U posljednje tri do četiri godine visina ugovorenih sredstava iz EU fondova je u porastu, a u mnogim gradovima riječ je o velikim projektima, poput aglomeracije, u ruralnim područjima sredstva su osigurana za gradnju vrtića, ulaže se u poduzetničke zone, kulturno-turističke projekte… U odnosu na ukupno povučena sredstva u 2019. godini najveći udjel imaju srednji i veliki gradovi, a vodeći su gradovi Rijeka, Osijek, Virovitica, Petrinja, Zadar, Dubrovnik, Beli Manastir, Karlovac, Split i Pleternica - objavljuje portal gradeonačelnik.hr
Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura tj. 81,56 milijardi kuna. Do 25. veljače 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,25 milijardi eura tj. 93,11 milijardi kuna odnosno 114,16% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,24 milijardi eura (39,80 milijardi kuna) odnosno 48,80% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijarde eura (33,84milijardi kuna) odnosno 41,49% dodijeljenih sredstava.
Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 125,31% ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 65,70% dodijeljenih sredstava.
Gradnja društvenih domova, vrtića, projekti aglomeracije, obnova dvoraca, edukacijskih centara, novih kulturno-turističkih sadržaja, energetske obnove, ulaganje u poduzetničke zone… dio je najvažnijih projekata u koje ulažu gradovi posljednjih godina. Riječ je o višegodišnjim projektima, tako da je za velik dio njih u 2019. godini povučen tek dio sredstava za pojedini projekt, a neki se u pojedinim gradovima nastavljaju još i ove godine.
U našoj analizi zbrojili smo direktne i indirektne pomoći od EU. Za direktne su uzeta konta koja se odnose na tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a i kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a, a za indirektne konto pomoći temeljem prijenosa EU sredstava (tekuće i kapitalne izražene zajedno).
Da gradovi sve bolje i efikasnije koriste EU fondove najbolje ilustrira podatak o povučenim sredstvima per capita. U 2017. rekorderi povlačenja EU sredstava bili su gradovi koji su ostvarili preko 100 i 200 kuna po stanovniku, u 2018. četiri grada uspjela su povući iznad 1.000 kuna, a Grad Komiža bio je apsolutni rekorder sa povučenih nešto više od 2.500 kuna. U 2019., pak, čak 15 gradova premašilo je iznos od ostvarenih 1.000 kuna, četiri grada – Vrlika, Lipik, Otok i Beli Manastir, povukla su preko dotad rekordnih 2.500 kuna. Novi rekorder je Grad Vrlika sa povučenih 5.719 kuna po stanovniku. U top 10 najuspješnijih gradova u 2019. po per capita kriteriju su još Klanjec – 2.091 kuna, Garešnica – 1.993 kune, Pleternica – 1.893, Prelog – 1.863, Mursko Središće – 1.700 i Virovitica – 1.664 kune po stanovniku.
Najveći udio ostvarenih sredstava, očekivano, u 2019., su imali veliki i srednji gradovi, isto kao i rast povučenih sredstava u apsolutnom iznosu, izuzev Otoka, kao malog grada koji se našao u vodećih deset. S druge strane, mali gradovi prevladavaju u postotnom rastu povučenih sredstava na godišnjoj razini, a po stanovniku u vodećih deset su mali i srednji gradovi.
Veliko povećanje sredstava u određenoj godini povezana su najčešće s nekim velikim projektom. Tako je u odnosu na 2018. godinu, u 2019. najveće povećanje u apsolutnom iznosu imao Beli Manastir, za 21,6 milijuna kuna, Virovitica za 20,7 milijuna kuna, Dubrovnik za gotovo 19,4 milijuna, Karlovac 19,2 milijuna kuna, Petrinja 18,3 milijuna, Garešnica 17,6 milijuna, Zadar i Osijek oko 16 milijuna, Otok 13,6 milijuna, koji je ujedno i jedini manji grad u skupini vodećih deset te Kutina 13,2 milijuna kuna više povućenih sredstava iz EU u odnosu na 2018. godinu.
Po postotnom rastu povučenih sredstava u 2019. godini bio je Grad Buje, s rastom u odnosu na godinu prije za preko 94 tisuća posto, više od 84 tisuće posto rast je bio u Gradu Kninu, Glini preko 35 tisuća posto, gotovo 3000 posto rast je imao Grad Vrlika, oko 2.400 posto Trilj, Klanjec oko 1800 posto, Mali Lošinj oko 1500 posto, Mursko Središće oko 1400 posto, Labin gotovo 1300 posto i Novi Marof oko tisuću posto više povučenih sredstava u 2019. u odnosu na 2018. godinu.
Gleda li se udio povučenih sredstava u ukupno povučenim u gradovima, u top deset nalaze se veliki i srednji gradovi. Rijeka je vodeća s povučenih 4,17 posto, Osijek 3,29 posto, Virovitica 3,17 posto, Petrinja 2,65 posto, Zadar 2,31 posto, Dubrovnik i Beli Manastir 2,29 posto, Karlovac 1,97 posto, Split 1,95 posto i Pleternica 1,92 posto.
Terme Lipik jedan od najznačajnijih projekata
Grad Lipik drugi je najuspješniji grad po povučenim EU sredstvima per capita – u 2019. su povukli preko tri tisuće kuna po stanovniku.
‘Realizirali smo, odnosno proveli i priveli svrsi zaista mnogo projekata od kojih kao dosad najvrjednijeg ističemo Poduzetnički inkubator Lipik (vrijednost 20,7 milijuna kuna) čija je osnovna funkcija unapređenje poduzetničke infrastrukture i lakše pokretanje poduzetničkog pothvata.. Također, tu je i prekogranični projekt Invest in LOG kroz kojeg su osigurana sredstva za rekonstrukciju i opremanje Poduzetničkog inkubatora u Donjem Čagliću (vrijednost cjelokupnog projekta 731 tisuća eura). Svakako valja spomenuti i ostala dva prekogranična projekta: „Put Baštine – od trapista do graničara“ (Heritage route) u sklopu kojeg smo obnovili crkveni toranj u Lipiku (vrijednost cjelokupnog projekta je preko 700 tisuća eura), We care u sklopu kojeg je obnovljen dnevni centar za starije osobe (ukupna vrijednost cjelokupnog projekta 690 tisuća eura ). Proveden je projekt Zaželi i ti biti jedna od njih (vrijednost tri milijuna kuna) kroz koji je zaposleno 20 žena i pružena je pomoć u kući za ukupno 100 korisnika te je ove godine nastavljena provedba 2. faze ovog hvale vrijednog projekta (vrijednost 2,6 milijuna kuna) u sklopu kojeg je zaposleno 30 žena koje pružaju pomoć i podršku 240 starih i nemoćnih osoba.’ – kažu u Gradu Lipiku.
Dosad je obnovljeno šest društvenih domova, započeta je obnova još jednog, ulagalo se je i u prometnu infrastrukturu kao što je rekonstrukcija ceste u Antunovcu (4,9 milijuna kuna).
Građanima Lipika i svim posjetiteljima u okviru projekta WIFI4EU osiguran je pristup internetu na preko deset pristupnih točaka za Wi-Fi na javnim prostorima.
Od projekata koji su u provedbi ističu i onaj koji se odnosi na izgradnju područnog vrtića u Poljani čija je vrijednost gotovo 8,2 milijuna kuna, te ulaganje u izgradnju osnovne zajedničke infrastrukture Poduzetničke zone Lipik II (sveukupna vrijednost 6,9 milijuna kuna).
‘Nadalje, Terme Lipik (vrijednost 73 milijuna kuna), najvrjedniji ugovor kojeg smo potpisali otkako smo krenuli s europskim projektima. Njime će se izgraditi i opremiti Vila Zinke – Vila Dobre vode koja će služiti kao interpretacijski centar termalne baštine Lipika, a obnovit ćemo i naš lipički perivoj te rekonstruirati Narodne kupke. U suradnji sa Požeško- slavonskom županijom provodimo projekt Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije koji uključuje izradu Studije geotermalnog potencijala Požeško-slavonske županije, te izradu projektno-tehničke dokumentacije za Toplovod u Lipiku (vrijednost projekta: 1,8 milijun kuna). Provodimo i projekt prekogranične suradnje Development through Digital Innovative Hubs in Gradiška, Daruvar, Lipik and Kotor čiji je cilj doprinijet održivom i konkurentom gospodarskom i tehnološkom razvoju stvaranjem poticajnog poslovnog okruženja koje se temelji na inovacijama, novim tehnologijama i ICT rješenjima u prekograničnom području (vrijednosti 1,4 milijun eura).’ – dodaju u Gradu.
Obnavlja se i komunalna infrastruktura, a vrijednost projekta aglomeracije Lipik je preko 200 milijuna kuna. U planu je, nadalje, izgradnja nove Ergele Lipicanaca vrijedne 62,5 milijuna kuna, novog sportskog centra Lipik vrijednog 35 milijuna kuna, Doma zdravlja, Vile Savić, te projekt Edukacijskog centra umjetne inteligencije Lipik vrijedan 17,5 milijuna kuna. Osim što je turističko i lječilišno središte Grad Lipik se, naime, okreće suvremenom razvoju i ima tendenciju razvoja i ulaganja u području računalne znanosti koja se bavi razvojem inteligentnih alata (strojeva, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče kao ljudi, poznatije još kao umjetna inteligencija. Grad Lipik razvija projekt kojim planira postati središte razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Projekt je planiran u 3 faze od koje se prve dvije odnose na uspostavu centra umjetne inteligencije odnosno poduzetničkog inkubatora, akceleratora. Treća faza podrazumijeva uspostavu nacionalnog centra umjetne inteligencije i izgradnju poduzetničkog naselja Business district (investicije privatnih tvrtki na području umjetne inteligencije) u okviru Kampusa. Projekt je od nacionalnog interesa i u samu provedbu će biti uključeni fakulteti, sveučilišta kao i ministarstva.’ – najavljuju u Lipiku.