ODRŽANA PREZENTACIJA PROJEKTA BRZE CESTE I SPAJANJA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE S AUTOCESTOM -
POŽEGA – Projekt Brze ceste Požega – Staro Petrovo Selo i brze ceste obilaznice oko grada Požege i Pleternice su projekti o kojima se već duži niz godina priča, koje su pomalo postale kritike oporbe i priča da se brze ceste spominju samo pred izbore. Izbori i izborne kampanje su prošle, a na red je došla jedna sveobuhvatna i potpuna prezentacija cijele cestogradnje i izgradnje nekoliko brzih cesta na području Požeško-slavonske županije. Projekt su predstavili čelni ljudi Hrvatskih cesta, članovi uprave Alan Leverić i Nikša Konjevod, voditelji pojedinih resora koji su nadležni za planiranje i izgradnju cesta, projektanti pravca Požega – Staro Petrovo Selo, a uz čelništvo županije, gradova i općina nazočili su i brojni gospodarstvenici, predstavnici javnih ustanova i društvenog života županije.
Osim upoznavanja s cijelim sustavom Hrvatskih cesta glavnina prezentacije se odnosila na izgradnju brzih cesta Pleternica – Poloje, obilaznica Pleternica – Požega – Brestovac te izlaznog pravca Brestovac – Staro Petrovo Selo i izlaz na auto cestu A3. Pri predstavljanju projekta predstavnici Hrvatskih cesta iznijeli su planirane rokove kako one o početku izgradnje koji se planira za 2020. godinu, ali uz opasku da ako ranije završe svi pripremni radovi, projektiranje i otkup zemljišta, radovi mogu početi i u 2019. godini.
- S ponosom mogu reći da ovdje u Požegi prezentiramo ono što hrvatska Vlada u ovom razdoblju planira investirati, a to je deset puta više sredstava u ovu županiju nego između 2013. do 2017. godine. Naime, od 2017. do 2020. godine u ovu županiju planiramo investirati više od 48 milijuna kuna u izgradnju. Ovo je samo primjer da hrvatska Vlada kroz projekt “Slavonija” ima kao glavni cilj revitalizaciju ovog prostora - rekao je član Uprave Hrvatskih cesta Alen Leverić.
Možda najviše od svih, do sada je o izgradnji ovih brzih pravaca koji bi našu županiju izvukli iz jedne prometne izolacije, govorio je saborski zastupnik Franjo Lucić, koji je odmah nakon što je 2007. godine postao saborski zastupnik i član upravnog odbora Hrvatskih cesta iznio ove inicijative i cijelo vrijeme nije dozvolio da se ova tema gurne pod tepih. Iako je to vrlo velika investicija, koja bi prve tunele donijela i u Slavoniju, za koji mnogi misle da je ravna, Lucić smatra da je to realno, izvedivo, a za Požeško-slavonsku županiju najvažnije pitanje koje otvara vrata i razvoju gospodarstva. Upravo projekt Slavonija, kojim je Vlada RH postavila puni fokus zanimanja na Slavoniju vjetra je u leđa ovom projektu.
- Ispred Požeško-slavonske županije sretan sam i ponosan da ono o čemu se govorilo dugi niz godina danas počinje s prezentacijom, i siguran sam vrlo skoro i realizacijom jednog važnog projekta. Za našu županiju izlaz na brzu cestu je pitanje opstojnosti. Potpisani su i vrijedni ugovori vezani uz aglomeracije, a i ovaj projekt potvrdni je odgovor na pitanje da li Slavonija i ova županija imaju pravo biti jednako razvijeni kao ostali dio Hrvatske. Ovakvi projekti s hrvatskom vladom koja je to jasno naznačila, siguran sam, potaknut će gospodarstvenike da ovu infrastrukturu koja se gradi kapitaliziraju otvaranjem novih radnih mjesta čime se jamči i ostanak mladih ljudi u ovom prostoru - istakao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.
Vrijednost projekta izgradnje brze ceste je preko 850 milijuna kuna, u prvoj varijanti kada bi brza cesta imala samo po jedan trak u svakom smjeru. U drugoj varijanti, ako bi se odmah gradile dvije trake u svakom smjeru taj iznos bi bio oko milijardu i 50 milijuna kuna, što je svakako manje za 130 milijuna kuna nego da se naknadno grade ta dva traka. Cesta je projektirana i predviđena kao četverotračna a zbog dužine tunela od 1670 metara, svakako se moraju praviti dvije tunelske cijevi, u kojoj bi jedna bila sigurnosno-servisni tunel, ili da se odmah pšrave četiri trake pa da se onda koriste obje cijevi za promet. Kako se uskoro očekuje lokacijska dozvola, cijeli projekt i otkup zemljišta bi trebao biti gotov do kraja 2019. godine, za što su osigurana sredstva. Radovi bi trebali započeti najkasnije u proljeće 2020. godine.
Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska
