Vladimir

Vladimir

PLETERNICA -  Tradicionalna Fišijada u Pleternici, održana je ove godine po 18. puta, sada i punoljetna, ponovno u lipnju u sklopu pleterničke manifestacije LIDAS. Organizator i ove Fišijade je Udruga "Pleternički čoraci" čiji članovi su i ove godine pekli odlične šarane na rašljama za koje je uvijek pokazan poseban interes posjetitelja i uvijek ih je premalo. Pokrovitelj Fišijade je TZ grada Pleternice i grad Pleternica.

Ove godine po lijepom i sunčanom, vrućem danu okupile su se 33 ekipe na Fišijadi, ekipe su bile uglavnom iz pleterničkog kraja, te nekoliko iz Požeštine. Kuhalo se polako, a sve je trebalo završiti do 18,30 sati i predati na ocjenjivanje žiriju koje ga je predvodio Zdenko Došen.

Nakon što je žiri ocijenio sve skuhane fiš paprikaše, dobili smo pobjednike za prva tri mjesta.

Prvo mjesto osvojio je Benjamin Hodulak iz Resnika, drugo mjesto Branko Radovanović iz Požege, a treće Branko Milković iz Blacka.

Natjecateljima su pripale vrijedne novčane nagrade i Pleternička korpa, a uručeni su im i pehari. Nagrade su uručile: Ivana Ketović Marjanović, direktorica Turističke zajednice Pleternica, pleternička gradonačelnica Marija Šarić i požeško-slavonska županica Antonija Jozić.

U šatoru je svirao TS "Zlatna dolina", a pravi ljubitelji fiš paprikaša i šarana na rašljama su uživali u jelu uz glazbu.

GOLOBRDCI - Jedan od rijetkih boćarskih klubova na području Požeštine, "Smrik" iz Golobrdaca proslavio je i obilježio 30. godišnjicu postojanja i rada kluba, ali i cijelo vrijeme aktivnog natjecanja kluba u nekoliko boćarskih liga. Trenutno su aktualni prvaci 1. Međužupanijske boćarske lige Slavonija i uskoro im predstoje kvalifikacije za ulazak u višu ligu.

Još sada davne 1994. godine izgradili su prvo boćarsko igralište od dvije staze, koje je bilo na lokaciji koju su u selu zvali Smrik, pa je tako budući klub odmah dobio i ime. Slijedeće 1995. godine registrirali su klub i počeli s treniranjima, okupljanjem igrača i ubrzo i natjecanjima. Od tada su rasli, polako se uspinjali po ligaškim natjecanjima i danas kao pravi klub igraju na nivou regije Slavonije, a možda uskoro i u 2. Hrvatskoj boćarskoj ligi. Klub se sada priprema za to i očekuju dobar plasman na kvalifikacijama za viši rang - istakao je predsjednik kluba Dario Šarić.

Povodom 30. godišnjice kluba uručena im je Povelja Požeškog sportskog saveza. Prije početka boćarskog turnira položili su vijence i zapalili lampione ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima U Domovinskom ratu ispred društvenog doma u Golobrdcima.

Povodom proslave obljetnice organizirali su Boćarski turnir 8 klubova, koji je nakon međusobnih utakmica svih sa svima, dobili smo i pobjednike. 1. mjesto zauzeli su gosti iz Orahovice BK "Dalmatinac" Bukvik, 2. mjesto zauzeli su domaćini BK "Smrik" a 3. mjesto BK "Lipik" iz Lipika kojima je svečano uručio pehare za plasman glavni tajnik Požeškog sportskog saveza Željko Mitrović . Medalje su primili i Ilija Petrušić za najbolje valjanje u krugu, te Robert Štetić za najbolje razbijanje bulina.

Uslijedilo je svečano uručivanje zahvalnica svima koji su sudjelovali i pomagali u razvoju kluba, pokroviteljima, sponzorima i prijateljima kluba. Uslijedila je svečana večera uz glazbu Nehajskih bećara, a kao kruna na kraju rezala se i velika torta koju je napravila prijateljica i navijačica kluba "Smrik" iz Golobrdaca.

ZAGREB – Hrvatska pošta stavila je u optjecaj novu prigodnu poštansku marku u povodu 100. godišnjice Zoološkog vrta u Zagrebu. Motivi na marki su skulptura lava na Lavljem mostu i ilustracije životinja koje asociraju na važnost zaštite životinjskog svijeta. Autor izdanja je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, a marka je otisnuta u 25.000 primjeraka u arcima od 20 maraka. Nominalna vrijednost marke označena je slovnom oznakom A. Izdanje, koje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC), dostupno je od 13. lipnja u poštanskim uredima i na www.epostshop.hr.

MARKA 100 godina ZG ZOO Tekst popratnog letka uz novo prigodno izdanje napisao je Tomislav Krizmanić, edukator iz Zoološkog vrta Grada Zagreba.

Osnovan 27. lipnja 1925. na današnjemu prvom otoku Prvoga maksimirskog jezera, zagrebački Zoološki vrt s vremenom je rastao i mijenjao se, a zadnjih godina doživljava potpunu preobrazbu. Mnogi kažu da je za jednog stogodišnjaka vrlo živahan neprekidno težeći inovacijama i izvrsnosti.

Sve je počelo sa samo tri lisice i tri sove prvog dana rada, a osnovao ga je Mijo pl. Filipović, također poznat i kao filatelist. Ubrzo se Zoološki vrt proširio i posjetitelji su mogli vidjeti brojne životinje, a među njima bili su i prvi afrički lavovi te legendarni pavijan Štefek. Prepoznatljivi Lavlji most sagrađen je 1930., a paviljon za majmune godinu poslije, kada je i stigla prva slonica Mysore. Devedesetih godina prošlog stoljeća počela je modernizacija i potpuna preobrazba Zoološkog vrta gradnjom novih nastamba, zamjenom željeznih ograda suhim i vodenim jarcima, nabavom novih životinjskih vrsta i uvođenjem novih sadržaja za posjetitelje. Taj je napredak rezultirao članstvom u vrlo velikom i važnom Europskom udruženju zooloških vrtova i akvarija (EAZA) 1997. godine.

Danas je Zoološki vrt Grada Zagreba moderna ustanova koja aktivno štiti ugrožene vrste i njihova staništa, educira posjetitelje i širu javnost te provodi znanstveno-istraživačke projekte. Tako se s ponosom i odgovornošću brine o ugroženoj fauni s gotovo svih kontinenata jednako kao i o lokalnoj urbanoj bioraznolikosti. Posjetitelji svaki dan u godini mogu upoznati gotovo 400 različitih vrsta zastupljenih s tisućama jedinki, a u brojnim edukacijskim programima i događanjima saznati pojedinosti iz njihovih života te kakvu imaju ulogu u ekosustavima.

Zoološki vrt svake godine posjeti gotovo pola milijuna zaljubljenika u prirodu iz Hrvatske i inozemstva. Njegovi stručnjaci s različitih područja aktivno sudjeluju u radu EAZA-e te predvode pojedinačne aktivnosti pridonoseći tako očuvanju globalne bioraznolikosti i budućnosti planeta Zemlje.

POŽEGA - Kako javlja OKCP Policijske uprave požeško-slavonske jutros prije 6 sati došlo je do prometne nesreće zbog oduzimanja prednosti prolaska u raskrižju ulica Pavla Radića i Zrinske ulice u Požegi. Sudarili su se osobni automobil Renault Twingo i manje teretno vozilo Citroen Jumper koje je na kraju završilo u pekarnici koja se nalazi na uglu pekarnice. Na žalost bilo je i stradalih, jer su vozilima Hitne medicinske pomoći čak pet osoba prevezeni u Opći županijsku bolnicu Požega na pružanje medicinske pomoći.

facebook 1749972471586 7339916537465805478Očevid provode policijski službenici PP požega i po primanju izvješća opširnije ćemo izvijestiti. Na prometnoj su djelovali u pomoći i vatrogasci JVP grada Požega.

Foto: JVP grada Požega

506114315 1112192234278184 5388095064022281345 n

ZAGRAĐE - U sjeni završne borbe za naslov prvaka 1. ŽNL, NK Graničar-Zagrađe ispisao je jednu od svojih najzrelijih i najimpresivnijih sezona u novijoj povijesti. Momčad koja je godinama poznata po svojoj radnoj etici i borbenom duhu ove je sezone otišla korak dalje – ne samo po rezultatima, već i po dojmu koji je ostavila na terenu.

Na koncu, Zagrađani su sezonu zaključili na trećem mjestu prvenstvene ljestvice, s 54 osvojena boda, tek jednim manje od drugoplasiranog BSK Buka i sedam iza novog/starog prvaka, Croatia Mihaljevci. Učinak od 16 pobjeda, šest remija i svega pet poraza svrstava Graničar među najkonzistentnije momčadi lige. No ono što još više impresionira jest činjenica da je klub završio sezonu s najboljom obranom u cijelom natjecanju – samo 29 primljenih pogodaka u 27 kola. Rijetkost i vrijednost, pogotovo u ligi poznatoj po otvorenim utakmicama i čestim golijadama.

Taj obrambeni čelik predvodio je Vedran Zirdum, igrač koji je upisao impresivnih 2340 minuta na terenu, najviše u klubu. Njegova pouzdanost, čvrstina i kontinuitet bili su oslonac obrambenog bloka koji je dao sigurnost cijeloj momčadi. S druge strane terena, Adam Srdarević odradio je sezonu karijere – sa 16 pogodaka bio je ne samo najbolji strijelac Graničara, već i jedan od najopasnijih napadača lige. Njegov osjećaj za prostor i hladnokrvnost pred golom donosili su ključne bodove u napetim završnicama.

Kao kolektiv, Graničar je pokazao širinu i taktičku prilagodljivost – tijekom sezone korišteno je ukupno 26 igrača, uz prosječnu dob momčadi od 28 godina. Ta kombinacija iskustva i svježine pokazala se kao pun pogodak, a trener Adam Srdarević zajedno s stožerom Borisom Midlihom i Josipom Mijatovićem znalački su upravljali rotacijama bez gubitka u kvaliteti igre.

Kada se sve zbroji, Graničar je ove sezone ostavio dojam ozbiljne, zrele i taktički posložene momčadi koja se više ne zadovoljava sredinom tablice. Malo je nedostajalo za potpuni trijumf, ali ovaj rezultat ne treba gledati kao neuspjeh – naprotiv, radi se o snažnoj poruci i jasnoj najavi. Graničar ne samo da pripada vrhu 1. ŽNL – on je spreman ići korak dalje.

Klub će nastojati zadržati ključne igrače, dodatno učvrstiti redove i ispeglati sitne slabosti koje su ga dijelile od samog vrha, sljedeća sezona bi mogla donijeti ono što su ove godine sanjali – prvo mjesto i naslov prvaka 1. ŽNL PSŽ. Jer u Zagrađu se više ne igra nogomet samo za prestiž – igra se za rezultat.

ZAGREB - Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 13. lipnja 2025. godine Treći natječaj za provedbu intervencije 70.05. Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi za biljne genetske resurse iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. od 9. prosinca 2024. godine. 

Predmet Natječaja je dodjela potpore na temelju Pravilnika o provedbi intervencije 70.05. Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi za biljne genetske resurse iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. u cilju doprinosa zaustavljanju i smanjenju gubitka bioraznolikosti, jačanje usluga ekosustava i očuvanje staništa i krajobraza.

Prihvatljivi korisnici su javna tijela i pravne osobe uključujući i udruge koje se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom bave očuvanjem biljnih genetskih izvora.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava Natječaja je 1.600.000,00 eura, a visina potpore po korisniku iznosi do 300.000 eura. 

Intenzitet javne potpore iznosi do 100 % prihvatljivih troškova. Rok za podnošenje prvog dijela zahtjeva za potporu je 1. srpnja 2025. godine od 12:00 sati do 1. rujna 2025. godine do 12:00 sati.

Sve detalje možete pogledati ovdje.

Kroz hrvatsku luku Rašu životinje se brodovima otpremaju u zemlje gdje ih kolju bez omamljivanja  -

Na putovanju brodom od Rumunjske do Somalije, čak 13 000 ovaca izgubilo je svoje živote. Iscrpljene, dehidrirane i izgladnjele, nisu izdržale agoniju višednevne plovidbe prema klaonici. U znak sjećanja na njihovu bolnu smrt, svakog 14. lipnja obilježava se Međunarodni dan zabrane prijevoza živih životinja. 

„Taj datum simbolizira sav očaj i brutalnost koji se kriju iza komada mesa, iza šalice mlijeka, iza sustava koji živa bića svodi na brojke i kilograme. Toliko života izgubljenih u tišini, bez svjedoka, bez osvrtanja, bez zastajanja društva da pogleda u oči tragediji koja se krije iza transporta živih životinja”, ukazuje Tamara Bing  iz udruge Prijatelji životinja.

Pojašnjava da transport živih životinja traje danima, ponekad i tjednima: „Procjenjuje se da više od šest milijuna životinja godišnje putuje dulje od osam sati. Putuju tisućama kilometara bez odgovarajućih uvjeta, hrane, vode i odmora. Tijekom puta izložene su ekstremnim vremenskim uvjetima – ljeti vrućinama iznad 48 °C, zimi smrzavanju. Na granici, životinje znaju čekati i po deset sati. Nagurane, mnoge životinje pritom budu pregažene. Velik broj životinja satima umire od strašnih ozljeda u neprekidnoj agoniji bolova, a da im nije pružena veterinarska pomoć.”

Luka Raša – hrvatska točka srama
U Hrvatskoj, simbol tog okrutnog sustava je luka Raša, jedna od glavnih europskih luka za ukrcaj životinja s farma na brodove koji ih odvoze u zemlje Afrike, Bliskog istoka i Azije. Tamo ih ubijaju na živo u brutalnim ritualima. Raša je postala zloglasnom nakon što su 2019. godine u javnost izašli prizori mučnog ukrcaja životinja na brodove, snimani od 2015. godine. „Fotografija bika obješenog za nogu na dizalicu, kojeg vlastita težina vuče prema dolje dok mu pucaju kosti, nije incident, već standard industrije. Gladne, žedne, ranjene, posrnule i iscrpljene, životinje tjeraju da se pokrenu nasiljem, elektrošokerima guranim u anus i palicama”, ističe Bing mučne činjenice.

Nasilje nad životinjama postalo je legalizirana rutina
Kaže da je taj put često prikriven i nevidljiv, ali neodvojiv dio života svake životinje u prehrambenoj industriji. Transport je tek jedno poglavlje njihovih života obilježenih bolom, stresom i iskorištavanjem.

Stoga Prijatelji životinja upozoravaju: „Neprepoznate u životu i smrti, životinje čije se tijelo razmjenjuje kao roba, žive u društvenim pukotinama – gotovo nevidljive i nepostojeće. Dio okrutne istine odvija se iza visokih zidova farmi, u mračnim kamionima i na pučini mora, daleko od očiju javnosti, zato što bi pogled na stvarnost kod mnogih izazvao otpor. Ipak, završetku te iste okrutnosti svjedočimo svakodnevno, i to u trgovinama, restoranima, na tanjurima. Nasilje nad životinjama postalo je legalizirana rutina.”

Suosjećanje na tanjuru: otpor koji počinje obrokom
Iz udruge Prijatelji životinja pozivaju sve da biraju suosjećanje nad navikom i život nad proizvodom: „U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja, često zaboravljamo da civilizacijski napredak ne postoji bez etičkog propitivanja naših svakodnevnih praksi. Nikada nije kasno okrenuti se suosjećajnijem izboru.” Više informacija nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.

POŽEGA - Za sada najstariji i jedinstven u Hrvatskoj i svijetu Hrvatski festival jednominutnog filma Požega 2025. održan je po 33. puta. Sada tako davne 1993. godine kada je počeo, nitko od organizatora iu Udruge GFR Film nije ni sanjao koje razmjere će festival postići, prijeći granice Hrvatske, kontinenata i postati popularan i poznat u cijelom svijetu. U ovih 32. godine do sada je na festivalu u konkurenciji sudjelovalo preko 13.000 filmova iz 128 država svijeta. No ove godine postignut je i rekord jer se u konkurenciji našlo čak 1.689 filmova te je međunarodni žiri u sastavu Nedžad Begović, filmski redatelj, BIH, Stanimir Trifonov, filmski redatelj, Bugarska, Dražen Žarković, filmski redatelj, Hrvatska, Silvio Mumelaš, glumac, Hrvatska i Zvonimir Karakatić, predstavnik organizatora, Hrvatska, odlučio odabrati i predložiti 70 filmova u konkurenciji za nagrade, 10 više nego do sada. Ovom popularnošću filmske jedne minute u svijetu požeški festival će brzo udvostručiti broj pristiglih filmova na festiva u budućim godinama.

Projekciju 70 jednominutnih filmova u dvorani Gradskog kazališta u Požegi je uz brojne ljubitelje ove forme pratilo i 50-tak autora filmova iz cijelog svijeta. Projekcija filmova mogla se pratiti i u Gradskoj knjižnici Požega ali i na Požeškom brdu iznad grada na Hill open air festu HOPA, te u Tom klubu u Požegi. Uz posjetitelje i goste u dvorani projekciju su uveličali gradski i županijski dužnosnici, a festival je proglasio otvorenim požeški gradonačelnik prof. dr. sc. Borislav Miličević.

Uz već tradicionalne nagrade GRAND PRIX festivala, Zlatna plaketa, Srebrna plaketa, Brončana plaketa, Posebna nagrada (za solidarnost i razumijevanje među narodima) i Nagrada publike Festival nudi i natjecateljski program za jednominute putopisne i turističke promotivne filmove kojima autori mogu predstaviti lokacije koje su posjetili ili vlastiti grad, okrug ili državu (Kategorija 2). Od 2024. uvedena je i Kategorija 3 - natjecanje jednominutnih filmova napravljenih uz pomoć AI tehnologije. 

Nakon ocjena žirija dobili smo i sedam pobjednika kojima su uručene nagrade po pojedinim kategorijama. Nagrađeni su The small red, big blue autor Hamed Nobari Asghar Besharati iz Irana, Cnesst - hanging by a thread autor Dale Hayward, Pierre Dalpe iz Canade, SMS-ka autor Jan Kuska iz Slovakie, Shelter autor Pooyan Ranjbar iz Irana, Vce bude autor Liviu Rotaru iz Moldavie, Nothing is impossible autor Qudrat Atadjanov iz Uzbekistana, a nagradu je za turistički film Lanzerote dobio naš Požežanin Robert Demo.

Nagrade su uručivali predstavnici Gradske knjižnice Požega, predstavnici Turističke zajednice grada Požega, predsjednik Udruge film video Zvonimir Karakatić i zamjenica gradonačelnika Požege Irena Martinek koja je nakon uručivanja nagrada i svečano zatvorila 33. Hrvatski festival jednominutnog filma Požega 2025.

POŽEGA - Povodom obilježavanja Međunarodnog tjedna arhiva, 1. godine Državnog arhiva u Požegi te visoke 1100-te obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, Državni arhiv u Požegi je organizirao predavanje o "Obilježavanju hrvatskog milenija u Požegi" u Gradskom muzeju Požega, javno predavanje "Arhi(v)tektura prostora i pamćenja" na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi, te i jedan popularno zabavni program pub kviza. Kviz su organizirali zajedno s Udrugom „Kvizoljupci Zlatne doline” sa svakako trenutno interesantnom temom „Hrvatsko Kraljevstvo”, a kviz se održavao u prostoru Kazališne kavane.
Za kviz se prijavilo deset ekipa koje je na početku pozdravio ravnatelj Državnog arhiva u Požegi Zdeslav Španiček, dok je kroz kviz vodio popularni voiditelj ali i kvizaš Boris Benčić. Pitanja za teme pripremili su ekipa iz udruge kvizaša i ravnatelj arhiva Španiček. Najbolje znanje o Hrvatskom kraljevstvu među sinoćnjim kvizašima pokazala je ekipa „Krezube kobre” iz Požege u sastavu Uroš Milurović, Marijan Pandžić i Bojan Sikirica. Drugo mjesto pripalo je ekipi „Krunski dragulji” iz Nove Gradiške, dok je treća bila još jedna požeška ekipa – „Mućki provokatori/ca” koja je imala i jednu članicu u ekipi.

 

UČKA / BUZET / ČIČARIJA - Protekli vikend planinarke i planinari HPD Gojzerica Požega proveli su uživajući u ljepotama Učke i Ćićarije. Vodič ovog izleta bio je Ante Mesić, inače vodič pripravnik, uz mentorstvo i budno oko iskusnih vodiča Martine Keller i Višeslava Turkovića. 

gojz6601Svoj osvrt s izleta napisala je jedna od sudionica:

Iz Požege prema Istri krećemo ranom zorom s dva kombija. Priče suputnika su toliko zanimljive da petosatno putovanje prolazi u tren oka i brzo stižemo do polazišne točke prema prvom vrhu. Orljak je jedan od najviših vrhova u sjeverozapadnom dijelu Ćićarije, uz ogroman napor (nakon čak pola sata uspona) svi ga osvajamo pa uživamo u predivnom pogledu.

Nakon ubiranja prvog žiga, spuštamo se u Buzet po ključ planinarske kuće Žbevnica, a usput pronalazimo i Konobu Most gdje uživamo u domaćoj istarskoj kuhinji - domaćim fužima, pljukancima, njokima i ostalim delicijama. Siti i pobjedonosni (zbog osvojenog prvog vrha), upućujemo se u turističku šetnju Buzetom i berbu duda na koji smo slučajno nabasali na putu do vidikovca i koji je taman u punom plodu. Tako "nadudani" krećemo prema selu Brest, kako bi postavili tabor i pripremili se za novi uspon. Po dolasku u planinarsku kuću - koja je stvarno lijepa, ima struju, sanitarni čvor, vodu, (pitku, doduše vrlo hladnu) - ostavljamo svoje stvari i krećemo osvojiti još koji vrh, jer nam je prolazno vrijeme više nego dobro. Čak bi i voditelj naše vodičke sekcije Boro bio ponosan. Pola sata skakutanja po šumi te livadi i osvajamo Žbevnicu, istaknuto brdo na zapadnom dijelu Ćićarije i ujedno najzapadniji hrvatski tisućnjak. Najviša točka na vršnoj livadi označena je kamenom kupom na kojoj smo odradili i konkretniji foto session.gojz6602

Zbog odličnog prolaznog vremena odlučimo osvojiti još jedan vrh, pa smo u nedoumici kuda i kako. Naš vozač je lobirao za osvajanje Slovenije, mi smo se odlučili za Špičasti vrh, ipak je bliže. Putem osvajamo i Muzar i složimo se da će ovaj izlet biti dobra berba žigova. Po povratku se odvajamo u tri grupe i svatko tko je htio mogao se okušati u vodičkoj ulozi. Bilo mi se teško odlučiti s kojom ću grupom krenuti pa sam pratila cure iz zadnje klupe kombija. Da ne propustimo ostale dvije staze zovemo se grupno videopozivom i uživamo u ljepotama staza na kojima nismo bili prisutni. Po dolasku u dom obavljamo toaletu, a pošto nas je 18 trebalo je slušati zapomaganje iz kupaonice dok se ljudi tuširaju u hladnoj vodi. Svi su preživjeli! Neko vrijeme družimo se vani ispred planinarske kuće i uživamo u pogledu, hranimo mačku (vozač teoretizira da je miješana s divljom mačkom), jedemo i pijuckamo. Prije počinka naš vozač nam je pročitao dnevne vijesti i ispričao više viceva. Oko 22 h krećemo igrati igru "tko prvi pisne". Sretniji od nas su jednostavno ukomirani zaspali, drugi su "rezali drva", hihotali se, a neki nisu mogli spavati zbog besplatne dostave na Notinu pa je pala i pokoja narudžba.

 

gojz6614Drugi dan se budimo ranom zorom u 4.45 h uz pjesmu "Dobro jutro Hrvatska", obavljamo jutarnju toaletu, ovog puta nema jaukanja zbog hladne vode, samo su mi blago utrnuli zubi. Miriše kava, jede se doručak, vozač nam pušta top mix glazbe za dodatnu motivaciju. Pet minuta do 6 svi su ispred kombija, a vodič oduševljen. Po dolasku do polazišne točke vozač nam odradi jutarnji trening istezanja i razgibavanja i krećemo put vrha Županj koji traje oko 7 sati. Uspon je kroz šumu, tempetatura odlična! Putem dolazimo do podnožja Brajkovog vrha gdje se nalazi sedam korita za vodu, uvijek punih, zahvaljujući izvoru čiste, navodno i čudotvorne vode. Malo se poškropismo i nastavljamo put do planinarskog doma gdje srećemo vodičku sa psom. Lijepo se s njom napričamo, no kako smo u top formi ženu ostavljamo iza nas dok zbog ekstra avanturističkog poriva idemo shortcutom kroz neku šikaru i polja đurđica. Ubrzo se vraćamo na stazu i po dolasku vrha Županj uživamo u nevjerojatnom pogledu, božurima, stolisniku, leptirima, pčelicama, ljiljanima, irisima, a osobito u valerijani. Kad smo čuli da je za smirenje natrpali smo pune ruksake. Nastavljamo put Velikog Planika. Šuma nas štiti od sunca, puno je stijena i stvarno je lijepo. Putem se malo opustimo pa smo skoro izgubili i vodiča, jer čovjek je odjednom nestao u grmu kupina, jedva smo ga izvukli. Nakon 4 putokaza za vrh, na kojima je svima pisalo 30 minuta, napokon osvajamo i Veliki Planik koji je sa 1272 m najviši je vrh Ćićarije, grebeni koja se proteže od slovenske granice do prijevoja Poklon. Svi su žigosali knjižice, ručali smo i krenuli prema kombiju.gojz6623

Pošto nam je prolazno vrijeme odlično, odosmo i do Vojaka kojeg osvajamo u japankama ko turisti iz Češke. Vojak je najviši vrh Učke i istarskog poluotoka. Njegovo je tjeme gol travnati hrbat strmih strana, na čijoj se vršnoj točki nalazi kameni razgledni toranj visok desetak metara, sagrađen 1911. godine. Unutrašnjost tornja uređena je kao suvenirnica Parka prirode Učka, a njegova terasa, do koje vodi 30 stuba, jedan je od najljepših vidikovaca u cijeloj Hrvatskoj. Možda me malo savladao umor pa sam pomislila da nije to planinarenje lako, no kad sam vidjela poletište za paragliding pomislih da ima i upitnijih hobija od planinarenja. Srećemo grupu njemačkih turista, nakon što smo popričali s njima na engleskom s forsiranim njemačkim naglaskom, pozdravljamo ih s 'hallo'. Naš vodič Ante odlučio nas je počastiti kupanjcem u moru jer smo reče imali bolje prolazno vrijeme od Fernanda Alonsa...mislim da je samo htio da se očistimo i osvježimo prije puta. Stižemo u Opatiju na plažu i uranjamo u ugodnih 21.5 stupnjeva toplo more! Naš vodič, dok pijucka espresso, budno s terase pazi na nas ko Mitch Buchannon, dok je blagajnica C.J. Parker s nama uskače u Jadran i vodi računa da svi sigurno plutamo. Ovako osoljeni, umorni i zadovoljni krećemo put kuće, vozač nam pušta sve što poželimo, red Vuce, red Bebeka. U kasnim večernjim satima stižemo u Požegu, umorni, ali sretni i puni dobrih dojmova. Odličan izlet uz predobru ekipu, kao i uvijek! 

Đurđica Jakopčević - voditeljica odnosa s javnošću ispred HPD Gojzerica Požega