestao Jadrolinijin brod Dunav misteriozno tokom uragana usred Tihog oceana. Na brodu su se nalazila i 32 člana posade. Dunav je u svoje vrijeme bio jedan od većih brodova za sipke terete hrvatskih brodara. Nestao je u olujnom nevremenu Tihog oceana 28. prosinca 1980. godine.

Tragedija ovog broda je jedna od najpoznatijih u povijesti hrvatskog pomorstva. Nitko se nije spasio. Na površini nije pronađeno ništa, ni komad broda, tereta ili odjeće. Nikakvog ljudskog trag nije bilo. Dunav je nestao bez ikakvog traga ...

Dunav je te 1980. bio brod star sedam godina. Sagrađen je u talijanskoj La Speziji. Bio je dug 179, a širok 22,9 metara. Mogao je razviti brzinu od 15 čvorova. Imao je sedam pregrada ispred strojarnice. Bio je prvi brod za prijevoz sipkog tereta u Jugolinijinoj floti. 

U Panami je ukrcao teret. S Dunava se ondje iskrcao jedan od pomoraca, a u Long Beachu ukrcao se Bartol Perušić (45), vođa stroja iz Podćudnića. 

Brod je zaplovio 20. listopada 1980. iz kanadske luke Hamilton. Pristao je u američkoj luci Hampton Roads, a 9. prosinca doplovio je u Los Angeles, gdje je popunio zalihe goriva nužne za 10.000 kilometara dugu plovidbu preko Tihog oceana. Prevozio je 12.000 tona čeličnih proizvoda, 11.000 tona papira i druge robe prema kineskoj luci Tsingtau. 

Nakon 20 dana plovidbe Tihi ocean prestao je biti tih. Vjetar brzine 140 kilometara na sat zapuhao je s istoka, u pramac Dunavu. Valovi su bili golemi. Nevrijeme je bjesnjelo u krugu od 800 nautičkih milja. 

TREBALI SU STIĆI DO STARE GODINE

Dunav je posljednji put dao svoju točnu poziciju 23. siječnja, koju je zaprimila američka organizacija AMVER, koja redovito prati brodove. Prema tim podacima, na odredište je trebao stići 31. prosinca. 

Do 28. prosinca 1980. brod je još bio u kontaktu s vanjskim svijetom. Radiotelegrafist Milan Tišma javio se Jugoliniji 27. prosinca oko 20 sati da su upali u teški uragan i da su valovi visoki 15-ak metara. Oko 23.30 sati javio je da je uragan oštetio brod i da su krenuli prema japanskoj luci Yokohami. Milanov brat Božo tada je bio u Jugoliniji. Tada je posljednji put čuo bratov glas.

Dunav je uspio biti u kontaktu s drugim hrvatskim brodom, Banijom Atlantske plovidbe iz Dubrovnika. No nade da će doći do Yokohame bile su male. More je prodrlo u pramčano skladište, prednje dizalice su slomljene, a stabilnost broda na tako velikim valovima opasno je narušena.

SVI KRENULI U POTRAGU, ALI DUNAVU NIJE BILO TRAGA

Jugolinija je tek 2. siječnja 1981. izvijestila da nema komunikaciju s brodom. Na kraju se oglasila 10. siječnja 1981. te je brod i posadu službeno proglasila nestalima. Rekli su da je potraga trajala 14 dana.

No nije. Akciju traganja vodila je japanska Agencija za pomorsku sigurnost koja je izvijestila još 4. siječnja da su pretraživali jednim patrolnim brodom i trima zrakoplovima te da su, s obzirom na negativne rezultate, potragu zaključili u zalaz sunca 1. siječnja 1981. Poslije su svi brodovi koji su tuda plovili motrili na moguće tragove, no bez rezultata. 

Onuda je prošao i japanski tegljač Sun Arrow, koji je tražio dio japanskog tankera Onomici Maru, a koji je poslije susreta s brodom splitske Jadranske slobodne plovidbe “Moša Pijade” tražio Dunav na povratku u Japan. 

Kapetan Dunava postupio je prema pravilima koja nalažu da se u slučaju oštećenja plovi prema najbližoj luci spasa, a to je bila Yokohama. Prema nekim analizama, da se Dunav okrenuo u krmu, niz vjetar bi doplovio u mirnije vode. Tada bi se mogao spojiti s bazama Amerikanaca koji bi mu pomogli. Nažalost, to će ostati tajna. Smatra se da Dunav počiva na dnu - na 6.000 metara dubine.  

Foto: www.lokalpatrioti-rijeka.com i obiteljska fotografija