OKRUGLI STOL – „SVI MI ZA HRVATSKU SVIH NAS“  -

 PAKRAC - Srpski demokratski forum, Nansen dijalog centar i inicijativa „Svi mi za Hrvatsku svih nas“ u Pakracu su organizirali okrugli stol na temu interkulturalnosti i manjinske kulture u odgojno obrazovnom sustavu. Bila je to prilika da se istaknu pozitivni primjeri iz prakse ali i ukaže na mogućnosti daljnjeg unapređenja i razvoja novih modela manjinskog obrazovanja.

 Zahvaljujući Zajednici Talijana koja je u suradnji s resornim ministarstvom još prije 15-ak godina osnovala Povjerenstvo za izradu nastavnog plana i programa prema modelu C puno je toga napravljeno na očuvanju jezika i kulture talijanske nacionalne manjine, doznajemo od Marije Puškarić, profesorice talijanskog jezika koja podsjeća kako se sada otišlo i korak dalje, jer se na tamošnjim prostorima već od najranije dobi uči talijanski jezik.

 - Nastojeći ojačati multikulturalnost i inkluziju od iduće školske godine u Vukovaru bi nakon punih deset godina zajedničkog zalaganja resornog ministarstva, Nansen dijalog centra, Agencje za odgoj i obrazovanje te uz potporu Europske unije i kraljevine Norveške, trebao zaživjeti projekt nove škole u kojoj ne bi bilo razdvajanja učenika po nacionalnoj osnovi - rekla je Ivana Milas iz Nansen dijalog centra

 Analiza koju je napravio Srpski demokratski forum kako je naveo Nemanja Relić pokazuje kako u provođenju nastave na srpskom jeziku u Hrvatskoj ima problema. Češka nacionalna manjina u Hrvatskoj prema riječima zamjenice župana bjelovarsko bilogorske županije Tanja Novotny Golubić, ima dugu tradiciju obrazovanja na češkom jeziku što potvrđuju i škole s tradicijom dugom gotovo jedno stoljeće.

I nadalje se, kako je zaključeno, svi moraju sustavno zalagati i dati potporu pripadnicima manjina da se obrazuju na vlastitom jeziku i pismu jer je očuvanje posebnih obilježja manjinskih identiteta važan dio zajedničkog identiteta multikulturalne zajednice.

Sudionici su nakon zanimljive rasprave zaključili da je neophodno uložiti sustavne napore u podršku pripadnicima manjina da se obrazuju na vlastitom jeziku i pismu. To prije svega znači da škole treba poticati i podržavati da organiziraju obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina te sankcionirati kršenja. Uz to roditelje treba informirati o značaju ovog oblika obrazovanja, a učenicima osigurati nestigmatizirajuće okruženje i poticaj na uključivanje.

Isto tako s političke razine Vlade RH, Hrvatskog sabora i predsjednika RH treba biti poslana jasna poruka o podršci manjinskom obrazovanju kroz brigu o osiguravanju uvjeta te kroz konkretno i simboličko izražavanje podrške. Razina lokalne samouprave, također stoji među zaključcima je jako važna u osiguravanju uvjeta, podrške i informacija o manjinskom obrazovanju. Zato je također, potrebno osigurati uvjete za interkulturalno učenje u svim školama te sustavno i kvalitetno uvesti građanski odgoj i obrazovanje koji bi unutar interkulturalne dimenzije između ostalog i omogućio svim učenicima učenje o vlastitoj kulturi te o drugim kulturama, osobito o kulturama manjina koje su doprinijele zajedničkoj kulturi ove zemlje i to na uvažavajući način i kroz prepoznavanje njihovog doprinosa.