Srijeda, 13 Ožujak 2013 16:08

Povijesne postrojbe u čast 325. godine od bitke za oslobođenja od Turaka

Ocijeni sadržaj
(27 glasova)

NIZOM SVEČANOSTI OBILJEŽEN DAN GRADA POŽEGA I GRGUREVO  -

 

POŽEGA - Požega je na svečani način obilježila svoj Dan grada i Grgurevo, obilježavajući 786. rođendan od prvog spomena grada Požege i 325. godina od kada je fra Luka Ibrišimović Sokol istjerao Turke iz Požege daleke 1688. godine. Povodom toga u Požegi su se okupile brojne povijesne postrojbe koje su mimohodom gradskim ulicama i svečanim postrojem na Trgu sv. Terezije, pucanjem iz topova i kubura, podsjetile na taj događaj iz požeške povijesti.

 

IMG 3765Svečani postroj ispred spomenika fra Luki Ibrišimoviću činili su Gradska glazba Trenkovi panduri, Keglevićeva straža iz Kostela, Kuburaško društvo Petrovska pistola iz Petrovskog, Kuburaško društvo Ban Josip Jelačić Zaprešić, Kuburaško društvo grof Kulmer Zabok, Tahyjevi puškari Donja Stubica, Karlovačka građanska garda, Hajdučka družina Mijata Tomića iz Tomislavgrada, Trenkovi panduri iz Halsbacha iz Njemačke, Husari iz Pečuha Mađarska, Vitezovi Ružice grada Orahovica, Krapinski ilirci Krapina, Zrinska garda Čakovec, Đurđevački graničari Đuroki, Husari varaždinske županije Varaždin, Gospička garda Vukovi, Gradska straža Bakar, Ivanečka rudarska četa Ivanec, Ivanečki vitezovi Ivanec po prvi puta u Požegi, Križevačka djevojačka straža Križevci, Bjelovarski graničari Husari 1756. Bjelovar, Varaždinska građanska garda, Kliški uskoci Klis, Serežani Županja i Povijesna postrojba Trenkovi panduri Požega. Podno spomenika gradonačelnik Zdravko Ronko položio je vijenac. Nakon pucnja iz topa Pandur uslijedila je salva pucnjeva iz kubura i pušaka pripadnika povijesnih postrojbi koje su naoružane vatrenim oružjem.

Povorka se tada uputila na Trg sv. Trojstva gdje se salva pucnjeva ponovila, a svi pripadnici primljeni su u Velikoj vijećnici grada Požege.

 

Sajam starih zanata

IMG 3845U organizaciji Turističke zajednice grada Požege na dvadesetak štandova na Trgu sv. Trojstva postavljen je Sajam starih zanata. Izloženi su proizvodi i suveniri, rukotvorine i ručni radovi, proizvodi zanata koji su ostali i opstali do danas. Bilo je tu zlatoveza i narodnih nošnji, ručnih radova, ali i proizvoda od meda, kupina, lavande koji su se radili nekada, ali i danas se vraćaju u upotrebu.

Sajam su brojni građani iskoristili da se fotografiraju sa članovima povijesnih postrojbi u njihovim živopisnim i raznobojnim uniformama.

Svečana sjednica u Gradskom kazalištu

 

IMG 4160Svečanom sjednicom Gradskog vijeća grada Požege u Gradskom kazalištu nastavljeno je obilježavanje Dana grada u nazočnosti brojnih uzvanika i građana Požege. Predsjednik vijeća Zvonko Štajduhar pročitao je telegrame čestitki uzvanika koji nisu mogli nazočiti svečanosti. Među mnogobrojnim gostima na sjednici su bili Dražen Đurović, zastupnik u Hrvatskom saboru, msgr. Antun Škvorčević, požeški biskup, prim. mr. sc. Marijan Cesarik, zamjenik ministra zdravlja, akademik Dubravko Jelčić, generali Mato Laušić i Zvonko Peternel, Elizabeta Burg, Miss Universe za 2012. godinu, Miroslav Grozdanić, zamjenik župana, Nikica Tomić, dopredsjednik Općinskog vijeća Općine Kreševo i drugi predstavnici braniteljskih udruga, vojske policije, vjerskih zajednica, predstavnici javnog kulturnog i političkog života.

Požeški gradonačelnik Zdravko Ronko iznio je današnje stanje grada Požege. - U ovom vremenu kada kriza još ne jenjava, požeško gospodarstvo, iako suočeno s brojnim teškoćama pronalazi svoj put opstanka i razvoja. I dalje više izvozimo nego uvozimo, više investiramo u osvajanje novih proizvoda i tržišta, energetskih postrojenja i novih proizvodnih linija. Brojka je to od 250 milijuna kuna, i dakako, zapošljavamo držeći stopu nezaposlenosti na 17 posto, što je u odnosu na državu sa 22 posto i županiju sa čak 30 posto dobra osnova za njeno što skorije smanjenje. Kroz brojne olakšice, poticaje, pomoći, stabilnosti cijena komunalnih usluga, niskih stopa komunalnog doprinosa, grad je itekako prisutan u stvaranju stimulativne klime za ulaganje u gospodarstvo, nadograđujući i uvodeći svake godine i nove poticaje – istakao je gradonačelnik Ronko te dodao da grad podupire legalizaciju sa smanjenjem komunalnog doprinosa od 70% za jednokratnu uplatu, a uveden je i poticaj za proizvođače mlijeka.

- Prošle godine mnoge gradske ulice dobile su novi izgled - od asfalta, rasvjete, nogostupa, vodovoda, odvodnje, parkirališta, uređenih pročelja, zelenih površina, dječjih igrališta, sportskih objekata i škola. Grad je dobio šetnicu i kružne tokove, koji ne razdvajaju, te nove skulpture i mostove koji nas spajaju. A ove krizne 2013. radit ćemo još i više jer iz krize nas jedino to može pokrenuti i izvući. Uložit će preko 50 milijuna kuna što je dvostruko, a sa sredstvima državne i europske razine dosegnut ćemo i 100 milijuna ili četverostruko više nego prošle godine. Izgradnja i opremanje Glazbene škole, kružni tok Zagrebačke ulice, sufinanciranje radova Hrvatskih željeznica na pruzi Požega-Velika i Pleternica-Čaglin-Našice, cesta Požega-Vrhovci-Kapela, ulaganja u energetsku učinkovitost javne rasvjete i sportskih objekata, Centar za zbrinjavanje otpada, biološki prečistač otpadnih voda, nastavak šetnice uz Orljavu, izgradnja centralnog polja na groblju Krista Kralja, nastavak radova vrijednih 15 milijuna kuna na Knjižnici i čitaonici, radovi na Muzeju, dakako uređenja Trga Svete Terezije, Grabrik, Streljana i Kuglana, legalizacija na desetke i desetke sportskih objekata i društvenih domova, kapelica, mrtvačnica, proširenje gradskog prijevoza – nabrojao je gradonačelnik Ronko i dodao da je danas u Požegi otvoreno 20 gradilišta.

- Da, u krizi smo, na pretek nam je financijskih ograničenja i poteškoća, no u krizi su i mnogi naši sugrađani, stoga ovaj grad, ovaj naš grad, kao grad prijatelj djece, prijatelj osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi, prijatelj bolesnih i onih u potrebi, svjedoči da stalna briga za njih nije, niti će biti upitna. Naprotiv, ona je zbog te krize i nezaposlenosti još i veća. Pomoć najugroženijima za troškove stanovanja, ogrijeva, dodaci na niske mirovine, pomoć za novorođenu djecu, besplatan javni prijevoz osoba starijih od 65 godina, okupljanje samaca i bračnih parova, boravak djece u jaslicama i vrtićima, kojima se cijena nije mijenjala u mom mandatu, kako sam rekao 11 godina, uvođenje produženog boravka učenika u školama, ili pak evo internetska škola za umirovljenike samo je odraz i dokaz te brige i skrbi – istakao je gradonačelnik Ronko.

Uručene kolektivne i godišnje nagrade grada Požege

IMG 4188Svečana sjednica mjesto je gdje se najzaslužnijima u protekloj godini i proteklom razdoblju uručuju i javna priznanja, a ove godine uručene su dvije kolektivne nagrade. Nagrađena je tvrtka „Plamen“ iz Požege, nagradu je primio direktor Vinko Matijević i Umjetnička akademija iz Osijeka, nagradu je preuzela dekanica Helena Sablić Tomić.

Godišnju nagradu grada Požege za izuzetan doprinos i pomoć u organizaciji i financijskoj pomoći gospodarskih i kulturnih događanja dobila je mr. sc. Natalija Matajić, predsjednica Uprave Kutjeva d.d. Godišnju nagradu dobio je i prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dugogodišnji voditelj arheoloških istraživanja na području Požeštine.

Ove godine uručena je i Povelja Humanosti bračnom paru Mirjani i Milanu Peharda, koji su iskazali svoju nesebičnost i ljudsku plemenitost učinivši humano djelo u svojoj želji da usvoje dijete, te su usvojili troje djece, nedozvolivši da se razdvajaju braća i sestra.

U ime svih nagrađenih zahvalio se Hrvoje Potrebica istakavši da grad Požega njima ništa ne duguje nego da zapravo svi duguju gradu Požegi jer nam je omogućeno da živimo u ovom kraju i da će i dalje svojim djelovanjem uvijek vraćati taj dug.

 

Gradskom kazalištu darovan svečani zastor

IMG 4166Zajedničkim projektom grada Požege i Umjetničke akademije iz Osijeka nastao je novi svečani zastor za Gradsko kazalište Požega. Zastor je izradila mlada slikarica Kristina Marić, studentica slikarstva na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Gradonačelnik Zdravko Ronko svečani zastor je predao zamjenici ravnatelja kazališta Sanji Galić, a u kratko je svim nazočnima na svečanoj sjednici pojasnio i likove koji se pojavljuju na crtežu. To su Požežani koji su Požegu zadužili kroz svoj život i djelovanje, stvarajući djela koja prepoznaje šira javnost a zajedničko im je da su rođeni Požežani ili boravili u Požegi stvarajući njenu povijest. Na svečanom zastoru u punoj veličini nalaze se likovi osoba s lijeva na desno: glumica Mia Oremović, književnik i pjesnik Antun Kanižlić, operna pjevačica Vilma Nožinić, pjesnik Dobriša Cesarić, književnik i pjesnik Ivan Mesner, župan i Svetozar pl. Kušević, dugogodišnji gradonačelnik Franjo pl. Ciraki, Franjo barun Trenk, slikar Miroslav Kraljević, književnikm i osnivač muzeja Julije Kempf, književnik Vjekoslav Babukić, pjesnik i putopisac Matko Peić, književnica i pjesnikinja Zdenka Marković, kompozitor i osnivač Vijenca Vilim Just, književnik i komediograf Janko Jurković i književnik Josip Eugen Tomić.

Sara babin vir i turska vremena

IMG 4216U suradnji grada Požege sa Umjetničkom akademijom iz Osijeka, kako je istakao gradonačelnik Zdravko Ronko, po šesti put uspješno, nastala je nova kazališna predstava „Sara babin vir“ temeljena na staroj požeškoj legendi iz vremena turskog boravka i vladanja u Požegi. Legendu o nastanku Babinog vira na Orljavi dramatizirala je Marijana Nola a za kazališne daske režirao Robert Raponja.

 

Ulogu babe Sare tumači Sandra Lončarić Tankosić, kćerke Zorke Maja Lučić, silnika Arslan-age Hrvoje Seršić, ciganke Hamše Selena Andrić, sultana Sulejmana Veličanstvenog Nenad Pavlović, Ibrahim paše Goran Zelić, orljavskih vila, požeških branitelja, građana i turskih vojnika tridesetak studenata Umjetničke akademije.

 

Požega iz 1536. godine, vremena kada grad osvajaju Turci, pljačkaju, pale, ubijaju, djecu odvode u vojačenje, crkve pretvaraju u džamije. Teška vremena u kojoj se mladi silnik Arslan aga, sandžak beg požeški, zaljubljuje u mladu i lijepu Zorku, najmlađu kćerku babe Sare. Odlično dočarano jedno povijesno vrijeme, vraćena u život jedna legenda o neželjenoj ljubavi koja na kraju nesretno završava, a nama je od tada ostao Sara babin vir.

 

Medij