3. ZNANSTVENI SKUP INSTITUTA ZA MIGRACIJE I NARODNOSTI U POŽEGI  -

POŽEGA - Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba organizator je sustavnih istraživanja Slavonije desetak godina, a održano je do sada i dva znanstvena skupa o istraživanjima u Slavoniji, nakon kojih su izašla i dva tiskana zbornika radova. Znanstveni skupovi održavaju se svake dvije godine, a ovogodišnji 3. skup ima temu Slavonija, tradicija u suvremenosti. Voditelj istraživanja dr. sc. Dragutin Babić o skupu je istakao: - Na prvom znanstvenom skupu govorili smo o socijalnim i demografskim problemima i izazovima Slavonije, o demografskoj situaciji, popisima stanovništva tijekom povijesti, na drugom znanstvenom skupu govorili smo o Slavoniji kao hrvatskoj i europskoj regiji, kako je pozicionirana, da li je regija i što je to regija, te kakav je status Slavonije kao regije unutar Hrvatske. Tu smo istakli probleme nerazvijenosti, jer četiri slavonske županije su na začelju po pitanju razvijenosti i BDP-a. Tek se nešto Osječko-baranjska županija malo izdvojila, više zbog grada Osijeka. Ovaj treći znanstveni skup je na temu, Slavonija - tradicija u suvremenosti. Ovo je važna terma, jer Slavonija je bogata tradicijom, bogata baštinom, ima mnogo toga za pokazati. Danas baština nije samo identitet, nije samo ono što ljudi osjećaju, Slavonci vole svoju Slavoniju, danas je baština i tržišni i gospodarski resurs. Mišljenja smo da ju je trebala više iskoristiti, mada tu ima početaka i dobrih primjera. Na tom tragu treba nastaviti, kao što su brandovi kulen, bećarac, graševina. Imamo i dobrih primjera, evo u Kutjevu Trg graševine, u Pleternici ce biti Trg bećarca - kaže Babić, te dodaje da znanstvenici mogu pomoći u tom širenju, mogu kroz znanstvena istraživanja to potaknuti, a tome je i smisao znanstvenih skupova kakav je i ovaj. UZ hrvatske znanstvenike ovom skupu pridružili su se i znanstvenici iz Slovenije.

Moderatori skupa su bila dr. sc. Vlatka Dugački i dr.sc.Filip Škiljan, a teme na skupu su bile slijedeće: dr. sc. Dragutin Babić, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Slavonska kultura, tradicija i baština: regionalni/zavičajni identitet i razvojni resurs?, dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, Filozofski fakultet, Zagreb, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Nematerijalna kulturna baština Slavonije između tradicije i suvremenosti, Mirko Marković, doktorand na Poslijediplomskom studiju povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Zadruge u prošlosti i sadašnjosti – pogled i put u budućnost, dr. sc. Damir Josipovič,  Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana, Riznice slovensko-hrvatskog peripanonskog prostora: Slavonija i Slovenija na zemljovidu vinskih putova, dr. sc. Barbara Riman, Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana, Slovenska društva u Slavoniji veza između prošlosti i sadašnjosti, mr. sc. Šenol Selimović, Turcizmi u politici identiteta Slavonije, dr. sc. Filip Škiljan, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Kulturno-povijesni spomenici Slavonije kao turistički brand, Goran Hruška, Državni arhiv u Slavonskom Brodu - Odjel u Požegi, profesor-arhivist specijalist, Utjecaj čeških beseda na očuvanje identiteta pripadnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj, dr. sc. Vlatka Dugački, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb Blagodati termalnih voda Slavonije, dr. sc. Krešimir Regan, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb Priroda i društvo-prilog povijesti pivarstva u Slavoniji, dr. sc. Ivana Žebec Šilj, Institut Ivo Pilar, Zagreb, Borovo Startasice: 40 godina tradicije na stranicama časopisa Vogue, dr. sc. Anamarija Lukić, Institut Ivo Pilar, Područni centar Osijek, Elementi slavonske tradicijske kulture u turističkoj ponudi – primjer grada Osijeka.