RAZGOVOR S POVODOM: požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i rezime na kraju jedne godine i drugog mandata župana

POŽEGA - Prije gotovo osam godina Alojz Tomašević kao upravo izabrani župan Požeško-slavonske županije preuzeo je dužnost u ne baš bajnom stanju županije opterećene velikim dugovima i dubiozama nastalim u nekoliko ranijih mandata župana prije njega.

Kako se osjećao tada, saznali smo u razgovoru, a na čega je danas ponosan, kada upravlja sa županijom koja je danas nešto sasvim drugo?

- Nepunih osam godina je kako sam preuzeo županiju od mog prethodnika, župana Marijana Aladrovića. Kada sam sjeo u ovaj prostor moram priznati da nisam imao saznanja o svim problematikama koje su tada bile, a uglavnom se odnosila na financijska opterećenja županije. Kao čovjek nikada se ne vraćam previše u prošlost, nego sjedamo za stol i pokušavamo kako riješiti problem. Tada je županija bila dužna 103 milijuna kuna prema državi i kreditima koji su dizani iz neznam sve kojih razloga i u to ne bih sada ulazio. Moj prethodnik je već sanirao dio financijskih obveza, stabilizirao relativno županiju ali dugovi su većinom ostali. Zatekao sam niz sudskih tužbi i sporova, izgubljene imovine, imovine koju je županija trebala imati. S pročelnicima i odvjetnicima krenuli smo rješavati te probleme. Samo požeška stara ljekarna koja je tradicija, kultura i spomenik pod zaštitom, bila je skoro izgubljena. Niz dugovanja prema dobavljačima pao je na županiju. Uhvatili smo se i to sanirali, dokazali da puno toga nije dobro vođeno, pa i odvjetnici koji su do tada zastupali županiju, pronašli čak da ima i onih koji robu nisu isporučili, a morali smo ju platiti. Ponosan sam što smo objekt kao takav vratili u vlasništvo županije, te sada ugovorom i zajedničkom željom prodajemo taj prostor gradu Požega.

Bilo je velikih dugovanja županije, pa mi je ubrzo šef financija rekao, ovu plaću koju smo sada isplatiti, to je to, a za iduću mi više nemamo. Bilo je to teško vrijeme, nakon razgovora sa svima odlučili smo se na smanjivanje plaća, svima, i meni i zamjenicima i djelatnicima. Na taj način kroz tri ili četiri godine uštedjeli smo oko 900 tisuća kuna godišnje, stabilizirali financije i nastavili funkcionirati. Iz tog vremena na naš račun bilo je puno i šala o stečaju, pa su se iz nekih drugih županija interesirali pošto je županija da bi je kupili. Danas smo mi vrlo stabilni, spustili se nekoliko mjesta niže na stepenici razvijenosti hrvatskih županija, svoje kredite servisiramo, nešto dugovanja je ostalo, ali ih rješavamo. Imamo oko 36 milijuna kreditnih obveza, koje nastojimo promijeniti jer su tada bile daleko više kamatne stope, krediti u švicarcima, tako da ćemo taj iznos smanjiti. Sve servisiramo na vrijeme, a danas već kupujemo i imovinu, obnavljamo objekte, a posebno u svim segmentima gdje je županija osnivač, od škola, bolnica, domova za starije, domova zdravlja koji su bili devastirani, a danas su svi ti objekti obnovljeni, uređeni, energetski učinkoviti. Gradimo i nove objekte, uskoro kreće gradnja novog Zavoda za hitnu medicinu u blizini požeške bolnice. Na taj način ćemo kao u filmovima imati brzi prijevoz sa najmodernijim vozilima hitne pomoći o kojima zadnjih godina vodimo računa i odmah u blizini bolnicu za dalje spašavanje. Niti jedan grad, pa niti Zagreb nema bolji i moderniji vozni park u hitnoj medicinskoj pomoći.

Ostaje nam još jedan dug iz vremena SDP-a u županiji, kada je dug Županijske uprave za ceste prebačen na županiju. Iako je županija osnivač ŽUC-a dug od 22 milijuna kuna nije trebao biti prebačen na županiju. To se rješava, zajedno s Vladom RH, Ministarstvom prometa i Hrvatskim cestama. Taj dug smo naslijedili prije 15 godina, no riješit ćemo ga.

Nismo više županija koja je bila uvijek na zadnjim mjestima u mnogo segmenata, gdje smo danas?

- Ja sam ponosan što sam župan ove prelijepe županije, ja često kažem najljepše županije u Hrvatskoj. Statistički gledano mi smo županija koja je sada na 14. mjestu po dohotku i razvoju, po dizanju životnog standarda. Ponosan sam na ovaj pomak a osobno želim da budemo među prvih 9 županija Hrvatske, gdje pripadamo zbog svoje veličine, jedna smo od najmanjih županija.

Razvoj gradimo zajedno surađujući s gospodarstvenicima, obrtnicima, suradnjom s gospodarskom i obrtničkom komorom, ostalim poljoprivrednim segmentima u županiji jer smo mi poljoprivredna županija i značajan je taj poljoprivredni segment od najmanjeg OPG-a do poljoprivrednih tvrtki koje nose poljoprivredno prehrambeni sektor. Znajući da je u boljem i bržem razvoju poljoprivrede problem u klimatskim promjenama idemo prema rješavanju za navodnjavanje na više mjesta na području naše županije. Jedan od najvećih projekata je Akumulacija Kamenska, koja ideja je stara gotovo 50 godina i naša promišljanja su išta u tom pravcu. Sada to moramo finalizirati i upravljati našim vodama, našim šumama, našim cijelim prostorom. Sada je Kamenska pri kraju sa dokumentacijom, očekujemo do kraja godine lokacijsku dozvolu, u proljeće i građevinsku dozvolu. Sada se zna i model i način financiranja ali i sve pogodnosti za naše gospodarstvo. To neće biti samo obrana od poplava koje su nam u zadnjih nekoliko godina napravile 300 milijuna kuna štete na 600 objekata, nego navodnjavanje i korištenje svake kapi vode. Ne smijemo dozvoliti da te kapi odu nizvodno u Savu, Dunav, Crno more, nego te kapi moraju kod nas biti pokretač razvoja poljoprivredne proizvodnje. Radimo i analizu ostalih vodnih tokova ali i njihov hidro potencijal pa i geotermalne potencijale. U sklopu projekta Slavonija, Baranja i Srijem mi radimo na istraživanjima svih geotermalnih potencijala, znamo da postoje, a uskoro ćemo dobiti i kartu svih tih lokacija i snage geotermalne energije. Kada više ne bude poplava, imat ćemo dovoljne količine vode, geotermalne energije dobivamo novu priču u razvoju stakleničke i plasteničke proizvodnje. Neki nalazi nam govore o temperaturi vode od 150 stupnjeva. Tu dolazi do izražaja naš novi Centar za kompetentnost u poljoprivrednoj proizvodnji, imamo dozvole za izgradnju hladnjače s 18ulo komora i kapacitet od 2.000 tona i kalibriranje, pakiranje i kanaliziranje prema kupcu, od kojih je najeminentniji kupac Podravka s kojim već surađujemo po pitanju voćarstva i povrtlarstva. To sve će nam omogućiti da zaokružimo poljoprivredu u cjelini na zemljištu na koje u našoj županiji otpada 48% površine. To se sve mora privesti obradi. Veliki kapital su i naše šume na koje otpada druga polovica površine i već danas razvijena naša drvna industrija ima budućnost u daljem razvoju. Na sve to se naslanja i naša metalna industrija, koja je također zaslužna da naša županija kao jedna od rijetkih u RH ima veći izvoz od uvoza. Na to smo zadnjih godina kao značajnu granu stavili vinogradarstvo i vinarstvo koje je ušlo i u našu strategiju razvoja i omogućuje angažiranje mladih ljudi. Sa svime smo uz naša prirodna bogatstva napravili poveznicu s našim školstvom i stvaranje nove vrijednosti. Strategiju imamo, potpisali smo niz sporazuma s Vladom RH, potičemo ulaganja, dobili smo pravo upravljanja s poljoprivrednim zemljištem od države, planirana su velika ulaganja i poticaju poljoprivrede, ja vjerujem da će naša županija biti nositelj razvoja poljoprivredne proizvodnje u Slavoniji.

Kao i sve u svijetu zahvatio nas je Covid19, kako se to sve odrazilo na našu županiju?

- Naša industrija je također pogođena, no za sada još dosta snažna, uz dobro promišljanje i upravljanje gospodarstvenika. Hvala im, pa i svakom, malom obrtniku koji nije otpustio svoga radnika, a zajednički tražimo neka bolja vremena. Bolja vremena se nama otvaraju, već ove ali i u slijedećim godinama, a tro je nadogradnja onog trećeg dijela, a to je turizam. Učinili smo u ovih mojih osam godina, od 300 ležajeva do sada preko 1.200 ležajeva u županiji. Želja mi je da i još neke neiskorištene i prazne objekte privedemo svrsi i stavimo u ulogu turizma. Covid19 nama daje odgovore da briga o zdravlju mora biti još važnija ali otvara i novi put u zaštiti okoliša i prirode. Naš Papuk je upravo to. Pripremamo i revitalizaciju našeg Zvečeva gdje ćemo konačno doći do vlasništva kako bi mogli ulagati, tražiti i vanjske ulagače, iskoristiti sve potencijale koji nam se pružaju od zapadnog dijela naše županije pa do istoka. U svakoj općini i svakom gradu radi se na najboljim promišljanjima kako poboljšati budućnost. Naš Pakrac, ratom razoren, predivno se razvija, Lipik koji je stvoren kao grad hedonizma i turizma, grad za uživanje, postaje ponovno centar razvoja turizma županije. Akumulacijom u Kamenskoj najviše će dobiti naša općina Brestovac, kojoj se otvaraju nezamislive mogućnosti za razvoj, od smještajnih kapaciteta kao derutna škola u Orljavcu koja može postati hostel, vrlo važni lovni turizam. Sam grad Požega koji je sada u brojnim građevinskim radovima ali dobit će svoju predivnu priču prometne povezanosti baroknog grada, zaštite okoliša kroz aglomeracije. Tu je predivna priča grada Pleternice, do nedavno malog sela, za kojega su pitali, zašto grad, koji je danas grad pun ljepote, grad kulture i grad velikih projekata. Grad Kutjevo, koji je već svuda poznat kroz vinarstvo i graševinu, stoga naši vinogradari i vinari sa novim nasadima, novim podrumima, može dovesti turizam na daleko više grane. Poveznica je i novi projekt za izgradnju Kuće graševine, koji ide kroz tri vinogorja, kutjevačko, pleterničko i pakračko. Kuća graševine uredit će seu suradnji s gradom Kutjevom na prostoru današnjeg Vatrogasnog doma, a za vatrogasce će ići izgradnja novog doma u industrijskoj zoni. Jakšić je već danas razvijen kao i grad Požega, Kaptol kao prijestolnica kulture od davnina i crkve. Prostor Starog grada uredit će se zajedno s Požeškom biskupijom koristeći europska sredstva i bit će novi potencijal. Velika nakon brojnih problema koje su naslijedili je prodisala, i sa financijskim sredstvima koji su dobili idu nove izgradnje. Tu je izgradnja novih bazena i novog hotela, to je bilo naše more nekada. Izgradnja prometnice prema Jankovcu povezat će nas i otvoriti nove sadržaje. Na krajnjem istoku naš Čaglin nije više ono što je mjesto bilo prije nekoliko godina. Nezamislivo je drugo infrastrukturno stanje, dobro promišljeno, obnovljeno. Biser kojega nema, Sovsko jezero ide u projekt čišćenja, izmuljenja i stvaranja uvjeta kakvi su nekada bili, otvara nove turističke vizure i uz smještajne i turističke kapacitete postat će opet sjajni biser.

Županija kroz svoj proračun financira nove smještajne kapacitete i to ćemo nastaviti i naredne godine, s posebnim naglaskom na dizanje zvjezdica, četiri i više koje donose kvalitetniju ponudu i veći dohodak. Da bi to sve moglo funkcionirati bitna je dobra prometna povezanost pa dolazimo do naše brze ceste.

Lokacijska dozvola je izdana za trasu Daranovci - Godnjak i očekujemo građevinsku dozvolu za ovu financijski najveću investiciju koju financiraju Hrvatske ceste. Iduće godine očekujemo početak radova na toj prvoj fazi, a nastavak ide prema Požegi i Našicama, Pleternici i Lužanima.

Želimo otvaranje i željezničkih pravaca, a posebno za nas važan pravac Pleternica-Čaglin-Našice-Osijek. Bitno je to zbog jeftinijeg transporta, očuvanja okoliša, a za nas i mene kao župana, mogućnost da i studenti koji studiraju u Osijeku dobiju kao već treću godinu besplatan vlak za Zagreb. Studenti, njih 360, na taj način mogu svaki vikend doći kući i na taj način uštedjeti oko 800 kuna mjesečno. Taj iznos s 50% financira županija. Dok ne dobijemo uvjete za željeznicu i za studente koji studiraju u Osijeku od 02. siječnja uvest ćemo autobusni besplatni prijevoz za studente u Osijeku. Pozivam studente i roditelje da se jave za ovaj prijevoz.

Mi smo prva županija koja je pokrenula sa HŽ-om besplatan prijevoz za studente, a sad nas je već slijedilo još nekoliko županija. Samo prošle godine studenti su 7.000 puta koristili ovu pogodnost, što je uz stipendiranje za njih dodatna financijska pomoć i puno roditelja nam zahvaljuje na ovoj aktivnosti.

Ovo su brojni projekti koji su podigli naš standard, utjecali na razvoj županije, što nas očekuje još u budućnosti?

- Projekti budućnosti su vezani za europsko financiranje i mi smo upravo kandidirali još 31 projekt prema EU sredstvima. To su važni i strateški projekti vrijednosti 2,5 milijardi kuna, a tu potporu Europe moći ćemo koristiti i zbog Covida koji nam se dogodio. To je svakako izgradnja multifunkcionalne sportske dvorane kraj zgrade Gimnazije, važne za Požegu, učenike i brojne sportaše. Moram istaći da smo mi kao županija privukla najviše europskih sredstava gledajući po broju stanovnika. Jedna županija je ispred nas ali njoj se pribraja i Pelješki most koji je investicija cijele Hrvatske, mi bez takvih velikih investicija smo svakako prvi po visini privučenih sredstava u RH. Nastavit ćemo tim trendom uz suradnju svih općina, gradova, naših razvojnih agencija ali i naših gospodarstvenika, koji također privlače i koriste europska sredstva. Da li je važno praviti cestu, obnavljati fasadu, energetski obnavljati, uz strogo definirana i namijenjena europska sredstva. Ona su za nas određena, a mi trebamo sa njima razvijati svoju industriju, posebnu građevinsku, koju smo brojnim projektima doveli do toga da sada nemaju dovoljno radnika da završe sve projekte. Zatrpali smo ih projektima i poslovima uz dobre cijene. Evo danas provodimo tri Aglomeracije u Požegi, Pakracu, Lipiku i Pleternici u vrijednosti 520 milijuna kuna. Šest godina smo to pripremali, ali evo sada su realizaciji i rade uglavnom naše tvrtke. Sada su to i dobre plaće tih radnika, a težimo da uskoro bude europske plaće.

Naredne godine nastavit ćemo uređenje svih županijskih cesta, uređenje značajnih kilometara pješačkih staza, jer sigurnost pješaka, učenika mora biti na visokoj razini. Prioriteti se utvrđuju zajedno s općinama i gradovima. Ići će i županijska cesta prema Jankovcu, za koju čekamo europski natječaj jer vrijednost tog projekta je 28 milijuna kuna. Da je Jankovac u našoj županiji svakako bi bili energičniji oko rješavanja tog problema, no dovršenjem turističkih objekata u Velikoj želimo omogućiti dolazak posjetitelja i iz tog pravca u Veliku, na bazene i u Požešku dolinu.

Kod nas zdravstveni turizam dobiva veliki značaj, a i cikloturizam za koji smo pripremili 1.100 km staza po svih naših pet planina i gora. DSkijališta moramo revitalizirati, Omanovac je već dobio građevinsku dozvolu, Nevoljaš nam nije dobio dozvolu, odbijen je zbog puža. Ne može nam leptir ili puž praviti problem, no riješit ćemo i te probleme, jer ja sam istakao, napravit ćemo i hotel za leptire i zaštiti i njih a dobiti sankalište i skijalište koje nam treba. Otkupili smo i stari Trenkov dvorac u Trenkovu, projekt je pri kraju i tamo ćemo dobiti centar kulturne baštine temeljen na poznatoj povijesnoj ličnosti, vojskovođi barunu Franji Trenku. To će biti kulturni i muzejski centar ali i objekt s smještajnim kapacitetima. U Pakracu smo kupili staru školu koju ćemo također poput ove priče s barunom Trenkom staviti u funkciju turističkih kapaciteta.

Cilj nam je svakako u narednom razdoblju doći do 3.000 ležajeva za turističku ponudu, otvaranjem svake kuće i podizanjem standarda.

Evo ove godine slavimo 810 godina postojanja i ja sam uvjeren da će naša Požeško-slavonska županija opstati i ostati i dalje. Ponosan sam što sam zajedno s djelatnicima bio sudionik tog obilježavanje. Nismo zbog Covida mogli upriličiti planiranu svečanost, koju ćemo upriličiti kad uvjeti dozvole. Za tu svečanost planiramo i podizanje posebnog parka, "parka trešanja" sa 810 stabala raznih sorti trešanja, koji će se prostirali između Orljave i željezničke pruge uz novi kružni tok. Izdali smo i našu Fotomonografiju na koju sam ponosan, koji su neki malo ružno prokomentirali. Zbog Covida imamo malo i manji proračun ali nismo smanjili potpore poljoprivrednicima i našim gospodarstvenicima. Ovaj privid mira i manje aktivnosti zbog Covida mi koristimo i pripremamo se za budućnost, za naredne godine koje su prema nama, donijet će nam akumulaciju, brzu cestu, hladnjaču, centar kompetentnosti, uređenu vodoopskrbu i odvodnju. Proširujemo i Đački dom da bi našim srednjim školama, pogotovo Glazbenoj školi osigurali učenike iz drugih sredina, ali ga uključili preko ljeta i u turističku ponudu.

Probleme imamo ali ih rješavamo, sve molim da samo prate sve što se realizira, radi, jer trenutno je kod nas radova u vrijednosti 1,65 milijardi kuna. To je na početku mog mandata svakako bilo nezamislivo, no ostvaruje se i smiješi nam se još ljepša budućnost. Stvarno se radi u svim općinama i gradovima, imamo čak 277 naselja u kojima sam svima bio. Demografska slika nam nije još uvijek dobra, no tendencija odlaska je zaustavljena, mladi ljudi se pomalo i vraćaju. Neka su otišli, nešto su novu naučili, stekli nova iskustva i znanja, vidjeli da nije tamo trava zelenija nego kod nas, a sada neka se vrate. Nova znanja neka primjene u svom kraju, ovdje nastave odgajati svoje obitelji, a zajedno možemo ovu županiju podići.

To je bio cilj moje strategije, koji sam vodio zajedno sa svojim djelatnicima i suradnicima. Uz njihove savjete ovom županijom se dobro upravlja, marom dobrog gospodara, a o tome svjedoče dvije godine nagrada za Najtransparentniju županiju, a dva puta zaredom i bezuvjetno mišljenje i nalaz Državne revizije. Nalaz nema niti jedne primjedbe, što je jako važno, za naš dalji pravac, jer izabrani smo da upravljamo novcem naših građana. Ja kao župan, načelnici i gradonačelnici smo dobili povjerenje od naših građana, a nadam se da sam kroz ovih osim godina opravdao to povjerenje. Trudom, radom, željom, energijom, voljom, biti s ljudima, ostati u narodu i s narodom, nisam se nikada izmaknuo pa ni u Domovinskom ratu, tako i danas. U vrijeme koje je pred nama trebamo nastaviti i završiti sve ove projekte i staviti u punu funkciju, a onda moj prijatelju Vlado, možemo sjesti i reći, iza nas je ostao jedan trag za povijest i za generacije koje će doći iza nas, ne samo da uživaju u tome nego da dalje proširuju. Dolaze mlađe generacije i ja sam siguran da će oni znati kako upravljati.

Kraj je godine i želio bih za nadolazeći Božić i Novcu godinu da nas Covid prođe. Uz sve poteškoće, zahvaljujem se svim građanima koji poštuju mjere koji su svjesni da odgovornošću i promišljanjem čuvaju sebe. Hvala Bogu držimo se dobro, jer gledajući po promilima mi smo na 0,9 promila, dok su neke županije došle do 8 ili 9 promila zaraženih. Želim da svi sa svojim obiteljima božićne i novogodišnje blagdane provedu u zdravlju. Za sve ostalo trebamo samo raditi, no o tome ćemo u nadolazećem vremenu.