Prikazujem sadržaj po oznakama: Ministarstvo poljoprivrede želi Nacionalnom strategijom poboljšati prehranu učenika
Ministarstvo poljoprivrede želi Nacionalnom strategijom poboljšati prehranu učenika
Ministarstvo poljoprivrede izrađuje nacrt Nacionalne strategije za provedbu školske sheme RH od školske godine 2017./2018. do 2022./2023.
Izrada Nacionalne strategije je obveza koja proizlazi iz Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2017/39 i Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/40, a ima za cilj povećanje unosa svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda te smanjenje unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli u svakodnevnoj prehrani učenika, podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda i edukaciju učenika u cilju smanjenja otpada od hrane.
Ispitivanje prehrambenih navika djece u osnovnim školama u RH u sklopu projekta Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pokazalo je da 66 % učenika i učenica ne jede voće svaki dan, a 76 % učenika i učenica ne jede povrće svaki dan. S porastom dobi učenika i učenica zabilježen je pad u potrošnji voća i povrća pa tako 44 % učenika i učenica u dobi od 11 godina svakodnevno jede voće, dok u dobi od 13 godina to čini njih 35 %. Istovremeno, svega 29 % učenika i učenica u dobi od 11 godina svakodnevno jede povrće, a u dobi od 13 godina ovaj postotak je još niži te povrće svakodnevno jede svega 23 % učenika i učenica. Većina učenika kao najdraže voće izdvaja jabuke, jagode, banane i lubenice. Vrste voća koju većina učenika najčešće jede su jabuke, slijede ih banane, dok su kivi, ananas, grejp i dinja vrste voća koje većina učenika ne voli jesti.
Utjecaj Programa mlijeka u školama na prehrambene navike i zdravlje djece procijenjen je provođenjem upitnika za učenike i roditelje koji je provela Savjetodavna služba, a imao je za cilj ispitati naviku konzumiranja i znanje o mlijeku i mliječnim proizvodima i znanje o Programu i utjecaju na prehrambene navike djece. Ispitani učenici preferiraju piti čokoladno mlijeko (75,73%), a odmah nakon njega obično mlijeko (71,97%), na trećem mjestu je kakao (71,13%), nakon čega slijede voćni jogurt, jogurt i sir. Oko 75% učenika konzumira mlijeko ili jogurt kod kuće najmanje jednom tjedno, a u školi 57 % učenika.
U razdoblju provedbe Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme Republike Hrvatske od školske godine 2017./2018. do 2022./2023. cilj je povećati udio potrošnje voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani učenika za 5 %.
S obzirom na činjenicu da potrošnja voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda pada s porastom dobi učenika, a kako je u ovoj razvojnoj fazi moguće oblikovati prehrambene navike djece s ciljem trajnog povećanja udjela voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda u njihovoj prehrani, kako bi se spriječila rana debljina i druge bolesti uzrokovane neadekvatnom prehranom te smanjio unos hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli Školska shema provodit će se među djecom osnovne i srednje škole.
Ministarstvo poljoprivrede želi Nacionalnom strategijom poboljšati prehranu učenika
Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Nacionalne strategije za provedbu školske sheme Republike Hrvatske od školske godine 2017./2018. do 2022./2023. Savjetovanje je otvoreno do 29. kolovoza 2017. godine.
Izrada Nacionalne strategije je obveza koja proizlazi iz Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2017/39 i Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/40, a ima za cilj povećanje unosa svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda te smanjenje unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli u svakodnevnoj prehrani učenika, podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda i edukaciju učenika u cilju smanjenja otpada od hrane.
Ispitivanje prehrambenih navika djece u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj u sklopu projekta Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pokazalo je da 66 % učenika i učenica ne jede voće svaki dan, a 76 % učenika i učenica ne jede povrće svaki dan. S porastom dobi učenika i učenica zabilježen je pad u potrošnji voća i povrća pa tako 44 % učenika i učenica u dobi od 11 godina svakodnevno jede voće, dok u dobi od 13 godina to čini njih 35 %. Istovremeno, svega 29 % učenika i učenica u dobi od 11 godina svakodnevno jede povrće, a u dobi od 13 godina ovaj postotak je još niži te povrće svakodnevno jede svega 23 % učenika i učenica. Većina učenika kao najdraže voće izdvaja jabuke, jagode, banane i lubenice. Vrste voća koju većina učenika najčešće jede su jabuke, slijede ih banane, dok su kivi, ananas, grejp i dinja vrste voća koje većina učenika ne voli jesti.
Utjecaj Programa mlijeka u školama na prehrambene navike i zdravlje djece procijenjen je provođenjem upitnika za učenike i roditelje koji je provela Savjetodavna služba, a imao je za cilj ispitati naviku konzumiranja i znanje o mlijeku i mliječnim proizvodima i znanje o Programu i utjecaju na prehrambene navike djece. Ispitani učenici preferiraju piti čokoladno mlijeko (75,73%), a odmah nakon njega obično mlijeko (71,97%), na trećem mjestu je kakao (71,13%), nakon čega slijede voćni jogurt, jogurt i sir. Oko 75% učenika konzumira mlijeko ili jogurt kod kuće najmanje jednom tjedno, a u školi 57 % učenika.
U razdoblju provedbe Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme Republike Hrvatske od školske godine 2017./2018. do 2022./2023. cilj nam je povećati udio potrošnje voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani učenika za 5 %.
S obzirom na činjenicu da potrošnja voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda pada s porastom dobi učenika, a kako je u ovoj razvojnoj fazi moguće oblikovati prehrambene navike djece s ciljem trajnog povećanja udjela voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda u njihovoj prehrani, kako bi se spriječila rana debljina i druge bolesti uzrokovane neadekvatnom prehranom te smanjio unos hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli Školska shema provodit će se među djecom osnovne i srednje škole.