RAZGOVOR S POVODOM: požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, o zaustavljanju pada upisanih prvašića, ne zatvaranju niti jedne područne škole, podizanju standarda svih školskih objekata područnih, osnovnih i srednjih škola, novi iskoraci u školstvu
ŽELEĆI SE PRIDRUŽITI RADOSTI SVIM PRVAŠIĆIMA ŽUPAN TOMAŠEVIĆ JE OVE GODINE PRIPREMIO „POKLON DOBRODOŠLICE ZA PRVAŠIĆE“ SA POSEBNIM ŠKOLSKIM PRIBOROM -
Našli smo se u Područnoj školi Pavlovci, baš na početku školske godine, a razlog, još jedna uređena područna škola. Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević bio je poznat po tome što je prije pune četiri godine odlučno kazao „ne“ odluci tadašnjeg ministra obrazovanja Vlade RH iz redova SDP-a, da se sve područne škole u Hrvatskoj koje imaju samo nekoliko učenika „zatvore“.
- Tada sam rekao ne, nećemo zatvoriti niti jednu područnu školu na području Požeško-slavonske županije, jer to nisu samo područne škole, samo zgrade, nego je to institucija koja znači i opstanak tog sela. One su uvijek značile više nego samo škola, bila su rasadnik znanja, bila su mjesto okupljanja mještana, mjesto dolaska kulture u selo jer tu su se održavale i predstave i sastanci mjesnih odbora, tu su se dogovarale i zajedničke akcije seljana na razvoju sela. Područne škole su bile puno više od same škole, no moram priznati da su zgrade bile u jako lošem stanju, neodržavane, bez vode i kanalizacije, pa i sanitarnih čvorova, grijanje na peći na kruta goriva, a od modernih učila i novih sredstava nisu imali gotovo ništa osim običnih ploča na zidu u razredu. Tome se moralo stati na kraj i ja sam se tada odlučio, sve područne škole moraju se u nekoliko godina obnoviti u potpunosti, podići energetsku učinkovitost i uvesti moderno grijanje, svaka škola mora imati svoj sanitarni čvor, novi namještaj i sva moderna učila – istakao je župan Tomašević dodajući da je sada ponosan što je u tome uspio, što je njegova vizija bila ispravna, jer to pokazuju samo dobri primjeri.
- Ponosan sam i zadovoljan što u tome uspijevamo, što smo na taj način već obnovili desetak područnih škola, a obnovit ćemo i ostale u narednom razdoblju. Ponosan sam što smo postali prepoznati u cijeloj Hrvatskoj kao županija sa najviše projekata obnove školskih zgrada, ne samo područnih, jer smo već krenuli i s obnovom, modernizacijom i energetski učinkovitim i matičnim Osnovnim školama u općinskim središtima. Još više sam ponosan, što smo među prvima koje smo obnovili, Područnu školu Treštanovci, koja je bila jako zapuštena i pred zatvaranjem jer nije imala učenika. Nakon obnove roditelji su ponovno upisali svoju djecu u Područnu školu, jer sada ona ima iste uvjete kao i matična škola. No posebne prednosti koje smo isticali spoznali su i roditelji, djeca ne moraju rano ustajati, ne moraju ih voziti u matičnu školu, dovoljno je djecu ispratiti, a ona imaju do svoje novouređene i lijepe škole samo stotinjak metara. Prošle školske godine tu školu je pohađalo već 9 učenika, a od ove godine krenulo je i više učenika. To je ono što sam ja isticao i zadovoljan sam što smo to dokazali i na konkretnim primjerima. To me je samo više učvrstilo u stavu da tako nastavimo i dalje, te da sve Područne škole i dalje ostanu u svojim selima i postanu centar svega – dodao je župan Tomašević.
Nekoliko godina, možemo reći punih deset godina Požeško slavonska županija bilježila je pad broja prvašića. Budući da se zadnjih godina i jako puno obitelji iseljavalo, pad broja učenika bilježen je i u ostalim razredima osnovnih škola, jer su čitave obitelji s djecom i učenicima odseljavale. To je bila jedna crna statistika, a uz broj sve manje rođene djece, sva naselja je zahvatila „bijela kuga“. No ove godine u prvi razred krenulo je 631 učenik, prvašića je nešto više ?
- Stoga sam posebno zadovoljan, što smo nakon nekoliko godina pada broja prvašića, ove godine to zaustavili i imamo sedam prvašića više upisanih u prvi razred nego prošle godine. Nije puno, ali veseli, jer nije sedam manje, nego sedam više. Nadam se da je to možda i zaustavljanje daljeg iseljavanja, svakako i kruna naših napora da podignemo standard školstva, da približimo školovanje mjestu stanovanja, da kroz sustav novouređenih područnih škola smanjimo putovanja djece, da se ona školuju, u tako reći susjedstvu. Da im tamo osiguramo puni standard školovanja, ali i igranja, jer uz svaku područnu školu uređujemo i igralište. Roditelji su sada sigurni za svoju djecu, djeca su bezbrižna, pet minuta nakon svog doma već su u školi. To je ono što smo željeli – rekao je župan Tomašević, koji je nakon što je vidio ovaj veći broj prvašića ovog ljeta odlučio da dodatno pomogne svim roditeljima, ali i da uljepša prvi dan za sve učenike prvake.
Svim prvašićima županija pripremila „Poklon dobrodošlice za prvake“
- Da želio sam da im taj dan bude još ljepši, pa je županija za sve prvašiće pripremila „Poklon dobrodošlice prvacima“ koji ih je čekao prvi dan na njihovim školskim klupama. Uz osnovni školski pribor, raspored sati s grbom županije da i to odmah nauče, željeli smo malim prvašićima pokloniti pastele za bojanje, blokove za crtanje, crtančicu, blokove za kolaž papir, jer želimo razvijati njihovu kreativnost. Za to treba treba puno materijala i na tome nesmijemo štedjeti, dati djeci da se slobodno izražavaju i stvaraju. No to je samo mali doprinos, a zajedno sa lokalnim zajednicama, općinama i gradovima, načelnicima i gradonačelnicima, rješavat ćemo sve potrebe koje se pojave u školovanju. Djeca su naš prioritet i tu nesmije više biti problema, sve ukazane nedostatke otklonit ćemo zajedno – kaže župan Tomašević.
Upravo dobar primjer preko deset uređenih područnih škola samo u dvije godine, nastavlja se i s uređenjem matičnih škola u općinskim i gradskim središtima. Radi se na školi u Kaptolu, Jakšiću, kreće u Velikoj i Pleternici, završena je škola u Kutjevu.
- Da mi izvrsno, već sam rekao da smo prvi u Hrvatskoj po broju projekata u školstvu, nastavljamo i sa zgradama matičnih škola, neke su već završene, neke su u radu a za sve ostale imamo već gotove projekte. Nekoliko ih je već odobreno, što se tiče financiranja iz Ministarstava obrazovanja, Fonda za energetsku učinkovitost i sredstava EU fondova, nekoliko ih je u fazi odobravanja projekata a nekoliko smo već prijavili kako se otvara koji natječaj. Sigurno je samo jedno da ćemo po otvaranju novih natječaja mi prijaviti za uređenje, adaptaciju, obnovu i modernizaciju sve školske zgrade, kako osnovnih, tako i srednjih škola i đačke domove. Tu moram svakako istaći i pohvaliti našu Regionalnu razvojnu agenciju Panora koja je sudjelovala u izradi svih projekata, prijavila ih, pratila cijeli postupak gradnje i uspješno završila sve projekte bez ijednog problema. Pohvaljujem sve djelatnike Panore, koje često niti ne poznam, a stalno nam prigovaraju da zapošljavamo samo preko veze. Evo te djelatnike ja susrećem ovdje na ovim završnim konferencijama, ovog mladića koji je danas izlagao ovaj projekt škole Pavlovci do sada nisam niti upoznao. Svakako dajemo šansu tim mladim ljudima da rade na projektima, da se dokažu, da doprinesu nešto široj društvenoj zajednici, a da kažem i to, oni nas ništa niti ne koštaju, jer svoju plaću zarađuju sa projektima. Svaki novi projekt koji kreće je njihov doprinos nama, ali i njihovoj plaći. Odlično to sve koordinira direktorica Senka Horvat uz koju je stasalo sad već nekoliko projektnih stručnjaka, kao Andreja Hajdinger koja je nositelj i suradnik na desetak projekata – rekao je župan Tomašević koji se bori i da se u sve škole uvede što više informatičkih sredstava, jer učenici od svojih prvih dana školovanja moraju naučiti i služiti se novim informatičkim sredstvima. Županija i ove godine ima više novca koji je došao u proračun kroz novu poreznu reformu, a ta sredstva će se uložiti upravo u izradu novih projekata za razvoj i podizanje školskog, zdravstvenog, socijalnog standarda i za razvoj gospodarstva. Razvoj gospodarstva koji je potakla županija svakako su i provođenja ovih projekata, jer tu oko svakog projekta je zaposleno puno ljudi, građevinske tvrtke, proizvodne i tvrtke koje pružaju usluge rade na izvođenju tih projekata i na taj način zarađuju za svoje djelatnike, ali i plaćanjem PDV-a vraćaju dio sredstava u državni proračun za nove projekte. Taj ciklus smo mi uspostavili, kaže župa Tomašević i sada ga moramo samo dalje pokretati jer on donosi svima boljitak, novi razvoj i bolje uvjete življenja. Pohvalio je i odličnu suradnju s ministarstvima i fondom za energetsku učinkovitost i njihove djelatnike, koji nisu birokratski kruti, nego se uhvate u koštac s djelatnicima Panore i riješe ga na obostrano zadovoljstvo, uz moto da jedino projekt ne smije stati. I nije niti jedan do sada stao ili je odgođen, svi su završeni ili su u fazi završetka.
Srednjoškolsko strukovno obrazovanje moramo poboljšati s više praktičnog znanja
Osobno župan Tomašević nije od početka svoga mandata bio zadovoljan srednjoškolskim obrazovanjem, posebno strukovnim školama. uvijek je pojašnjavao da nema potrebe školovati djecu za Zavod za zapošljavanje, nego u suradnji s gospodarstvenicima, realnim proizvođačkim sektorom školovati kadrove koji njima trebaju. Stalno je isticao da treba pratiti potrebe gospodarstva, pa kad su se nekoliko godina pokazali manjkovi ugostiteljskog osoblja u turizmu, tražio je reagiranje. sada kad su se pokazali manjkovi u građevinarstvu tražio je reagiranje strukovnih škola. No posebno je bio osjetljiv na obrazovanje u poljoprivredi, gdje je uvijek isticao da mi kao poljoprivredni kraj, trebamo u Poljoprivredno-prehrambenoj školi obrazovati učenike koji po završetku školovanja mogu voditi svoje gospodarstvo, svoj OPG, svoju proizvodnju nekih prehrambenih proizvoda, mljekarstva, suhomesnatih proizvoda i ostalog prehrambenog sektora. Učenik bi trebao završiti takvo obrazovanje, sa svakako više praktičnog rada, da je u stanju proizvesti poljoprivredni proizvod, ali ga i preraditi do konačnog proizvoda za tržište i tako dobiti i dodatnu vrijednost ali i zaradu. na taj način na desetke takvih proizvođača moglo bi se stvoriti u svakom selu, ostvariti gospodarski rast, zaustaviti iseljavanje i oživiti naša sela.
- Da bio sam upravo pobornik takvog školovanja za budućnost, a ne za biro za zapošljavanje, tražio sam da učenici više praktično nauče, da znaju raditi sa poljoprivrednom mehanizacijom, a ne da ju samo gledaju. Da znaju raditi sa stokom i prerađivati sve proizvode, a ne da to gledaju samo na fotografijama u svojim udžbenicima. To sam tražio od ravnatelja i profesora, da poljoprivredna škola ima svoju poljoprivrednu proizvodnju, ali i svoju farmu krava, svinja, svoju mljekaru, pekaru, mesnu preradu, hladnjače, no to je tada bilo teško izvedivo jer tu su ministarstva, razni kurikulumi koji se nisu mogli mijenjati samo tako. No tome je sada došao kraj i mi smo dobili odobrenje da naša Poljoprivredno-prehrambena škola postane Centar kompetentnosti i da dobije sve to što smo tražili, od farmi, poljoprivredne proizvodnje, prehrambene prerade, hladnjače za voće i povrće. Sada će tu naši učenici, ali ne samo naši, jer to će sada biti centar u koji će dolaziti i učenici iz drugih županija, nakon završenog školovanja biti stručnjaci koji će samo moći pokrenuti neki vid poljoprivredne i prehrambene proizvodnje. Moći će se baviti zanimanjem koje će im biti u budućnosti ono od čega će moći pristojno živjeti, stvoriti svoju obitelj, školovati svoju djecu, ostati na ognjištima svojih djedova i otaca a ne stvarati svoja ognjišta negdje u Irskoj i Njemačkoj. Nisam apsolutno protiv da mladi odlaze u svijet, ali samo da tamo nešto nauče i da se vrate i primijene ono naučeno u svojoj domovini. Stoga će županija i dalje sudjelovati u stipendiranju učenika i studenata, posebno zanimanja koja su deficitarna.
- Školstvo i znanje je najbitniji segment u našem društvu, koji godinama nije pratio potrebe društva, to se sada mijenja a mi u našoj županiji tome ćemo posvetiti najviše pažnje. Niti jedna škola u našoj županiji neće biti zaboravljena, mi ćemo nastaviti s projektima, izuzetno puno ulagati u sustav školstva. Ima i puno dobrih primjera i zato ja molim i vas ljude od pera, da istaknete te dobre primjere. Nije baš sve žuto i crno ima i puno vedrijih boja u našoj županiji. istaknimo te svijetle primjere koji mogu biti primjer i drugima da krenu tim pravcem.