Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna.
Iako nam je država još uvijek troma i nedovoljno efikasna u korištenju EU fondova – Hrvatska je lani povukla tek nešto više od 10 milijardi kuna (čak 2,9 milijarde manje nego što je bilo planirano), lokalna samouprava je iz godine u godinu sve uspješnija i jača u pripremi i ugovaranju EU projekata. Prošle su godine gradovi, tako, ugovorili čak 10 puta više EU projekata nego 2015. i triput više nego u 2017., a projekcije za ovu godinu pokazuju daljnji rast. Proaktivnost i 'nabrijanost' gradonačelnika iz ovoga saziva na korištenje EU novca za gradske projekte najbolje ilustrira činjenica da je 300 milijuna kuna, koliko im je država osigurala za sufinanciranje projekata, 'razgrabljeno' već prvi dan nakon otvaranja poziva.
Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje, dakle, da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna. Uspoređujući ove dvije godine, u oči osim rasta broja gradova koji su povukli EU novac, a podaci kažu da ih je u 2017. bilo 75, a 2018. 97, upada i povećanje iznosa. U 2017. je, tako, rekorder bio Lipik sa povučene 233 kune po stanovniku (prema popisu iz 2011.), a preko 100 kuna je ostvario tek 10 najuspješnijih gradova. U 2018. brojke su udeseterostručene pa je rekorder, gledano per capita – Grad Komiža sa 2.505 kuna ostvarenih EU sredstava po stanovniku, čak četiri grada su povukla preko 1.000 kuna, a preko 100 kuna je povuklo 65 gradova.
Ovdje moramo podsjetiti da su javnosti, pa tako i našim analitičarima, dostupni samo nekonsolidirani podaci Ministarstva financija iz kojih su vidljiva samo EU sredstva koja su gradovi direktno ili indirektno ostvarili kao nosioci projekata, a ne i oni koje su ostvarili njihove ustanove i poduzeća ili sami gradovi kao partneri na projektima. Iznosi ostvarenih sredstava stoga su, za očekivati je, u dijelu gradova i veći od ovdje navedenih ali mi se u analizama držimo službeno objavljenih podataka Ministarstva.
A službeni podaci kažu da je prošlogodišnji rekorder po ostvarenim EU sredstvima per capita Grad Komiža – povukli su ukupno preko 3,8 milijuna kuna, što je 2.505 kuna po stanovniku. Odmah iza njih je Pleternica sa ostvarenih 1.222 kune po stanovniku, Lipik sa 1.157 te Opuzen kao četvrti grad koji je povukao preko 1.000 kuna – 1.117. U prvih 10 su još Grubišno Polje – 977 kuna po stanovniku, Nin – 973, Otok – 816, Pazin – 532, Hvar – 527 i Prelog – 521 kunu po stanovniku.
Gledajući, pak, po udjelu u ukupno ostvarenim sredstvima svih gradova prošle je godine najuspješniji bio Grad Rijeka koji je ostvario preko 10 posto. Na drugom je mjestu Osijek, a potom slijede Pleternica, Petrinja, Virovitica, Vukovar, Požega, Koprivnica, Šibenik i Zadar.
Kad, pak, analiziramo petogodišnje razdoblje, najuspješniji su Ludbreg i Zadar. Ludbreg je, tako, i dalje na prvom mjestu kada se gleda prosjek ostvarenih sredstava per capita – povlačili su prosječno 554 kune po stanovniku godišnje. Na drugom mjestu je, baš kao i u prethodnom petogodišnjem razdoblju, naš prošlogodišnji šampion EU fondova – Grad Križevci sa prosjekom od 437 ostvarenih kuna kroz pet godina. Slijedi Komiža sa 417 kuna, a u top 10 su još Grubišno Polje, Lipik, Senj, Opuzen, Pleternica, Skradin i Trilj.
Grad Zadar ostvario je, pak, najveći udio od svih gradova – preko sedam posto. Na drugom mjestu su Križevci, treća je Rijeka, a slijede Osijek, Karlovac, Vinkovci, Ludbreg, Vukovar, Šibenik i Požega.
- Grad Lipik godinama radi na pripremi i provedbi projekata koristeći se svim blagodatima EU fondova. Od 2013. smo ulagali u brojne projekte važne za razvoj i gospodarski oporavak Grada Lipika - u komunalnu, prometnu, turističku infrastrukturu, u obnovu i revitalizaciju kulturne baštine, poslovnu infrastrukturu, poticanja ulaganja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva te u projekte koji se odnose na socijalnu tematiku, odnosno ulaganje u međugeneracijsku solidarnost, zapošljavanje dugotrajno ne zaposlenih žena i dostojanstveno starenje naših starijih mještana - ističe gradonačelnik Lipika Vinko Kasana.
U navedenom periodu ugovoreno je skoro 85 milijuna kuna od čega je do sada ostvareno 80 milijuna. Grad Lipik tako je EU novcem izgradio Poduzetnički inkubator, provode tri projekta iz područja , prekogranična suradnja kroz koju provodimo 3 projekta iz područja poduzetništva, turizma i socijale, energetska obnova stambenih zgrada, društvenih domova te vrtića i škola, izgradnja novog vrtića u Poljani te zapošljavanje 20 žena kroz program Zaželi.
- Svjesni smo da je svaki dvadeseti EUR iz EU fondova u prethodnoj godini završio u Pleternici i na tu smo činjenicu izuzetno ponosni. No osobno me uspjeh ne iznenađuje jer znamo što i kako radimo i da je sve ovo rezultat jednog ustrajnog rada cijele gradske uprave i djelatnica našeg Poduzetničkog centra kojima se ovom prilikom zahvaljujem na upornosti, požrtvovnosti i svakoj minuti posvećenoj viziji našeg grada - kaže gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić.
U ovom trenutku na području Grada Pleternice provode se 22 EU projekta kojima je nositelj/partner Grad Pleternica ili njegove ustanove i tvrtke vrijedna oko 360 milijuna kuna. - Izgradili smo Trg i Muzej bećarca te reciklažno dvorište, gradimo e-inkubator, dograđujemo dječji vrtić, provodimo projekte energetske obnove društvenih i športskih objekata, u tijeku je javna nabava za izvođača radova na izgradnji sustava odvodnje naših naselja s izgradnjom pročistača. Provodimo i nekoliko ESF projekata od kojih je najpoznatiji Zaželi i iz dana u dan mijenjamo sliku našeg grada. Na svaku kunu izvornog proračuna dolazi još 15 kuna europskog novca i vjerujem da ćemo u sljedećem periodu zasjesti na prvo mjesto po korištenju sredstava EU - ističe Antonija Jozić.
Izvor: gradonacelnik.hr