POŽEŠKO VINCELOVO UZ VINCELOVSKE I MORSKE DELICIJE ALI I SRIJEMSKE MESNE SPECIJALITETE  -

POŽEGA - Paljenjem „Vincelovske vatre“ i orezivanjem trsova mnogobrojni su Požežani sa svojim gostima proslavili blagdan svetoga Vinka uz dvije zanimljive i atraktivne  gastro-priredbe „Riba Hrvatske - jedi što vrijedi“ i „Srijemsku svinjokolju“ običaj pripremanja mesnih delicija kojega su prezentirali  članovi Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Za sve posjetitelje bila je to jedinstvena priredba da kušaju vincelovski ražanj, morske specijalitete obrtnika i turističkih djelatnika iz jadranskih županija, riječne ribe, kvalitetna vina ovdašnjih vinara ali i delicije što su ih po srijemskoj recepturi pripremili članovi Zajednice.

Atraktivnom programu na prostoru iza Gradske kuće i Trgu sv. Trojstva ipak je prethodio stručni skup na temu projekta „Zeleno-plavo“ odnosno povezivanje slavonskih i jadranskih županija. U ime domaćina goste su pozdravili predsjednik Obrtničke komore Požeško-slavonske županije Stipo Barukčić, i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, koji je istakao da ovakvim akcijama moramo pokazati da se Slavonija može i mora više uključiti u turističku ponudu. To je zadatak naših ministara koji u tome napaćenoj Slavoniji moraju pomoći.

Nazočnima se obratio i predsjednik HOK Dragutin Ranogajec, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, zamjenik ministra zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik i pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić.

Poljoprivredna obiteljska gospodarstva kako je istaknuo Maras mogu puno doprinijeti razvoju obrtništva i malog poduzetništvu, a što se ponajbolje vidi iz ovakvih programa kao što je „Zeleno-plavo“. - Hrvatska je zemlja turizma no jako puno hrane uvozimo. Prihod od turizma od oko 7 milijardi kuna je veliki no dosta novca ode iz Hrvatske pa bi i efekt bio puno veći kada bi se ovakve akcije provodile i kada bi i naša poljoprivreda i ribarstvo imali veći input. Važno je brendirati proizvode i povećati im konkurentnost, posebice kod malih poljoprivrednih proizvođača i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kako bi te proizvode oni mogli kanalizirati u naš turizam i naše tržište. Jako puno hrane uvozimo i ja sam siguran da će resorno ministarstvo napraviti puno  toga - rekao je Maras najavljujući kako će vrlo brzo biti prezentirani programi ministarstva a koji će biti bazirani na povećanje konkurentnosti i bolje brendiranje.

Podjednaku su pozornost mnogih Požežana plijenile obje priredbe. I dok su jedni sa zanimanjem promatrali kao članovi Zajednice pripremaju kobasice, čvarke, krvavice i druge mesne delicije oni drugi stajali su strpljivo ispred štandova gostiju iz jadranskih županija kušajući sve odreda što su im „majstori“ za morske plodove pripremili od kozica do rižota, srdela i tune, te drugih specijaliteta na roštilju. Bilo je i šarana na rašljama ali i pržene mrene. Iz zadarske je županije u Požegu tako stigla kuharica Tomislava Smolić koja je pripremala pečenu tunjevinu i rižoto.

- Ovdje je zbilja lijepo a i vrijeme nas je poslužilo tako da mi je drago što sam tu. Još je bolji osjećaj vidjeti kako Slavonci s guštom kušaju ove naše morske specijalitete. Trudila sam se da sve bude dobro, a vjerojatno sam u tome i uspjela jer su posude ostale prazne - kaže Tomislava, dodajući kako i Zadrani također vole Slavonske delicije baš kao i ona.

Zadovoljan ugođajem u Požegi bio je i Josip Špehar iz  Novigrada Podravskog. - Ja sam član Glavnog odbora Zajednice a ovdje i član ekipe za pripremu švargli i krvavica, džigernjača, divenica i hašaš hurki te ostalih proizvoda od iznutrica. Ima puno vrsta krvavica od onih sa rižom, heljdom, kukuruznim brašnom, rižom i prosom a što smo najvjerojatnije „pokupili“ od Mađara ili Zagoraca budući da su u Srijem za vrijeme Marije Terezije dolazili zidari iz Zagorja koji su zidali sjeverni zid Petrovaradinske tvrđave. Najmanje osam vrsti specijaliteta radimo. Receptura je od davnina i sve ide po okusu. Nas ima jako puno raseljenih iz Srijema, Bačke i Banata oko 40 tisuća i ovakva nam okupljanja jako puno znače jer se možemo prisjetiti naših starih običaja a s druge strane svima ostalima pokazati što znamo. Lani smo bili u Zagrebu, ove godine u Požegi a nagodinu možda u Splitu – rekao je Josip.

Brojni Požežani koji su nazočili Vincelovu u kulturno zabavnom dijelu priredbe mogli su vidjeti Požeške mažoretkinje, Povijesnu postrojbu Trenkovi panduri, članove GKUD Požega, Gradsku glazbu Trenkovi panduri, te Tamburaške sastave Bagrem i Bisernica.

Svim sudionicima manifestacije domaćini iz Obrtničke komore Požeško-slavonske županije na prigodnoj svečanosti u Obrtničkom domu Požega uručili su priznanja i zahvalu za sudjelovanje.                  V.Re. i V. Pr.