ODRŽANA 11. SJEDNICA SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -
POŽEGA – Održana je 11. redovna Skupština Požeško-slavonske županije sa 16 točaka dnevnog reda koje su predložene vijećnicima. I dalje jedan broj vijećnika uopće ne dolazi na Skupštinu, bilo je i nekoliko opravdanih izostanaka, tako da je sjednici nazočilo23 vijećnika.
U Aktualnom satu županu Alojzu Tomaševiću upućeno je 9 vijećničkih pitanja, najviše iz redova oporbe, a zanimala su ih uglavnom infrastrukturna pitanja, koja očito dolaze i od građana koji se obraćaju vijećnicima. Tako su već nekoliko godina pitanja, poput modernizacije ceste od Požeško-slavonske županije prema Lovčiću u Brodsko-posavskoj županiji, modernizacija i izgradnja ugibališta i autobusnih stajališta s nadstrešnicama u Obriježi, modernizacija ceste u Velikom Banovcu, rekonstrukcija D-38 kroz grad Požegu koja bi ubrzala i olakšala teretni promet, popravak i modernizacija cesta koje spajaju sela u kojima žive nacionalne manjine, već duže vrijeme postavljano pitanje mosta u Orljavcu, pitanje starog Autobusnog kolodvora koje postaje sve veće ruglo u gradu Požegi, ali i pitanje slabe zastupljenosti u nacionalnim medijima koji ne prate događanja niti izvještavaju iz naše sredine.
Dio pitanja je župan Alojz Tomašević odmah odgovorio kada su u pitanju aktivnosti Županije i ŽUC-a, jer su neke od infrastrukturnih objekata već u planovima i uskoro kreće realizacija, no u rekonstrukciji D-38 kroz grad Požegu, planovi se donose u Hrvatskim cestama, a u planove je unesena i čeka se početak radova. Kod Autobusnog kolodvora Županija nema ingerencije jer to je privatno vlasništvo, no mora se napraviti upit prema vlasniku da zgradu primjereno održava, uredi da ne bude ruglo u gardu ili proda ako nema daljih planova s tom lokacijom. treba razmisliti, kaže župan da to možda otkupi lokalna samouprava. Župan Tomašević slaže se da je Županija zastupljena samo u lokalnim medijima, a vrlo rijetko ili kada su samo u pitanju senzacije u nacionalnim medijima. Posebno je problem što nas ne prati nacionalna televizija, koja je prije nekoliko godina i zatvorila dopisništvo i od tada je stalo pojavljivanje Požeško-slavonske županije i događanja iz naše županije na HTV-u. Županije je spremna i pomoći oko otvaranja dopisništva.
Na pitanje što se poduzima oko pitanja preventive protiv pojave Afričke kuge, bolesti svinja koja je poharala brojne države i desetkovala populaciju svinja u uzgoju, župan je istakao sve što je do sada poduzeto od strane županije, preko lovačkih društava, te države, koja je i raspisala natječaj za sredstva za ugradnju duplih ograda oko 'prostora u kojima se drže i uzgajaju svinje. kako država snosi 80% troškova postavljanja električnih pastira, županija će pomoći u financiranju dijela od 20% za sve uzgajivače , posebno za one koji svinje drže na otvorenom i u slobodnom uzgoju. Bitno je da se naprave sve preventivne mjere tako da se spriječi dolazak bolesti, a ako i dože da se pojavi samo na malim lokacijama i ne dozvoli širenje. Neke zemlje su doslovno poharane, a u nekima se pojavilo samo na nekoliko mjesta i širenje je suzbijeno.
Nakon vijećničkih pitanja uslijedila su usvajanja bez velikih rasprava o točkama dnevnog reda, uz usvajanje većinom glasova i šarolikog glasovanja oporbenih vijećnika koji su bili suzdržani ili protiv. Tako su usvojena izvješća o Izvršenju proračuna županije za 2019. godinu, Izvješća o izvršenju plana ŽUC-a, Izvješće o radu župana za prvih 6 mjeseci, Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe, koji regulira da će pristojba za noćenje u smještajnom objektu na području grada Požege iznositi 10,00 kn, a za ostale jedinice lokalne samouprave bit će umanjena za 30% i iznosi 7 kuna. Za smještaj u kampovima na području Požege iznosit će 8 kuna a za ostale općine i gradove 5,60 kn. Iznos turističke pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u smještaju u domaćinstvu iznosit će za grad Požegu 350 kn po krevetu, a 245 kuna po krevetu u ostalim općinama i gradovima. Iznos turističke pristojbe za pružanje usluge smještaja u OPG-ima iznosit će 300 kn za grad Požegu i 210 kn za ostale gradova i općine.
Ostale točke dnevnog reda bile su: 5. Godišnje izvješće o provedbi Županijske razvojne strategije Požeško-slavonske županije za 2018. godini, 6. Prijedlog Odluke o kupovini dvorca u Trenkovu, 7. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća OŽB Požega o proširenju djelatnosti bolnice, 8. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća OŽB Požega o sklapanju Ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije i izdavanju bjanko zadužnice, 9. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik o usklađenju i proširenju djelatnosti bolnice, sukladno novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, 10. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Opće županijske bolnice Pakrac i bolnice hrvatskih veterana o prodaji nekretnine u vlasništvu bolnice, 11. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Opće županijske bolnice Pakrac i bolnice hrvatskih veterana za investicijsko ulaganje u prostorne kapacitete Bolnice, 12. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Požeško-slavonske županije o pokretanju postupka prijenosa vlasništva sa RH na Dom zdravlja Požeško-slavonske županije, 13. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Domu za starije i nemoćne osobe Požega za sklapanje ugovora i izdavanje bjanko zadužnice, 14. Prijedlog Zaključka o davanju ovlaštenja županu, te 15. Prijedlog rješenja o imenovanju sudaca porotnika i sudaca porotnika za mladež Općinskog suda u Požegi,
Jednoglasno je usvojena Odluka o kupovini dvorca u Trenkovu koja se realizira nakon dugih pregovora s vlasnikom Kutjeva d.d. Vijećnici su pozdravili odluku da se ovaj povijesni i baštinski objekt koji ima status kulturnog objekta, spasi od propadanja, primjereno uredi uz pomoć EU fondova. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro dužan ga je prije prodaje ponuditi Republici Hrvatskoj, županiji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini na području gdje se nalazi što je Kutjevo d.d. i učinilo. Za dvorac i pripadajuće zemljište površine 39 064 kvadratna metra tražili su 550 000 eura. Požeško-slavonska županija pokazala je interes za kupnju ali, budući je dvorac u dosta lošem stanju i za obnovu će trebati znatna sredstva, za njega su ponudili 200 000 eura. Nova ponuda Kutjeva d.d. iznosila je 220 000 eura što je Skupština prihvatila. Polovica iznosa mora biti isplaćena do kraja godine a ostatak do 31.ožujka iduće godine. U planu je da se dvorac i park koji ga okružuje, obnove sredstvima kroz projekte Europskih fondova te se koriste za poboljšanje turističke ponude.
- Nakon 15 godina rada, tek na zadnjem rebalansu smo imali višak sredstava, a želimo ih usmjeriti upravo na ovakve aktivnosti. Smatramo kako je ovo prihvatljiva cijena, a pripremamo već kroz našu razvojnu agenciju projekt kojim ovo kulturno dobro želimo na pravi način valorizirati. Barun Trenk povijesna je osoba koju ne smijemo minorizirati samo kroz neke upitne legende već postaviti cijelu priču na atraktivan način. Dvorac s pripadajućim zemljištem može ponuditi mnogo od vrhunskih smještajnih kapaciteta u gornjem dijelu nekretnine do kulturnih sadržaja u prizemlju, a park je jednako veličanstven i nudi još niz mogućnosti - rekao je župan Alojz Tomašević.
Dvorac u Trenkovu poslužio je kao model za rješavanje pitanja Končarevog odmarališta na Zvečevu za koje Županija već duže vrijeme pokazuje interes. Župan Alojz Tomašević izjavio je da tvrtka Končar ne želi odmaralište i da se pregovara s nadležnim ministarstvom kako bi ono moglo postati državno vlasništvo. U slučaju da se to ne ostvari, Županija je spremna ići na kupovinu kao itrenkovačkog dvorca ali, naglasio je župan, od odmarališta na Zvečevu neće se odustati.
Županijski vijećnici su usvojili i više drugih točaka dnevnog reda. Dana je i suglasnost na Odluku Upravnog vijeća Opće županijske bolnice Požega o proširenju djelatnosti bolnice i to za obavljanje djelatnosti sterilnog zbrinjavanja zaraznog i potencijalno zaraznog medicinskog otpada, s obzirom na postojanje mogućnosti financiranja nabave uređaja za zbrinjavanje otpada iz odgovarajućih fondova Europske unije.
