POŽEGA - U povodu nadolazećeg Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma koji obilježavamo 23. kolovoza, položen je vijenac i zapaljeni lampioni podno Centralnog križa podignutog u spomen hrvatskim braniteljima na groblju sv. Ilije u gradu Požegi. Vijenac su nosili članovi postrojbe Gradske straže Požega, a lampione su položili: požeško-slavonska županica Antonija Jozić. požeški gradonačelnik prof. dr. sc. Borislav Miličević, zamjenik gradonačelnice Pleternice Domagoj Katić, načelnik općine Velika Robert Hofman i načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević.
Obilježavanje ovog spomen Dana počinje 23. rujna 2008. kada je potpisana izjava potpore od 409 članova Europskog parlamenta za uspostavu dana sjećanja. Potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. odlukom o proglašenju dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma sa 533 glasova (44 protiv i 33 suzdržanih). U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije. Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje i teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina.
Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz lipnja 2011. godine, 23. kolovoza obilježava se kao spomendan - Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Stupanjem na snagu novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH 1. siječnja 2020., ovaj spomendan obilježava se pod nazivom Europski dan sjećanja na žrtve svim totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma.
Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila zemljama članicama EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Europski parlament je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj.
