PRIGODNO OBILJEŽEN DAN POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -
POŽEGA – Požeško slavonska županija obilježila je svoj Dan županije, stare više od 800 godina, županije koja je opstala u brojnim povijesnim previranjima, kroz čitav niz državnih uređenja koje su se na ovim prostorima stvarale, trajale i nestajale, no ni današnja situacija ne ocjenjuje se sjajnom, dapače vrlo teškom koja se ne može svladati bez pomoći Vlade RH.
Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika poginulim braniteljima na Trgu 123. brigade. Vijence je položila delegacija županije predvođena županom Marijanom Aladrovićem i njegovim zamjenicima Ferdinandom Trohom i Željkom Jakopovićem, delegacija Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, delegacija vojske i policije, općine Brestovac, općine Kaptol, općine Jakšić, općine Velika, grada Pleternice, gradova Pakraca i Lipika, te delegacije HSP dr. Ante Starčević, kao jedine stranačke delegacije.
Obilježavanje je nastavljeno Svečanom sjednicom održanom u dvorani Veleučilišta u Požegi na kojoj je brojnim gostima i uzvanicima prikazan kratki film o postignućima županije u prošloj godini. Prigodnim govorom obratio se župan Marijan Aladrović: - Posebno sam ponosan na dovršenje i otvaranje nove poliklinike, kapitalnoga objekta u zdravstvu naše županije. Rekao bih i najvrjednijega zdravstvenoga objekta za specijalističke i subspecijalističke preglede sagrađenoga u proteklih 30 godina, vrijednoga 7 milijuna kuna. Vjerujem da moje zadovoljstvo poliklinikom dijele i oni zbog kojih smo je i napravili, ponajprije žitelji Zlatne doline, dakle njezini korisnici, a potom i liječnici te ostali zaposleni u zdravstvu. Što se, pak, tiče onih koji su nas ismijavali kada smo 2009. najavili taj projekt, mogu im samo kazati – mi smo svoje obećanje ispunili.
- Gledajući proteklu godinu zadovoljnim me čini i podatak da smo uspješno priveli kraju projekt za dugotrajno nezaposlene žene, za koji smo iz Europske unije dobili oko milijun kuna bespovratnog novca. Pomogli smo na taj način mnogim obiteljima, ali i pokazali da treba što više koristiti novac iz europskih fondova. Neki gradovi u našoj županiji, posebno Pakrac i Pleternica, to uspješno rade već godinama, pa i neke općine, dok su neki u tomu, nažalost, još uvijek pioniri bez uspjeha. Pozivam ih sve i ovim putem da se što više uključe u izradu projekata kako bismo kao županija što spremniji dočekali ulazak u Europsku uniju te kako bismo podignuli standard u svim jedinicama lokalne samouprave na našem području.
- Mladi su budućnost, na njima svijet ostaje. Poznate su to izjave ili fraze koje se prigodničarski često koriste. No, mi u Požeško-slavonskoj županiji doista nastojimo pomoći mladima, naravno u granicama naših mogućnosti. Primjerice, tako smo u ovoj akademskoj godini, unatoč teškoj proračunskoj situaciji, odlučili stipendirati 15 studenata s područja naše županije. Požeško-slavonska županija trenutačno s 800 kuna mjesečno stipendira ukupno 57 studenata. Njihovo znanje, njihove vještine, to je nešto što će nam trebati kako bismo mogli potaknuti razvoj cijele županije, stoga ću se kao župan i dalje zalagati za takav i slične vidove pomoći mladima.
Što sutra očekuje Požeško-slavonsku županiju? Pitanje je koje su vjerojatno mnogi postavili – pitao je župan Marijan Aladrović.
Požeško-slavonska županija, i to ne krijemo, nalazi se u teškoj situaciji. Teret prošlosti i dalje je prevelik uteg za naš proračun i otežava nam svakodnevno funkcioniranje te nam nameće stalnu borbu i neizvjesnost. Bez pomoći hrvatske Vlade mi ne možemo funkcionirati niti provoditi zacrtane projekte. Dosad ostvareno u našem mandatu, naravno ono najvrjednije, učinili smo uz pomoć države, stoga očekujemo pomoć i nove hrvatske Vlade, barem u onom obujmu u kojem nam je pomogla bivša Vlada. Predstoji nam teška godina, to je sigurno, kao uostalom i drugim hrvatskim županijama. No, vjerujem kako ćemo se, kao i dosad, uspjeti othrvati izazovima i poteškoćama kojih će zasigurno biti – zaključio je župan Aladrović.
Na svečanoj sjednici uručene su i ovogodišnje županijske nagrade. Godišnje nagrade su dobili Vlada austrijske pokrajine Tirol i vladin djelatnik za socijalna i humanitarna pitanja Peter Logar, te tvrtka Color Emajl d.o.o. iz Požege. Dobitnici nagrada za životno djelo su prof. dr. sc. Dragutinu Pavličeviću, posthumno dr. Željku Muljeviću te književnom uredniku i prevoditelju, prof. Zlatku Crnkoviću.
COLOR EMAJL d.o.o. je plod dugogodišnjeg uspješnog rada i razvoja poduzetnika gospodina Gorana Šutala i njegovih suradnika. Gospodin Šutalo je 1984. godine osnovao obrt za proizvodnju i trgovinu. Razvojem obrt je prerastao u poduzeće, a zatim 2000. godine u trgovačko društvo Color emajl d.o.o.Danas je to društvo koje primjenjuje suvremenu tehnologiju i proizvodi preko 50 vrsta dizajniranih čeličnih kamina na kruto gorivo, zatim dimovodne elemente i vrtne garniture, veliki je izvoznik na tržište Europske Unije. U 2011. godini zapošljavali su 300 radnika, a 85% prihoda ostvarili su na ino tržištu. Ubrajaju se među četiri najveća izvoznika u Požeško – slavonskoj županiji i u 2011. godini ostvarili su za 26 % veći izvoz nego prethodne godine.
VLADA POKRAJINE TIROL – u kontinuitetu preko svog koordinatora gospodina Petera Logara daje ogromnu potporu kroz razne vidove donacija Požeško – slavonskoj županiji od 2000. godine. Navedena pomoć dodijeljena je gradovima: Pakrac, Lipik, Kutjevo, Pleternica i općinama: Brestovac, Kaptol, Čaglin, a daljnjom suradnjom i gradu Požegi te općinama: Jakšić i Velika. U početku se pomoć sastojala kroz donacije raznim udrugama i ustanovama, a od 2005. godine značajnija pomoć usmjerena je prema vatrogasnoj organizaciji. U prilogu je popis doniranih sredstava.
PETER LOGAR - rođen je u Beču 1951. godine. Radio je u vojsci kao časnik, a od 1992. godine zadužen je za smještaj izbjeglica s područja bivše Jugoslavije u vojarnu Haller. Od 1993. godine počinje raditi u Vladi Tirola, a 1995. godine postaje direktor za socijalne usluge u Tirolu, odnosno za izvanbolničke usluge i izbjeglice. Gospodin Peter Logar dao je izuzetan i velik doprinos poslijeratnoj obnovi grada Pakraca i grada Lipika, kao i cijeloj Požeško – slavonskoj županiji. Na njegov prijedlog 2011. godine izrađena je kompjutorska prezentacija osobne karte vatrogastva naše županije i obnove županije nakon koje je uslijedila lavina donacija za razne udruge i institucije u Požeško – slavonskoj županiji.
Prof. dr. sc. Dragutin Pavličević ugledni hrvatski povjesničar i zaslužni znanstvenik, uz njegovih 80 godina života i 50 godina znanstvenog rada. Gospodin Pavličević rođen je u mjestu pokraj Novog Vinodolskog 15. siječnja 1932. godine, a od 1935. godine živi s roditeljima u Pleternici gdje je završio osnovnu školu, zatim prva četiri razreda Gimnazije u Požegi i Tehničku srednju školu u Zagrebu, zaposlivši se u Tehničkoj knjizi u Zagrebu kao crtač. U požeškoj gimnaziji položio je razliku i veliku maturu, a zatim studirao povijest i hrvatski jezik na trogodišnjoj Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od 1958. godine radio je kao direktor osnovne škole u Pleternici. Izučavao je zavičajnu povijest Požeštine pa mu je 1961. godine Matica hrvatska objavila knjigu Na vratima Požeške doline. Bio je jedan od utemeljitelja pododbora Matice hrvatske i povijesnog društva u Požegi. Urednik povijesti u Školskoj knjizi postaje 1970. godine. U proljeće 1971. godine bio je jedan od utemeljitelja Instituta za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu. Nakon demokratskih promjena (1990. Godine ) imenovan je za člana Državnog fonda za školstvo, da bi od 1991. do 1992. bio predsjednik Programskog savjeta Ministarstva prosvjete i kulture Republike Hrvatske. Do jeseni 1997. godine radio je kao znanstveni savjetnik u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od tada je u istom zvanju u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu gdje je vodio projekt Hrvati u okolnim zemljama a sada vodi projekt Hrvati kao dio multikulturalnog identiteta okolnih zemalja. Prof.dr.sc. Pavličević pohranio je tijekom 2011. godine svoju ostavštinu u Državni arhiv u Požegi kao Osobni arhivski fond.
Prof. Zlatko Crnković jedan od najuglednijih hrvatskih prevoditelja, književnik, književni kritičar i urednik. Gospodin Crnković rođen je u Čaglinu 11. svibnja 1931. godine. Osnovnu školu završio je u Čaglinu, gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu. Bio je profesionalni književni prevoditelj do 1969. godine, a nakon toga urednik u Nakladnom zavodu Znanje u Zagrebu. Predavao je na Pedagoškoj akademiji u Pakracu engleski jezik i književnost. Nagradu Društva prevoditelja dobio je 1971. i 1986. godine, a nagradu Kiklop dobio je 2006. godine kao Urednik godine. Nagradu Iso Velikanović za životno djelo u području književnoga prevodilaštva za trajno obilježavanje hrvatske kulture dobio je 2011. godine.
Dr. Željko Muljević, posthumno – Kao mali čovjek označio je svoje postojanje u vremenu pisanom riječju, poezijom, djelovanjem u kulturi, umjetnosti, ali nadasve i obilježavanju povijesnih vrijednosti. Željko Muljević rodio se 30. prosinca 1937. godine u Požegi. Gimnaziju je završio u Požegi, a nakon toga na Medicinskom fakultetu u Zagrebu studij stomatologije. Na istome mjestu završio je i postdiplomski studij, te specijalizaciju iz stomatološke protetike. Radni vijek proveo je u Domu zdravlja u Požegi. Čitav svoj život dr. Muljević bio je nazočan u javnom životu Požege i Požeško – slavonske županije nakon njenog uspostavljanja, te je nezaobilazan i jedinstven njegov doprinos na području kulture gdje je čitav niz svojih zamisli ostvario kroz najprije: Hrvatsko pjevačko društvo Vijenac, Hrvatsko planinarsko društvo Sokolovac, a potom kroz: pjevački zbor katedrale Sv. Terezije Avilske, društvo Sv. Grgur, Maticu hrvatsku u Požegi čiji je obnovitelj i predsjednik u desetogodišnjem periodu. Bio je utemeljitelj i predsjednik udruge Stari Požežani sve do svoje prerane smrti 13. studenog 2008. godine. Predložila ga je stranka HSP dr. Ante Starčević.
