Šest kategorija u koje je podijeljeno istraživanje o gradovima koje vodi novac.hr, su 1) gospodarstvo, zatim 2) obrazovanje, demografija i mladi, i 3) kvaliteta života, dok su 4) pametni grad i 5) čisti grad posebne kategorije koje će se ocjenjivati prema kvaliteti te intrigantnosti prijavljenih projekata, kao i kategorija 6) šampion fondova EU. Svih 128 gradova podijeljeni su u tri kategorije po njihovoj veličini.

Nagrada za pametni grad zamišljena je kao izbor koji će uzeti u obzir primjenu tehnološko naprednih rješenja u gradovima. Kategorija čisti grad vrednovat će sva rješenja koja gradove čini čistim i ekološki prestižnim. Gradovima najuspješnijim u iskorištavanju sredstava fondova EU dodjeljujemo i posebnu nagradu Šampion fondova EU. To je nagrada temeljena na podacima o udjelu sredstava fondova EU u proračunima gradova i iznosu iskorištenih sredstava EU per capita.

Najbolji u poduzetništvu i zapošljavanju

U kategoriji 15 najboljih gradova po poduzetništvu i mjerama za zapošljavanje pobijedili su u malim gradovima Bakar, Krk, Mali Lošinj, Novigrad Istarski i Oroslavje, u kategoriji srednjih gradova Kastav, Poreč, Rovinj, Sveta Nedelja i Umag, u velikim gradovima Dubrovnik, Krapina, Pula, Samobor i Varaždin.

Najbolji u školstvu i demografiji

S obzirom na to da je demografija ključni problem, doslovno pitanje opstanka hrvatskog društva i sustava, u izboru najboljih gradova fokus je, uz gospodarstvo, usmjeren upravo na područja koja izravno utječu na kvalitetu života mladih obitelji - demografsku i obrazovnu politiku gradova. Jer, koliko god demografske mjere nemaju smisla bez zdravih gospodarskih osnova, toliko ni dobar posao i plaća roditeljima nisu dovoljni za kvalitetan i zadovoljan život u jednom gradu ako u njemu ne postoji infrastrukturna podrška - od sigurnog i kvalitetnog smještaja djece u vrtićima, do produljenog boravka u školi, školarina i stipendija.

Tako je 15 najboljih hrvatskih gradova na području obrazovne i demografske politike u kategoriji malih gradova su Bakar, Novigrad, Pag, Pazin i Vis, među srednjima su to Kastav, Novi Marof, Poreč, Umag i Vrbovec, a u kategoriji velikih gradova finalisti su Čakovec, Kaštela, Požega, Šibenik i Velika Gorica.

Na trećem mjestu u kategoriji velikih gradova našla se i Požega, a evo što o tom pitanju kaže požeški gradonačelnik Darko Puljašić: - Uz naknade za bebe, Grad Požega mladim obiteljima olakšava sufinancirajući im troškove vrtića, školske prehrane te nabavu udžbenika. U suradnji s gradskim školama, Grad od jeseni 2011. organizira produljeni boravak djece u školama, a od prošle školske godine su u proračunu osigurali više od milijun kuna za financiranje plaća učitelja i materijalne troškove u boravku. Grad dijeli i studentske i srednjoškolske stipendije, a unazad četiri godine povećali su iznos stipendije na 850 kuna za studente i 400 kuna za darovite srednjoškolce. Ukupno, za stipendije godišnje izdvajaju 350 tisuća kuna. Nakon dugog niza godina požeško Veleučilište započelo je i projekt gradnje Studentskog doma. Grad Požega uspješnom će realizacijom tog projekta moći privući veći broj studenata iz cijele Hrvatske te tako utjecati i na povećanje studentskog standarda.

 - Demografska obnova mora biti prioritet svih prioriteta s naglaskom na kvalitetniju natalitetnu politiku usmjerenu na porast nataliteta, uravnoteženje dobne strukture, održanje prostorne ravnoteže stanovništva, motiviranje mladih za ostanak u Hrvatskoj i nove mjere podrške roditeljstvu. Moramo stati na kraj iseljavanju svih mladih visokoobrazovanih kadrova koji su morali napustiti svoj dom u potrazi za bolje sutra. Moramo povećati subvencije za roditelje s više djece, osigurati zaposlenima produljeni boravak djece u vrtićima, osigurati mjere poticajne gradnje za mlade kroz zemljišta i komunalnu infrastrukturu. Pronatalitetnom populacijskom politikom i povećanjem zaposlenosti potaknut ćemo demografski oporavak našega područja i zaustaviti iseljavanje mladih i visokoobrazovanih - ističe gradonačelnik Požege Darko Puljašić.

Najbolji u kvaliteti života

Po kvaliteti života, po ocjeni novac.hr odabrano je 15 hrvatskih gradova. Najviše njih je na jadranskoj obali, čak 11, a četiri na kontinentu. U ovoj kategoriji u ocjenjivanje uključeni su i građani sa svojim stavovima i prioritetima, te posebno ocjene rada gradskih uprava.  U tih 15 gradova našli su se kao mali Novigrad, Cres, Hvar, Krk i Novalja, kao srednji Labin, Opatija, Poreč, Rovinj i Umag i velikih gradova Dubrovnik,  Koprivnica, Samobor, Varaždin i Zagreb.

Od 128 gradova njih 26 nema prirez i ostali svijetli primjeri

Samo 26 gradova nema taj porez u svojim proračunskim prihodima. Kao najveći gradovi bez prireza su Samobor, Vukovar i Koprivnica. Velika većina gradskih uprava ne odustaje od prireza, no ne posežu niti za povećanjem stopa. Grad Karlovac je posljednji primjer većeg grada koji je smanjio prirez, i to za dva posto.

Tri grada u državi su osigurali besplatne vrtiće za svu djecu, Umag, Vrlika i Obrovac.

U proračunskom izdvajanju za stipendiranje učenika i studenata već godinama, prednjači Novska koja je u posljednjih pet godina podijelila čak 1.257 stipendija.

Grad  Rijeka za stipendije daje iznos od 1.100 kuna, a Belišće, Velika Gorica i Ivanić Grad studente pomažu s 1.000 kuna mjesečno.

Stipendije za deficitarna zanimanja, Trilj i Buzet, daju 700 kuna za učenike. 

Gradovi se ocjenjuju i po štedljivosti u poslovanju, a da se grad može voditi bez službenih putovanja na račun proračuna, dokazao je grad Đurđevac, a grad Sisak uspio je svesti troškove reprezentacije na iznos manji od dvije kune po stanovniku grada.

Bolje upravljanje dio gradova uspijeva postići uključivanjem gradova u odluke o raspolaganju proračunskim novcem. Tu je najdalje otišao Grad Sisak sa svojom aplikacijom uz pomoć koje građani u nekoliko klikova mišem mogu mijenjati proračunske stavke i predlagati projekte, pa je tako u ovogodišnji proračun ugrađeno devet amandmana temeljenih na prijedlozima građana na ovoj aplikaciji.

U gradu Pazinu je gradska uprava, nakon uspješnog pilot-projekta iz 2015., u akciji uključivanja šest do 12 mjesnih odbora u autonomne odluke o tome kako će biti potrošeno 600 tisuća kuna namijenjenih tim dijelovima grada.

U sustavnoj pomoći poduzetnicima najdalje je otišao Samobor koji je u stanju osigurati građevinsku dozvolu u roku od 11 dana i Bjelovar koji svakom poduzetniku investitoru s deset zaposlenih ne naplaćuje standardne naknade i doprinose za gospodarstvo.

Pomoć privredi sagledana prema proračunskim izdvajanjima naših gradova s najvećim iznosima obrtnike i poduzetnike pomaže Pula, a poljoprivrednike Petrinja.

Da li građani konačno na izborima ocjenjuju rezultate ?

Građani svake četiri godine na izborima ocjenjuju svoju gradsku vlast, komentira novac.hr, no još ima sredina u kojima opstaju po rezultatima potpuno neuspješni gradonačelnici, ali s jakim stranačkim zaleđem, čiji građani nisu nimalo zadovoljni situacijom i stanjem u gradu. Na sreću, takvih je sredina sve manje, a upravo su prošlogodišnji lokalni izbori pokazali da više nema sigurnih stranačkih utvrda i da su građani konačno počeli inzistirati na rezultatima.

Nakon konačnih ocjena u svim kategorijama uskoro ćemo dobiti i pobjednike, gradove u kojima se najbolje živi.